Patrik Mun: SAD nemaju svog omiljenog političara

Ustav FBiH proizvodi suvišne političke strukture, skup je i ne služi efikasno građanima i vjerujemo da bi on mogao biti promijenjen tako da budu povećana prava Hrvata.

Rekao je ovo u intervjuu "Glasu Srpske" ambasador SAD u BiH Patrik Mun.

- Ne možete Tihića zvati omiljenim političarem SAD. SAD nemaju svog omiljenog političara. Mi radimo sa svim političkim strankama, imamo dobre odnose sa svima. Podjednako radimo sa svima i zadovoljan sam tim odnosima - kazao Mun.

* GLAS: Kako biste okarakterisali trenutne prilike u BiH?

MUN: To je dobro pitanje. Mislim da se političari ne fokusiraju dovoljno na probleme u zemlji i to je vrlo jasno svim građanima. Najveći problem je ekonomija, nezaposlenost... Ljudima su potrebni poslovi. Političari moraju učiniti više da uklone prepreke investiranju, da pomognu investitorima koji su spremni da otvaraju kompanije i nova radna mjesta. Previše političara to izbjegava. Čini se da misle da su nacionalistička retorika ili neke druge stvari važniji od radnih mjesta.

* GLAS: Političari su ipak postigli neke dogovore. Da li su sada više spremni na kompromise, nego recimo prije godinu?

MUN: Mislim da zaista jesu. Proces koji su započeli lideri šest političkih partija sastancima i razgovorima o pitanjima koja su neophodna za rješenje da bi zemlja išla naprijed. Osnova za ovaj progres bila je činjenica da su se okupili. Imali su različita mišljenja, ali su razgovarali o njima i našli podršku. To je osnova demokratije - dijalog i kompromis. Mi smo ohrabreni da se ovaj proces razvija i nadamo se da će se nastaviti. Nadamo se da će se zabaviti nekim drugim pitanjima. Budžet je usvojen i oni moraju da se dogovore o odluci "Sejdić i Finci".

* GLAS: Da ostanemo kod budžeta. On je usvojen bez podrške SDA iako je ta rješenja ranije potpisao Sulejman Tihić. Otvorena je rekonstrukcija Savjeta ministara, koji će dalje funkcionisati bez SDA. Kako to komentarišete, jer se nerijetko čuje da je lider SDA "miljenik" SAD?

MUN: Puno je tu pitanja i pokušaću da odgovorim. Što se tiče budžeta, to je sigurno jedno od spornijih pitanja sa kojim se političari suočavaju. Da sam ga ja pravio i ja bih vjerovatno predložio nešto drugo nego što je dogovoreno i usvojeno. Bitno je da BiH ima odobren i usvojen budžet. Što se tiče potencijalnih promjena na državnom nivou i drugim koalicijama, to nije neuobičajeno u parlamentarnim demokratijama gdje političari i stranke imaju različita mišljenja. Ovo je interno pitanje i o tome SAD nemaju posebno mišljenje i stav. Mi se nadamo da sve ovo prekomponovanje neće predugo vlasti odvući od pitanja koja je važno rješavati. Iako postoji sporazum stranaka o vojnoj imovini, Savjet ministara ga još nije odobrio, a pitanje mora biti riješeno i u Parlamentu. Tu je i pitanje presude "Sejdić i Finci", Sporazum o stabilizaciji i pridruživanju, što će otvoriti nova područja saradnje između EU i BiH. Što se tiče Tihića, on je sve vrijeme bio jaka demokratska snaga, donosio je umjerenost i pozdravljamo njegovo učešće u rješavanju mnogih pitanja što je pomoglo jačanju demokratije i kretanju zemlje naprijed. Igrao je ključnu ulogu u pregovorima o vojnoj imovini, na primjer. Ne možete ga zvati omiljenim političarem SAD. SAD nemaju svog omiljenog političara. Mi radimo sa svim političkim strankama, imamo dobre odnose sa svima i time sam zadovoljan.

* GLAS: Tihić, kao "umjeren čovjek od kompromisa" kako rekoste, rekao je da neće učestvovati u pregovorima o "Sejdić i Finci" ako nije u vlasti, kako je to javnosti prenio lider SDP-a Zlatko Lagumdžija. Kako to komentarišete?

MUN: Ovo vidim kao interno političko pitanje. Sigurno da postoje različiti stavovi između Tihića i ne samo SDP-a, nego i drugih političkih stranaka u koaliciji. Oni su došli do toga da smatraju da je neophodno preduzeti korake da se SDA isključi iz koalicije. Mi nemamo o tome specifičan stav. Treba slijediti demokratske procese. Efikasnost vlasti je za nas važna. Nadam se da će se Savjet ministara brzo sastati da riješi ova važna pitanja.

* GLAS: Kad se može očekivati zatvaranje OHR-a jer je mnogo toga završeno iz uslova i ciljeva "pet plus dva"?

MUN: Postoje tri cilja o kojima se još razgovara. Jedno od njih je kraj supervizije u Brčkom. Drugi cilj je da sva vojna imovina bude propisno registrovana na Ministarstvo odbrane BiH. Treći od pet je registrovanje cijele državne imovine. Politički lideri su odlučili o modelu za registrovanje i vojne i državne imovine. Ne radi se samo o tome da politički lideri donesu odluku i niko neće smatrati da je proces završen dok ta imovina ne bude registrovana. Nadamo se da će pitanje vojne imovine biti gotovo prije septembra kada će početi sljedeći ciklus za MAP. Što se tiče državne imovine, kada se odobri model, onda predstoji puno posla. Ako se bude radilo efikasno ta imovina će se moći registrovati za godinu. Tada će biti zadovoljeno sve ili većina od "pet plus dva" i može se početi razgovarati o zatvaranju OHR-a, ali u isto vrijeme moramo imati na umu svrhu rada OHR-a, a to je političko stanje u zemlji. Iskreno mislim da će potrajati duže od godinu da se registruje državna imovina, ali vlasti treba da učine da se to uradi što brže.

* GLAS: Da li BiH sa OHR-om, visokim predstavnikom i suspendovanom supervizijom može u EU?

MUN: Proces integracija BiH u Evropu i NATO je dug. Hrvatskoj je trebalo nekoliko godina za članstvo u NATO, a za EU deset godina. Složio bih se da OHR nije konzistentan sa članstvom, ali nije nekonzistentan sa procesom kretanja ka članstvu. Vjerujemo da OHR treba da odigra važnu ulogu i želimo da BiH zaista ide putem ka NATO-u i članstvu ka EU i da je čvrsto posvećena ovom putu. Želimo da se zaista postigne pravi napredak prije nego što procijenimo budući status OHR-a.

* GLAS: Dok jedni kažu da je Dejton čedo SAD i da je dobar za BiH, drugi ga zovu "ludačkom košuljom". Šta Vi kažete?

MUN: Vrlo smo ponosni da smo omogućili da se postigne sporazum o Dejtonskom ustavu. To je bio rad svih iz regije i ne samo SAD. Mi smo samo pomogli da do toga dođe. Dejton je jako važan zbog završetka rata i obezbjeđenja čvrstih temelja za zemlju poslije rata. Bilo je puno nastojanja u BiH da se urade amandmani na Dejtonski sporazum, ali oni nisu uspjeli. Dobra su nastojanja da se Ustav modernizuje i prilagodi novim prilikama. Za kretanje članstva u EU i NATO bitne su reforme uključujući i Ustav. Te reforme treba da budu pozitivne, da jačaju demokratiju, vladavinu prava i ekonomski razvoj. Proces reforme Dejtona nije završen. On tek počinje kako se zemlja kreće naprijed. Desiće se neke neophodne reforme.

* GLAS: Kakve reforme?

MUN: SAD nisu ovdje da donose odluke i daju diktate. Nisu ovdje da daju gotove prijedloge na sto, nego da pomognu, promovišu, ohrabruju, podstiču napredovanje ka važnim ciljevima za koje vjerujemo da su u najboljem interesu građana. Mi ćemo nastaviti da to radimo. Ponekad smo pomalo obeshrabreni kada nema napretka i kada na put stane politička retorika. Obeshrabreni smo kad političari koriste nacionalističku retoriku umjesto da govore o pitanjima od kojih se živi. Takva retorika odbija strane investicije jer strani investitori žele da vide političku stabilnost.

* GLAS: Nerijetko se čuje da Ustav FBiH ne daje dovoljno ustavnih mehanizama da zaštiti interese Hrvata kao najmalobrojnijeg naroda. Da li ga treba reformisati?

MUN: BiH ima najkomplikovaniju političku strukturu u svijetu. To je proces koji traži puno rada i napora. Mi bismo željeli da vidimo poboljšanja, gdje su ona moguća. Činjenica je da Ustav FBiH proizvodi suvišne političke strukture, da je skup i ne služi efikasno građanima. Vjerujemo da bi mogao biti promijenjen, tako da budu povećana prava Hrvata. Uz pomoć drugih članica međunarodne zajednice promovišemo proces koji bi mogao voditi amandmanima federalnog ustava da bi se učinio funkcionalnijim, jeftinijim i koji bi bolje služio svim građanima FBiH. Ovo vidimo kao proces koji će trajati možda godinu ili dvije i nadamo se da će dovesti do promjena. Voljeli bismo čuti ideje građana, nevladinih organizacija akademika. Ni SAD ni druge članice međunarodne zajednice ne daju nikakav prijedlog. Ovo moraju da urade građani FBiH, a mi ćemo pomoći.

Brčko

* GLAS: Na posljednjoj sjednici PIC-a nije ukinuta supervizija za Brčko distrikt, već je donesena odluka o suspenziji supervizije. Zašto supervizija nije ukinuta?

MUN: Jasno smo rekli da su SAD i mnoge druge članice PIC-a bile spremne da završe superviziju. SAD su bile zadovoljne. Tokom rasprave nudila su se različita rješenja, ali je na kraju došlo do kompromisa. I to podržavamo. Vjerujemo da je to dobar put naprijed. Supervizor će uskoro obustaviti, odnosno suspendovati svoje funkcije bez ikakve anticipacije da će ponovo u budućnosti morati preuzeti ta ovlašćenja, iako uvijek postoji mogućnost da se to desi, ako to situacija traži.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.