Foto: OHR vraća BiH u 1991.
BANjA LUKA - Pravobranilac Republike Srpske Slobodan Radulj izjavio je "Glasu Srpske" da Kancelarija visokog predstavnika - OHR, odlukom da obavi popis bivše SR BiH, negira Ustav i Dejtonski sporazum "što je jako opasno".
Radulj je naglasio da imovina po Ustavu i Dejtonskom sporazumu pripada entitetima i da je upravo to ustavno načelo zaustavilo protekli rat u BiH i omogućilo dejtonsko ustrojstvo zemlje.
- Jako je opasno to što je sada sve ponovo imovina BiH, kao da uopšte ne postoje entiteti. To je zadiranje u nadležnosti entiteta i vraćanje u 1991. godinu - istakao je Radulj.
Naveo je da OHR ni u kom slučaju ne bi smio da imovinu koju popiše proglasi imovinom BiH.
- Ako bi se to desilo to bi bilo najgrublje kršenje Dejtona do sada. To bi, zapravo, bilo uspostavljanje novog uređenja zemlje - kazao je Radulj.
On smatra da je napravljena "velika greška" formiranjem Komisije za državnu komisiju BiH i uplitanjem OHR-a u ovaj proces.
- Popis imovine nam je potreban, ali to treba da urade komisije RS i FBiH i to svaka na svojoj teritoriji. OHR može da obavi popis, ali to nije imovina BiH, već imovina entiteta - rekao je Radulj.
Primjer Hrvatske, u kojoj proces popisa državne imovine traje punih 17 godina, govori ne samo da OHR neće moći da obavi popis imovine u BiH do novembra ove godine, već da bi taj posao mogao da traje godinama.
U Hrvatskoj popis državne imovine traje još od 1992. godine i uprkos formiranju nekoliko vladinih kancelarija i komisija za popis državne imovine još niko nije utvrdio koju sve imovinu država ima i koliko ona vrijedi, piše hrvatska štampa.
Radulj kaže da će i u BiH proces popisa imovine biti složen i spor.
- Problem je što je BiH zemlja u tranziciji u kojoj pitanje vlasništva imovine nije riješeno. Osim toga, biće dosta problema i u procesu evidentiranju imovine - kazao je Radulj.
OHR je u prošlu srijedu počeo popis imovine u BiH nad kojom je 31. decembra 1991. godine pravo upravljanja i raspolaganja imala SR BiH. U toku je formiranje tima OHR-a za popis imovine u BiH.
U Hrvatskoj se vode stotine i stotine procesa u kojima država tek mora dokazati svoje vlasništvo i pitanje je kada će te nekretnine biti pravno čiste da bi se mogle voditi kao državna imovina.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.