Pjer Mirel: Evropa spremna na osnaženu ulogu u BiH

Evropska unija je spremna da odigra ​​osnaženu ulogu u BiH kako bi joj pomogla u procesu reformi, a nedavno imenovani šef delegacije EU Peter Sorensen, koji će uskoro biti imenovan i kao specijalni predstavnik EU, imaće na raspolaganju širok i uravnotežen niz instrumenata kako bi se podsticaji EU povećali.

Rekao je to u intervjuu "Glasu Srpske" direktor za zapadni Balkan pri Generalnoj direkciji Evropske komisije za proširenje Pjer Mirel.

- Međunarodna zajednica je unazad nekoliko godina zatražila od političkih lidera BiH da budu konstruktivni i pragmatični i povedu iskren dijalog o budućnosti. Mi smo to stavili u praksu i otvorili dijalog o jednom od najosjetljivijih pitanja - reforma pravosuđa - rekao je Mirel i dodao da će taj dijalog biti dugoročna aktivnost koja ima za cilj reviziju sektora pravosuđa BiH u svjetlu EU standarda i pravnog nasljeđa EU.

* GLAS: Kako gledate na neuspjele pokušaje formiranja vlasti na nivou BiH? Ako u tom poslu ima kupovine vremena ili opstrukcija, koji političari i političke stranke su najodgovorniji za to?

MIREL: BiH je sada u fazi procesa EU integracija u kojem nema prečica: ili će se pozabaviti reformama orijentisanim ka EU ili neće biti napretka ka EU. U međuvremenu, zemlje u regiji napreduju prema Briselu. EU želi BiH kao svoju članicu, ali BiH mora učiniti svoj dio prije nego što to može postati stvarnost. Ono što je najvažnije, sada je ključno da BiH brzo uspostavi vladu na državnom nivou, a EU treba da bude u centru vladinog programa.

* GLAS: Šta stanovnici na putu ka EU treba da očekuju od predstavnika međunarodne zajednice, a šta od domaćih političara?

MIREL: Građani BiH bi trebalo da traže od svojih političkih lidera reforme koje bi obezbijedile funkcionalnu državu, pravni okvir koji je povoljan za investicije i otvaranje novih radnih mjesta, pravosuđe koje sprovodi prava pojedinaca i obezbjeđuje brzu pravdu. Takve reforme se takođe očekuju i od EU, jer su one dio kopenhaških kriterijuma. EU je spremna da odigra ​​osnaženu ulogu u BiH kako bi joj pomogla u procesu reformi. Nedavno imenovani šef delegacije EU u BiH Peter Sorensen, koji će uskoro biti imenovan i kao specijalni predstavnik EU, imaće na raspolaganju širok i uravnotežen niz instrumenata kako bi se podsticaji EU povećali. To će uključivati ​​dalje političke olakšice o pitanjima koja su u vezi sa procesom integracija u EU, IPA finansiranje, te praćenje i podršku napretku reformi kroz tijela koja su osnovana Sporazumom o stabilizaciji i pridruživanju (SSP).

* GLAS: Može li se i kada BiH nadati kandidaturi za članstvo u EU?

MIREL: Kada se svih 27 zemalja članica EU usaglasi da razmotre taj zahtjev za članstvo, pokreće se procedura u okviru koje se od Evropske komisije traži da da svoje mišljenje o tome da li se otvaranje pristupnih pregovora može preporučiti ili se u najmanju ruku može dodijeliti status kandidata. U slučaju Srbije, Komisija će dati odgovor 12. oktobra 2011. kao što smo to uradili prošlog novembra za Albaniju i Crnu Goru.

* GLAS: Gdje je BiH na tom pitanju trenutno?

MIREL: Savjet za spoljne poslove EU je jasno precizirao dva osnovna uslova koja BiH treba da uradi da bi se njen zahtjev za članstvo uzeo u razmatranje. BiH treba da uskladi svoj Ustav sa odlukom Evropskog suda za ljudska prava te usvoji zakon o državnoj pomoći što su obaveze pod SSP-om. Osim toga, usvajanje zakona o popisu stanovništva na državnom nivou i sprovođenje popisa stanovništva biće ključni za korake BiH ka EU integracijama. Savjet ministara i parlamenti bi preduzimanje koraka za ispunjavanje ovih uslova trebalo da smatraju svojim najvećim prioritetima.

* GLAS: Kako ocjenjujete početak strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa i koje su sada najbitnije promjene da bi se zemlja prilagodila procesu integracija? 

MIREL: Međunarodna zajednica je unazad nekoliko godina zatražila od političkih lidera BiH da budu konstruktivni i pragmatični i povedu iskren dijalog o budućnosti BiH. Mi smo to stavili u praksu i otvorili dijalog o jednom od najosjetljivijih pitanja - reforma pravosuđa. Prvi sastanak dijaloga je okupio vlasti BiH za istim stolom za cjelodnevni razgovor o ovom prioritetnom pitanju. To je uspjeh sam po sebi jer je pravosuđe najteži sektor za reformu.

Glavni cilj strukturalnog dijaloga jeste dati podsticaj konsolidaciji vladavine prava i uspostavljanje nezavisnog, efikasnog, nepristrasnog i odgovornog pravosudnog sistema u cijeloj zemlji za dobro svih građana. Vrlo je pozitivno da su već od prvog sastanka, svi učesnici učestvovali u razgovoru i potvrdili svoju spremnost da će koristiti dijalog kao platformu na kojoj se sva pitanja u sektoru pravde mogu rješavati. Ovaj dijalog će biti dugoročna aktivnost koja ima za cilj reviziju sektora pravosuđa BiH u svjetlu EU standarda i pravnog nasljeđa EU. Drugi sastanak dijaloga biće sazvan poslije obrade informacija koje BiH treba da dostavi do kraja avgusta. Važno je da vlasti BiH koordinišu na svim nivoima i da Evropskoj komisiji daju detaljne odgovore u zadatom roku.

Procjene o proširenju

* GLAS: Da li su tačne procjene analitičara da EU više nije zainteresovana za nove članove, pogotovo ne za siromašne zemlje? 

MIREL: U martu je Savjet EU ponovio svoju nedvosmislenu predanost evropskoj perspektivi BiH. Nedavno zatvaranje pregovora sa Hrvatskom, kao i napredak drugih zemalja u regionu (Crna Gora i Srbija) jasno pokazuju opredijeljenost EU za dalja proširenja. Napredak tih zemalja pokazuje da kada postoji politička volja za sprovođenje neophodnih reformi, zemlje se približavaju ka članstvu u EU. A kad zemlja ispuni svoje obaveze i EU ispunjava svoje! To bi trebalo da bude podsticaj za BiH da radi na rješavanju pitanja od ključnog značaja za EU integracije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.