Po međunarodnom pravu Jovan Divjak zločinac

BEČ, BEOGRAD, SARAJEVO - Postupak Jovana Divjaka u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu prema definiciji međunarodnog prava je zločin. On je ubijao one koji su položili oružje. To je po međunarodnom pravu, Šestom konvencijom, zabranjeno 1909. godine. Dakle, on je zločinac po međunarodnom pravu, a ne samo po zakonima Srbije, BiH ili Austrije.

Rekao je ovo za "Glas Srpske" profesor međunarodnog prava iz Beograda i nekadašnji zastupnik Srbije pred Međunarodnim sudom pravde u Hagu Radoslav Stojanović.

Divjak je uhapšen 3. marta na aerodromu u Beču na osnovu Interpolove potjernice, koju je raspisala Srbija, a optužen je za ratni zločin u Dobrovoljačkoj ulici u Sarajevu 3. maja 1992. godine, kada su u napadu na kolonu JNA koja se povlačila iz grada ubijena 42, ranjena 73 i zarobljeno 215 pripadnika JNA.

Krista Cemanek, portparol suda u Kornojburgu, u kome se nalazi ratni general Armije RBiH Jovan Divjak, rekla je da pravosuđe još čeka na dokumentaciju u vezi sa ovim slučajem.

- Ministarstvo pravosuđa u Beču i mi čekamo na dokumentaciju u vezi sa optužbama protiv Divjaka. Njemu je sudija u petak izrekao mjeru pritvora od 14 dana. Poslije isteka tog roka sudija mora ponovo da odluči o ovoj mjeri - dodala je Cemanekova, prenio je Tanjug.

Kada dokumentacija stigne, dodala je, i to ne samo od vlasti u Srbiji, već i od strane Međunarodnog tribunala u Hagu, kao i iz BiH, nadležni će, odlučiti o daljem djelovanju.

- Na osnovu te dokumentacije sud mora da odluči da li će se odgovoriti pozitivno na zahtjev Srbije za izručenje uhapšenog - naglasila je Cemanekova.

Ministarstvo pravde Srbije najavilo je da će u "slučaju Divjaka" postupiti u skladu sa nadležnostima i zatražiti njegovo izručenje.

I Tužilaštvo BiH, koje godinama bez rezultata vodi istragu o zločinu u Dobrovoljačkoj, zatražilo je poslije hapšenja u Austriji ekstradiciju Divjaka.

Međutim, Ministarstvo pravde BiH navodi da od Tužilaštva nije dobilo kompletnu ekstradicionu dokumentaciju u ovom predmetu.

Ministarstvo je zatražilo dostavljanje dodatne dokumentacije, ističući da je to neophodno u skladu sa odredbama ugovora kojim se regulišu ekstradicijska pitanja između BiH i Austrije.

Da je Tužilaštvo BiH ubrzalo istragu o Dobrovoljačkoj svjedoči i jučerašnje iznenadno saslušavanje predsjednika SDP-a Zlatka Lagumdžije, koji je zbog toga kasnio na sastanak lidera u Sarajevu. Lagumdžija je naime 2. i 3. maja 1992. godine bio sa Alijom Izetbegovićem koji je zadržan u kasarni JNA u Lukavici kao garancija za bezbjedno izvlačenje pripadnika Druge vojne oblasti JNA.

U Tužilaštvu BiH nisu htjeli da potvrde, niti da demantuju ovu informaciju.

Austrijski ministar spoljnih poslova Mihael Špindeleger kazao je za jučerašnji bečki "Kurir" da je za Austriju "nezamislivo da Divjak bude izručen Srbiji".

- Prema mišljenju austrijskih stručnjaka za međunarodno pravo izručenje Divjaka je nezamislivo - rekao je Špindeleger.

Austrijska novinska agencija APA, citirajući neimenovane diplomatske izvore, navodi da je hapšenje Divjaka rezultat "greške u komunikaciji", jer je "Interpol već odavno trebalo da anulira potjernicu".

Iz Beča je juče saopšteno da je šef austrijske diplomatije Mihael Špindeleger, zbog bolesti bio spriječen da doputuje u planiranu posjetu Sarajevu.

Zamjenik predsjedavajućeg Savjeta ministara BiH i ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović pozvao je visokog predstavnika Savjeta Evrope za ljudska prava Tomasa Hamerberga da se aktivno uključi u "slučaj Divjak", kojem su "osim kršenja običaja međunarodnog prava, ugrožena i osnovna prava".

Dekan Pravnog fakulteta Univerziteta u Banjaluci Vitomir Popović uvjeren je da Divjak neće krivično odgovarati ako bude izručen vlastima BiH.

- Država, u kojoj se pri samoj pomisli na nečije hapšenje javlja nezadovoljan narod, nema šanse za opstanak - rekao je Popović.

Direktor Republičkog centra za istraživanje ratnih zločina Janko Velimirović kaže da su pružanjem zaštite Divjaku zloupotrijebljene institucije BiH u političke svrhe.

Bošnjačka dijaspora i juče je u Beču i Berlinu organizovala proteste u znak podrške Divjaku. Divjaka je podržao juče i sarajevski Helsinški komitet.

Fondacija "Pravda za BiH" najavila je da će idućih dana ponuditi kauciju za Divjaka kako bi bio pušten iz pritvora. Članica ove fondacije Fadila Memišević rekla je da "Pravda za BiH" raspolaže sa 270.000 maraka. Dodala je da je Ministarstvo pravde već upoznato sa ovom namjerom, te da je prihvatanje kaucije "samo pitanje dana".

Radmanović

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Nebojša Radmanović kazao je juče da spoljnu politiku BiH, prema Ustavu, kreira i vodi Predsjedništvo BiH konsenzusom, što moraju da uvažavaju i poštuju svi drugi organi i institucije BiH.

Povodom zloupotrebe institucija BiH i upućivanja protestne note Srbiji u aktuelnom pravnom postupku za zločin u Dobrovoljačkoj ulici, od strane Svena Alkalaja, Radmanović je rekao da pojedinci u MIP-u i DKP-ima svjesno ruše teško postignuti konsenzus u spoljnopolitičkim pitanjima.

- Predsjedništvo BiH nije imalo, niti će zauzimati stav u vezi sa ovim pravnim postupkom, jer to nije u njegovoj nadležnosti. Zbog toga protestna nota, koju je Srbiji uputilo MIP BiH, ne može proizvesti nikakvo pravno dejstvo - rekao je Radmanović.

Dodik

Predsjednik SNSD-a Milorad Dodik rekao je da je izjava šefa austrijske diplomatije Mihaela Špindelegera da je izručenje Jovana Divjaka Srbiji "nezamislivo", najeksplicitnije miješanje politike u pitanja koja bi morala biti isključivo u domenu pravosudnih institucija.

Dodik je naglasio da je ova izjava uvreda za porodice nevino stradalih u Dobrovoljačkoj ulici, ali i za sve Srbe koji već petnaest godina čekaju na objektivan i nepristrasan pristup procesuiranju ratnih zločina.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.