Pero Ćorić, predsjednik Privredne komore Republike Srpske: Nijemci i Francuzi traže da im naše firme šiju vojnu obuću

Zbog sukoba u Ukrajini mnoga preduzeća u Srpskoj imaju probleme, a u najtežoj poziciji su privrednici iz metalske i elektroindustrije jer ne mogu nabaviti repromaterijal.

S druge strane oni koji proizvode namjensku obuću za vojsku i policiju, čini mi se, nikada nisu imali više posla, jer mnoge firme iz Njemačke i Francuske opsjedaju ih da bi pravili obuću za njihove zemlje, rekao je u intervjuu “Glasu Srpske” predsjednik Privredne komore RS Pero Ćorić.

Naglasio je i da je pritisak na povećanje plata zbog rasta cijena beći nego ikada.

- Vlada je obećala i da će dati novac privrednicima koji su isporučili robu u Ukrajinu i Rusiju, ali je nisu naplatili - naveo je Ćorić.

GLAS: Koja preduzeća trenutno trpe najveće posljedice zbog sukoba u Ukrajini?

ĆORIĆ: Pojedinim preduzećima otkazani su ugovori za isporuku repromaterijala i smanjene su im narudžbe. Pada aktivnost u metalnoj i elektroindustriji. Imamo problema i kod preduzeća koja prerađuju čelik i prave čelične konstrukcije, jer ona sada nisu u poziciji ni da dobiju ponudu za čelik. Jednostavno su obustavljene isporuke repromaterijala. Oni koji imaju repromaterijal neće da ga prodaju, jer je pitanje kako će i na koji način zanoviti proizvodnju.

GLAS: Da li imamo preduzeća koja trenutno nemaju probleme?

ĆORIĆ: Obućari su trenutno u dobrom položaju. Prema informacijama koje imam preduzeća koja prave obuću za vojsku i policiju imaju ogromne narudžbe i ne mogu ni stići da odgovore. Pogotovo za vojsku Njemačke. Imaju i narudžbe iz Francuske i drugih zemalja koje su u sastavu NATO-a. Da li će tu cipelu oni obuvati ili će je slati u Ukrajinu je druga priča, to ne znam. Trenutno naša obućarska preduzeća koja se namjenski bave proizvodnjom obuće za vojsku i policiju imaju enormno povećanje posla. Čak im više ne dolaze komercijalisti već vlasnici preduzeća iz tih stranih zemalja.

GLAS: Šta treba da uradi Vlada u ovoj situaciji?

ĆORIĆ: Vlada će pratiti sva dešavanja sa Privrednom komorom RS. Mislim da će Kompenzacioni fond ostati i dalje u funkciji i da će novca biti više nego prethodne godine, jer će se rast cijena, koji koliko god bio težak i bolan, odraziti na prihode i budžete u lokalnim zajednicama i republičkoj kasi. Sa tim povećanim izdvajanjima treba ići ka zaštiti stanovnika i prema privrednicima za koje se dokaže da su pretrpjeli ogromnu štetu kako ne bi bankrotirali. Treba se osloniti na ono što je u nadležnosti RS, jer ono što ide na nivo BiH vrlo teško će se sprovoditi.

GLAS: Sa kojim se trenutno problemima suočavaju privrednici u Srpskoj?

ĆORIĆ: Prošla godina je bila godina oporavka od pandemije virusa korona koja je imala maksimalno negativan efekat u 2020. godini. Kraj prošle i početak ove godine obilježen je enormnim povećanjem cijena energenata, prije svega struje, gasa i repromaterijala. Tako da su se privrednici suočili sa svim tim problemima. Mnoga preduzeća su čak unaprijed morala avansno plaćati repromaterijale, što je dovelo i do pada likvidnosti.

GLAS: Koji problemi su se pojavili sa izbijanjem rusko-ukrajinske krize?

ĆORIĆ: Sa izbijanjem sukoba u Ukrajini situacija je dodatno pogoršana. Nemamo veliku razmjenu sa Rusijom, a sa Ukrajinom još manju. Međutim taj sukob je znatno uticao na evropsku ekonomiju, prije svega Njemačku, koja je važan spoljnotrgovinski partner RS. Sukob u Ukrajini već sada ima negativan efekat na robu široke potrošnje i nedostatak osnovnih životnih namirnica. Mi na rafovima trenutno imamo svega, ali je povećana potražnja. Rast cijena negativno utiče na sve slojeve stanovništva. To se sve indirektno preliva na otežane uslove privređivanja. Povećanje cijena neutralisaće efekat rasta plata u RS, jer je velika inflacija to obezvrijedila. Time privrednici imaju dodatni problem, jer će pritisak na rast plata sada biti daleko veći nego što je bio lani i prethodnih godina. Plate su sada daleko manje i to je još jedan problem koji se možda izvana ne vidi, ali privrednici to osjećaju iznutra i moraju iskomunicirati sa radnicima da to poprave. To je teško sada, jer su povećani svi troškovi poslovanja. U jednom smo začaranom krugu iz kojeg će biti teško izaći.

GLAS: Da li možemo očekivati da dođe do nestašice pojedine robe u Srpskoj?

ĆORIĆ: Sve države se zatvaraju u svoje okvire, zabranjuju izvoz i to stvara dozu straha da će danas, sutra doći do nestašice određene robe. Sve je to uslovljeno i transportnim putevima. Pitanje je kako će krenuti i proljećna sjetva, jer u ratnim zonama nema šanse da će nešto biti uzorano što indirektno može dovesti do daleko veće krize iduće godine i da tada dođe do nestašice žitarica, jer su Ukrajina i Rusija najveće žitnice Evrope. Koliko god sukob bude duže trajao, mislim da će to imati daleko veće posljedice po privredu Evrope, pa i RS.

GLAS: Koje probleme su Vam prijavili privrednici koji su izvozili robu u Rusiju i Ukrajinu?

ĆORIĆ: Pojedina preduzeća navela su da imaju određenu izvezenu robu u te zemlje, a koju nisu naplatila. Imamo obećanje od Vlade da će im pomoći i isplatiti oni taj novac da bi ta preduzeća mogla ući u novi ciklus proizvodnje, a garancija za ta sredstva bila bi izvozna dekleracija, ugovor i faktura. Dakle, kada oni naplate taj novac, vratili bi Vladi. Riječ je o nekih 600.000 maraka.

Društveno neodgovorni

GLAS: Da li su pojedini trgovci u RS iskoristili situaciju pa formirali cijene više nego što je trebalo?

ĆORIĆ: Uvijek u ovakvim situacijama imamo one koji su društveno neodgovorni. Trčanje za nekim profitom i negledanje kako će se to odraziti na društvenu zajednicu nije korektno i profesionalno u odnosu na one koji rade na zakonit način. Inspekcija treba da utvrdi ko su ti i i da ih kazni.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.