Oprostite zbog Dabića - poručio Karadžića

Podgorica, Hag -- Radovan Karadžić pozvao je one koji su ga poznavali kao Dragana Dabića da mu oproste i poručio im da vjeruju sebi a ne propagandi.

Nekadašnji predsjednik Republike Srpske je u izjavi podgoričkom listu "Danu" prije odlaska u Hag, koja je objavljena danas, poručio da oprašta svima koji su ga blatili i objavljivali dezinformacije o njemu, objasnivši da shvata zbog čega su to činili.

On je zatražio oproštaj od svih onih koji su ga poznavali kao doktora Dabića i naveo da ga "projektovane analize njegovih kolega samo zabavljaju".

"Svoje nove prijatelje i poznanike koji su poznavali dr Dabića, molim za oproštaj i poručujem da vjeruju sebi, a ne propagandi", naveo je Karadžić, dodajući da je "onakav kakvim ga oni poznaju".

"Što se tiče analiza onih koji me ne poznaju, mogu reći da su me njihove projekcije samo zabavljale, ali im opraštan", istakao je on u izjavi koju su, pred izručenje Hagu, članovi njegove najbliže porodice dostavili "Danu".

Holbruk dematnuje dobovore sa Karadžićem

Hag, Njujork -- Ričard Holbruk demantovao da je ponudio Radovanu Karadžiću da će izbeći suđenje za ratne zločine ako se povuče iz javnog života.

U izjavi za CNN, bivši američki pregovarač je rekao da je u pregovorima predviđeno da se Karadžić povuče s funkcije predsjednika Republike Srpske i predsednika Srpske demokratske stranke, što je i uradio. "Kada je nestao, on je poslao dezinformacije da sam s njim postigao dogovor da ga nećemo tražiti ako nestane. To je čista laž", rekao je Holbruk.

"On je jedan od najvećih masovnih ubica na svijetu i to je izneo da bi sebe odbranio. To je izmišljena priča i u to niko neće povjerovati", rekao je Holbruk.

U prvom pojavljivanju pred Haškim sudom, Karadžić je juče sugerisao da je 1996. godine imao sporazum s tadašnjim američkim izaslanikom Ričardom Holbrukom i vladom SAD da se povuče iz javnog života i "ne ometa primjenu Dejtonskog sporazuma", a da će zauzvrat SAD "ispuniti svoje obaveze".

"Dobio sam ponudu od Holbruka, u ime SAD, da se povučem iz javnog života, a da će SAD ispuniti svoje obaveze. To je bilo u ime SAD, a ne Ričarda Holbruka. Moja obaveza je bila da se povučem i ne ometam primjenu Dejtonskog sporazuma", tvrdio je Karadžić.

Bivši predsednik RS, optužen za genocid i druge ratne zločina nad nesrbima tokom rata u BiH 1992-95. godine, kazao je i da je Stejt department pokušao da spreči podizanje optužnice protiv njega, ali da tadašnji glavni tužilac Ričard Goldston to nije prihvatio.

Mediji objavili "autentičan sporazum" Holbruk Karadžić

BEOGRAD - Beogradski listovi "Kurir" i "Glas javnosti" objavili su danas tekst sporazuma između Radovana Karadžića i američkog izaslanika za Balkan Ričarda Holbruka, za koji tvrde da je autentični sporazum kojim su Amerikanci garantovali Karadžiću bezbjednost i slobodu u zamjenu za povlačenje iz javnog i političkog života, prenosi Srna.

Sporazum, čiju su fotografiju objavili listovi, napisan je latiničnim pismom na jednoj strani formata A-4 i ima tri odjeljka.

U dnu teksta sporazuma su dva potpisa - Radovana Karadžića na lijevoj i Ričarda Holbruka na desnoj strani, a nema datuma potpisivanja.

U prvom odjeljku "Obaveze" navodi se da će sporazum stupiti na snagu u roku od 90 dana od potpisivanja i Radovan Karadžić se obavezuje da će podnijeti neopozivu ostavku na sve državne i partijske funkcije.

"RK /Radovan Karadžić/ do trenutka ostavke neće donositi partijske ili državne odluke, niti uticati na druge da ih donose, ukoliko se one bave sljedećim: ratne operacije na teritoriji BiH, dislociranje civilnog stanovništva, međunarodni ugovori - vojni i bezbednosni, naimenovanje državnih, partijskih, regionalnih, lokalnih funkcionera, dislociranje finansijskih sredstava" - navodi se u prvom dijelu dokumenta.

Drugi dio sporazuma odnosi se na obaveze koje Vlada SAD preuzima na sebe, kao što su obezbjeđivanje Karadžića, finansiranje ili čak smještaj, a u njemu se navodi i da se američka administracija obavezuje da neće ni na koji način uticati na funkcionere i rukovodstvo Karadžićeve SDS.

U sporazumu se precizira da Vlada SAD stavlja na raspolaganje RK sumu od 600.000 dolara u lokalnoj valuti, što je namijenjeno za "održavanje trenutnog načina života RK i tekuće troškove u periodu od šest godina", kao i da stavlja na raspolaganje RK rezidencijalni objekat na lokaciji koja je prethodno ugovorena.

"Vlada SAD stavlja na raspolaganje RK fizičko obezbjeđenje, ne manje od šest ljudi", navodi se u objavljenom tekstu sporazuma.

U trećem, završnom dijelu sporazuma pod naslovom "Zajedničke odredbe", navodi se da ukoliko bi RK ugrozio sporazum to će se tretirati kao "ozbiljno narušavanje neformalnog sporazuma" i biće "sankcionisano sa trenutnim rokom izvršenja".

Na kraju se kaže da "ugovor može biti raskinut sporazumno ili na inicijativu Vlade SAD".

"Karadžić neočekivano kooperativan"

Većina izvještača koji su prvo pojavljivanje Radovana Karadžića pred Haškim tribunalom bili su iznenađeni kooperativnim odnosom nekadašnjeg predsednika Republike Srpske sa zvaničnicima suda.

Oko 200 novinara iz cijelog svijeta pratilo je iz sudnice i hola Haškog tribunala prvo pojavljivanje optuženog Karadžića pred pretresnim sudijom Alfonsom Orijeom.

Pred početak sednice izvještači su očekivali da će se Karadžić pokazati u mnogo nadmenijem svjetlu.

Novinari ocjenjuju da je Karadžić pokazao poštovanje sudu Ujedinjenih nacija i nije se usprotivio ni jednoj odluci ili sugestiji sudije, iako je u par navrata nastojao da ispriča svoje viđenje procesa.

Novinar BBC-ja na srpskom Dejan Radojević rekao je da je Karadžićevo ponašanje u sudnici bilo neočekivano kooperativno, samim tim što nije izričito osporio legitimnost tribunala.

Očekivao sam da će bivši predsednik RS iskazati "otpor prema tribunalu", rekao je Radojević.

Sve osim interneta

Radovan Karažić, koji provodi treći dan u pritvorskoj jedinici Haškog tribunala, dobio je mogućnost da se poslije višegodišnjeg skrivanja, kada to bude želeo, sretne ili razgovara telefonom sa članovima svoje porodice, pravnim zastupnicima i prijateljima.

"Karadžić može u svako doba da zatraži od Sekretarijata tribunala da mu odobri pravo na posjetu", rekla je danas portparol Tribunala Nerma Jelačić Tanjugu.

Ona nije mogla da kaže da li je i čiju posjetu eventualno Karadžić već zatražio, pošto, kako je navela, "Tribunal ne može da daje takve informacije javnosti".

"Kao i svi optuženi u pritvorskoj jedinici, Karadžić će imati pravo na posjete, naročito porodice i legalnih pravnih zastupnika, tako da u momentima kad to želi treba da popuni formular, navede čiju bi posjetu želeo i kada, i da o tome obavjestiti Sekretarijat Tribunala", objasnila je Jelačić.

Prema pravilima Tribunala, nema ograničenja kada bi neko i u kom vremenskom razmaku između posjeta, mogao da traži novu - jedino o tome treba da bude obavješten sekretarijat.

Upitana da li postoji neka određena osoba koja odlučuje o tome ko može, a ko ne može da posjećuje Karadžića u pritvoru, Jelčić je odgovorila da "tu nema velikih odluka" i da sve što optuženi mora da uradi je da "obavjestiti sekretarijat ko bi došao - rodbina, prijatelji, advokati, i datum kada bi došli".

Ona je istakla da "svaki pritvorenik ima neprikosnoveno pravo da primi svoju porodicu i advokata".

Pritvorenicima koji se od optužbi haškog tužilaštva pred Tribunalom brane sami, imaju pravo da prime posjete pravnih savetnika, koji mogu da prisustvuju i javnim sednicama suda, navela je Jelačić.

Ona nije željela komentariše Karadžićev slučaj, ističući da on još formalno nije zatražio, a ni dobio pravo, da sam sebe zastupa.

Što se tiče prava na telefonske razgovore, ono je ograničeno tima da pritvorenik ne može da zove medije i svedoke, ali porodicu, advokate i prijatelje može da čuje kada i koliko često želi, objasnila je Jelačić.

Pritvorenici mogu da razgovaraju iz telefonskih govornica unutar pritvorske jedinice, i sve što treba je da kupe telefonske kartice za razgovor, dodala je ona.

Prema pravilima pritvora u Sheveningenu, Karadžić ima svoju ćeliju, a kada mu se ne bude jela pritvorska hrana, moći će sam da sprema jela u zajedničkim prostorijama.

Pritvorenici mogu u slobodno vrijeme, predviđeno pravilima pritvorske jedinice, da igraju stoni tenis, šah i druge društvene igre, gledaju televizijski program, čitaju novine, učestvuju u zajedničkim vjerskim službama, pohađaju kurseve engleskog jezika i bave se umjetnošću i zanatima. Pristup internetu im nije dozvoljen.

U Tribunalu insistiraju da pritvorska jedinica nije zatvor i da osobe koje tamo čekaju pravosnažnost presude moraju biti tretirane kao nevine.

Za 15 godina postojanja Haškog tribunala, kroz pritvorsku jedinicu je prošlo viš od 130 optuženih za ratne zločine počinjene na prostorima bivše Jugoslavije, rekla je Jelačićeva.

U pritvoru u Sheveningenu, pored Karadžića, trenutno boravi 37 optuženih za ratne zločine na prostoru bivše Jugoslavije. 

vezani naslov:

Karadžić odbio da se izjasni o optužnici

Vezani link: 

Integralna optužnica protiv Radovana Karadžića

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.