Oslobođeni optužbi traže 10,8 miliona KM odštete

BANjA LUKA - Republika Srpska će zbog odbačenih optužnica i izrečenih oslobađajućih presuda morati da isplati približno 700.000 maraka odštete, a ni ova cifra nije konačna, jer optuženi u čijim slučajevima su odbačene optužbe traže ukupno 10.852.099 KM odštete.

Ovo su podaci Pravobranilaštva Republike Srpske u kojem su "Glasu Srpske" potvrdili da su sudovi donijeli prvostepene presude, u sporovima koji su protiv RS pokrenuli bivši optuženici, prema kojima iz budžeta RS za odštetu treba da se isplati 695.860 maraka.

- Napominjemo da ovo nisu konačni podaci, jer u mnogim predmetima nisu donesene prvostepene presude, a u dosta predmeta su u toku postupci po žalbi ili reviziji, tako da u ovom trenutku ne možemo reći koliki će iznos biti isplaćen iz budžeta RS - kazao je pravobranilac RS Slobodan Radulj.

Pravobranilaštvo RS je u periodu od 2003. do ove godine zaprimilo 76 zahtjeva za nadoknadu štete zbog odbačenih optužnica, od kojih dva zahtjeva koja se odnose na optužnice Specijalnog tužilaštva RS, a ostali zahtjevi se tiču optužnica okružnih tužilaštava u Srpskoj.

Jedan od najvećih odštetnih zahtjeva zatražio je bivši direktor Vazduhoplovnog zavoda "Orao", optužen u istoimenoj aferi, Milan Prica i saoptuženi. On od Republike Srpske traži milion maraka, a sud je u prvostepenoj presudi dosudio odštetni iznos od 122 hiljade maraka. U aferi "Orao" Tužilaštvo u Bijeljini optužilo je 17 bivših visokih vojnih i civilnih funkcionera Republike Srpske.

Među onima koji su tužili RS zbog odbačenih optužbi su Đorđe Ždrale, koji je u međuvremenu osuđen na 20 godina robije zbog ubistva Ljubiše Savića Mauzera, zatim Miroslav Škobo i Mirjana Govedarica.

Ždrale je zbog odbačene optužnice protiv njega tužio RS i tražio 35 hiljada maraka odštete, a sud mu je u prvostepenoj presudi dodijelio 21 hiljadu KM. Uložena je žalba i postupak je još u toku.

Škobo, koji se svrstava u Ždralinu grupu, zbog odbačene optužnice tražio je 35 hiljada, a sud mu je dodijelio 24 hiljade, na šta je uložena žalba i postupak je u toku. Cifru od 35 hiljada tražila je i Govedarica, a tužbeni zahtjev je odbijen i postupak je u toku.

Zbog odbačenih optužnica Specijalnog tužilaštva RS, odštetu od 71,5 hiljada maraka traže Bojan Jeftović i Aleksandar Pajdaković, koje je 2008. godine banjolučki Okružni sud oslobodio optužbi za organizovani kriminal nedozvoljene proizvodnje i prometa opojnih droga i oružja ili eksplozivnih materija. Bili su optuženi u grupi Gorana Pržulja, osuđenog na pet godina zatvora.

Odštetu od RS zbog odbacivanja optužbi protiv njih traži i Slavko Šakotić, i to u iznosu od 766 hiljada maraka, što mu je prvostepenom presudom i dosuđeno.

Pravni ekspert Miroslav Mikeš kazao je da optuženi kojima su izrečene oslobađajuće presude u skladu sa zakonom imaju pravo na odštetu, ali da tužioci moraju oprezno da ulaze u sudski proces kako RS ne bi izlagali nepotrebnom trošku.

- Pitanje je da li tužilaštva u Srpskoj prije nego što uđu u sudski proces imaju dovoljno kvalitetnu procjenu da li mogu dobiti taj spor ili ne. Ranije smo imali primjera u kojima od deset optuženih samo jednom bude izrečena pravosnažna presuda, dok ostali budu oslobođeni optužbi, što jasno govori o nepripremljenosti tužilaca - kazao je Mikeš.

Dodao je da, i pored ovakvih neopreznih poteza, pojedini tužioci neometano nastavljaju svoj rad.

- Problem je što je tužilački sistem u RS i BiH ostavljen kao čardak ni na nebu ni na zemlji. To je samostalni organ koji nikome ne polaže račune za rezultate svoga rada, a potrošene su značajne sume novca za raznorazna vještačenja i druge troškove sudskog postupka - dodao je Mikeš.

Naveo je primjer SAD, gdje tužioci za svoj rad odgovaraju Ministarstvu pravde, koje ima evidenciju o broju podignutih optužnica, vrsti presuda i uloženom novcu.

- Čini mi se da se mnogi tužioci nisu snašli u procesu reforme pravosuđa u BiH, koja traje već godinama, ali, ipak, evidentno je da u posljednje vrijeme pažljivije podižu optužnice - rekao je Mikeš.

Najviše zahtjeva, i to 23, za nadoknadu štete zbog odbacivanja optužnica tužilaštva ima sjedište zamjenika pravobranioca RS u Banjoj Luci. Većina zahtjeva se odnosi na traženje odštete zbog neosnovanog lišenja slobode – hapšenja.

Tako se među zahtjevima našao i predmet Jovana Jošila, koji se sada sumnjiči za ubistvo Nedeljka Ćuluma (19) u obračunu banjolučkih kriminalaca, zbog čega je u pritvoru.

Jošilo je u svom zahtjevu, posredstvom advokata Vesne Rujević, Osnovnom sudu Banja Luka tužio RS i tražio 45 hiljada KM odštete, zbog neosnovanog hapšenja i određivanja pritvora.

Zahtjevi

Prema podacima Javnog pravobranilaštva RS, u sjedištu u Bijeljini primljeno je 18 zahtjeva za naknadu štete zbog odbačenih optužnica tužilaštava, zatim u Trebinju 13 zahtjeva, u Doboju devet.

Pravobranilaštvo u Istočnom Sarajevu ima dva zahtjeva za nadoknadu štete zbog odbačenih optužnica Specijalnog tužilaštva i sedam zbog odbijenih optužbi okružnih tužilaštava.

Kancelarija pravobranilaštva u Prijedoru ima tri zahtjeva za nadoknadu štete zbog odbačenih optužnica, u Banjoj Luci 23.

Pritvor

Među onima koji traže odštetu od RS su i Miodrag Ateljević, poznat po organizovanoj trgovini drogama, koji je 2005. oslobođen optužbi pred Sudom BiH. On je zbog pritvora od 7. aprila do 11. maja 2005. godine, poslije čega je pred sudom oslobođen optužbi, zatražio odštetu od 11,7 hiljada KM. Ovaj postupak je u toku.

Krstivoje Mijović, zbog sedam mjeseci provedenih u pritvoru, poslije čega je oslobođen optužbi, zatražio je odštetu od oko 16 hiljada KM. Dušan Spajić je zbog odbačene optužbe protiv njega i vremena u pritvoru od 5. do 8. novembra 2002. godine zatražio odštetu od 4,9 hiljada KM.

Između ostalih, i Milorad Baćević, Rade Baćević i Rajko Ćurković zbog 18 dana provedenih u pritvoru tražili su 61,2 hiljade KM, a sud im je dosudio po 1,8 hiljada KM odštete.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.