Osnovni sudovi su neažurni u rješavanju privrednih sporova

Mišljenja o osnivanju okružnih privrednih sudova podijeljena su u pravničkoj javnosti. Okružni sudovi u RS su iznijeli određene rezerve prema mogućnosti rješavanja ovih predmeta, bez uspostavljanja okružnih privrednih sudova. Osnovni sudovi u RS smatraju da nije potrebno osnivanje okružnih privrednih sudova i da oni to treba da riješe ojačavanjem odjeljenja koja već postoje u sudovima.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao novoizabrani predsjednik Visokog sudskog tužilačkog savjeta Milorad Novković.

Kako ocjenjujete aktivnosti na donošenju zakona o privrednim sudovima?

NOVKOVIĆ: U Republici Srpskoj uglavnom osnovni sudovi nisu ažurni. Bez obzira na to što je urađena proširena sistematizacija radnih mjesta i uložena materijalna sredstva, nisu vidni pomaci u rješavanju privrednih sporova. Po mom mišljenju to je mnogo bitan i značajan dio pravosuđa.

Ovi sudovi rješavaju sporove između privrednih subjekata, bave se stečajevima, likvidacijom i registracijom poslovnih subjekata. Kada su u pitanju neriješeni privredni sporovi, posebno je neažuran Osnovni sud u Banjoj Luci, koji ima oko 8.000 neriješenih predmeta. Privredni sudovi nisu novost na ovim prostorima. Bili su uspostavljeni 1960. godine i bili su u funkciji pune tri decenije. Ukinuti su uz rat 1991. godine.

Gdje je planirano da se osnuju privredni sudovi i gdje će biti sjedište glavnog privrednog suda?

NOVKOVIĆ: Izvršna i zakonodavna vlast pokrenula je inicijativu o izmjenama i dopunama Zakona o sudovima RS da se osnuju okružni privredni sudovi. Viši privredni sud za Republiku Srpsku imaće sjedište u Banjoj Luci, a okružni privredni sudovi treba da budu u gradovima gdje i sada postoje: Banja Luka, Trebinje, Bijeljina, Doboj i Istočno Sarajevo.

 Da li su sudije imale neke primjedbe ili nova rješenja za osnivanje ovih sudova?

NOVKOVIĆ: U Okružnom sudu u Banjoj Luci razmatrali smo Zakon o privrednim sudovima i dali smo svoje primjedbe i sugestije na tekst nacrta zakona. Nikakve dileme nije bilo i smatramo da pet okružnih privrednih sudova za dvije godine neće imati šta da radi, odnosno sve predmete će riješiti. Moram da kažem da su mišljenja o osnivanju okružnih privrednih sudova podijeljena u pravničkoj javnosti. Okružni sudovi u RS su na sjednicama svih sudija iznijeli određene rezerve prema mogućnosti rješavanja ovih predmeta bez uspostavljanja okružnih privrednih sudova. Osnovni sudovi u RS smatraju da nije potrebno osnivanje okružnih privrednih sudova i da oni to treba da riješe ojačavanjem odjeljenja koja već postoje u sudovima.

Zašto sudije osnovnih sudova imaju takav stav, kada znaju da su im odjeljenja pretrpana sa 30.000 neriješenih privrednih parnica?

NOVKOVIĆ: Sudije misle da je neažurnost uzrokovana nedostatkom određenog broja sudija, da nije izvršena pravilna sistematizacija. Čak su od Visokog sudskog tužilačkog savjeta BiH tražili proširenje sistematizacije za mjesta sudija, koji bi radili u privrednim odjeljenjima. Mislim da bi trebalo napraviti širu elaboraciju o postojanju tih sudova.

 Da li naše sudije dobro i pošteno sude i ima li korupcije u pravosuđu?

NOVKOVIĆ: Ne bih o tome govorio, ali drago mi je da ste u vašim novinama pisali o traljavoj gruntovnici i sprečavanju izvršenja prvostepenih sudskih rješenja. Imali smo prijave u Visokom sudskom savjetu na rad pojedinih sudija, ali ne bih sada o tome govorio.

 Ima li dovoljno sudova i drugih kadrova u pravosuđu?

NOVKOVIĆ: Nema. Nedostaju kadrovi za okružni i vrhovni sud. Preostaje nam jedino da postojeće kadrove, koji sada rade u osnovnim sudovima rasporedimo u okružne privredne sudove. Što se tiče ostalog kadra, ništa posebno neće biti popravljeno, jer nema odakle da se obezbijede stručnjaci. U RS tom problematikom trenutno se bave sudije koje rade na privrednim odjeljenjima.

 Vaš prethodnik na funkciji predsjedavajućeg Branko Perić izjavio je da su i sudije ljudi i da mogu da pogriješe. Narod se pita šta rade ti sudovi kad nam u državi caruje ovoliki lopovluk?

NOVKOVIĆ: Tu treba napraviti određenu distancu. Često se događa da se u javnosti plasiraju informacije da se nešto desilo i da se za to optužuju sudovi. Tužilac je taj koji goni počinioca krivičnog djela, a sudovi to procesuiraju. Moram da kažem da nijedan slučaj neće biti riješen osuđujućom presudom, ako za to nema dovoljno dokaza. Bilo bi pogubno da nekoga osudimo na osnovu informacija u medijima i da sudimo bez dokaza.

Bilo primjedbi na rad pojedinih sudija

 Mislite da sudije koje mjesečno zarađuju od 3.000 KM do 5.500 KM, što je velika plata za sadašnje prilike, imaju pravo na greške?

NOVKOVIĆ: Rekao bih samo da je bilo primjedbi na rad pojedinih sudija u Visokom sudskom tužilačkom savjetu BiH. Stvar je u tome da se pravosuđe u potpunosti mora otvoriti prema sudijama, predsjednicima sudova, prema tužiocima i prema javnosti. Moramo ostvariti kontakte i znati kakvo je stanje u sudovima, koliko ima neriješenih predmeta i pomoći u ažuriranju sudova. Činjenica je da javnost još nema povjerenja u pravosudne institucije, a tek kada kompletan posao završimo, povratićemo povjerenje javnosti.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.