Pod teretom sumnje u ratne zločine žive 4.723 osobe

Sarajevo - Tužilaštvo BiH završilo je prošlu godinu sa 584 neriješene prijave i istrage koje se tiču ratnih zločina i kojima su obuhvaćena 4.723 lica, a podiglo je 42 optužnice protiv 115 ili tek dva odsto prijavljenih osoba, pokazuju podaci iz izvještaja o radu te institucije.

Posebno odjeljenje za ratne zločine u Tužilaštvu BiH lani je, 21 godinu nakon rata, imalo u radu 529 prijava protiv 4.622 lica, a u toku 2016. godine zaprimili su još 160 prijava koje se odnose na sumnju da je 868 osoba počinilo ratni zločin.

Tužioci su prošle godine donijeli 135 naredbi za sprovođenje istrage protiv 605 lica, dok je u 38 slučajeva donesena naredba o nesprovođenju istrage, čime je sumnja skinuta sa 149 osoba. Doneseno je i 40 naredbi o obustavi istrage protiv 248 osoba.

Tužioci se nisu mogli pohvaliti da su ostvarili istorijski rezultat kada je riječ o podignutim optužnicama od kada postoji kao što je bio slučaj u prethodnom izvještaju za 2015. godinu. Tada su naveli da su podigli 59 optužnica protiv 135 osoba, dok su lani podigli 42 optužnice kojima je obuhvaćeno 115 osoba.

- Potvrđene su 33 optužnice protiv 77 osoba, a devet optužnica, koje su podignute u decembru prošle godine, Sud BiH potvrdio je u januaru ove godine - piše u izvještaju.

Tužilaštvo je kao razloge za lošiji rad navelo da su lani imali problema, a glavni je bio kadrovske prirode, jer je u odjeljenju koje se bavi procesuiranjem ratnih zločina smanjen broj tužilaca sa 35 na 28.

- Istrage ratnih zločina su zahtjevne i dugotrajne, jer uključuju veliki broj osumnjičenih od kojih je značajan broj van granica BiH, koji posjeduju dvojna državljanstva te svjedoke koji često ne žele da dolaze na svjedočenje ili često mijenjaju izjave - istakli su u Tužilaštvu BiH.

Direktor Republičkog centra za istraživanje rata, ratnih zločina i traženje nestalih Milorad Kojić drugačije vidi rad Tužilaštva BiH. Kaže da se oni u svojim izvještajima fokusiraju na statistiku i brojke koje ne oslikavaju stvarno stanje.

- Kada pogledamo brojke, možda možemo i doći do zaključka da je značajan broj predmeta procesuiran, ali onda ulazimo u drugi problem da je samo prisutan kvantitet, ali ne i kvalitet, jer se ne bave najsloženijim predmetima, a upravo oni se uglavnom odnose na zločine nad Srbima - kazao je Kojić.

Naglasio je da u izvještaju nigdje nije izvršena detaljna analiza stvarnog problema, jer nije evidentirano koliko je predmeta potrebno spustiti na niže nivoe.

- Da bi tužioci zadovoljili normu, praksa je da cijepaju predmete i bave se manje složenim slučajevima i tako amnestiraju od odgovornosti najviše pozicionirani vojne i policijske funkcionere koji su za vrijeme rata činili zločine - rekao je Kojić.

Jedini problem u njihovom radu, kaže, može da bude samo to što je prošlo mnogo vremena i što mnogi i svjedoci i počinioci nisu više među živima.

- Sada se najbolje pokazuje da je namjera bila da prvo budu procesuirani Srbi kako bi bilo što više živih i svjedoka i počinilaca. Tužilaštvo se ne bavi pravom i pravdom i jednakošću građana, već pokušava da piše stranice istorije, što je nedopustivo - rekao je Kojić i podsjetio da je slučaj "Dobrovoljačka ulica" samo jedan od predmeta koji i dalje nije riješen.

Na čelu Tužilaštva BiH prošle godine bila su dva glavna tužioca. Goran Salihović bio je na toj poziciji do 28. septembra, kada ga je prvostepena disciplinska komisija Visokog sudskog i tužilačkog savjeta privremeno udaljila sa te funkcije. Naslijedila ga je Gordana Tadić u statusu vršioca dužnosti glavne tužiteljke.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.