OHR rušenjem Dejtona kreirao opštu krizu

Banjaluka - Jedini put kojim BiH može ići je dogovor i poštovanje Dejtonskog sporazuma čemu je Republika Srpska potpuno posvećena, naveo je predsjednik RS Milorad Dodik u čestitki građanima RS i BiH povodom 17. godišnjice parafiranja Dejtonskog sporazuma.

Čestitka

- Prije 17 godina parafiran je Dejtonski sporazum kojim je okončan krvavi građanski rat u BiH. Time je BiH dobila prijeko potrebni mir, a RS je još jednom potvrđena kao međunarodno-pravni subjekt - naveo je Dodik u čestitki i dodao da su Dejtonskim sporazumom, kao međunarodnim ugovorom, utvrđena pravila poslijeratnog uređenja i funkcionisanja BiH.

- Nažalost, osporavaoci i kršioci Dejtonskog sporazuma i danas prave nestabilnost i nepovjerenje u mogućnost izgradnje zajedničkih institucija BiH, onako kako je to regulisano sporazumom. Najveći krivci za nestabilnost i nesposobnost BiH u izgradnji zajedničke budućnosti su visoki predstavnici i OHR - istakao je Dodik.

Naglasio je da su visoki predstavnici i OHR u brojnim slučajevima, suprotno jasnom i vrlo ograničenom mandatu po Aneksu 10 Dejtonskog sporazuma, činili pravno nasilje i štetu mijenjajući pravila iz sporazuma.

- BiH je sporazumna država tri konstitutivna naroda nastala u Dejtonu, koje nije ni bilo prije toga. Na tome bi trebalo temeljiti sve unutrašnje dogovore legitimnih narodnih predstavnika i graditi zajedničku budućnost. Ono što je dio međunarodne zajednice putem OHR-a činio u proteklih 17 godina, pokazalo se kao kontraproduktivno po funkcionisanje i mogući napredak BiH - naveo je Dodik.

Aneks 4

Predsjednik RS je istakao da je najvažniji dio Dejtonskog sporazuma njegov Aneks 4, koji je Ustav BiH. S ciljem razumijevanja sporazuma sačinjena je analiza "Aneks 4 - po modelu Ustava SAD - Način nastanka i opstanka BiH". U ovom dokumentu, koji je priložen uz čestitku predsjednika RS, navedeno je da je polazna osnova i ishodište svih razmatranja o BiH činjenica da je riječ o državnoj zajednici nastaloj u Dejtonu.

- Do tada nije bilo države BiH u sadašnjim okvirima, jer se radilo o teritoriji nastaloj rasturanjem i raspadom SFR Jugoslavije. Zato su zaraćene strane RS i kvazidržava koju su činile "Republika BiH" i FBiH kao nedefinisani skup, formulisale principe mirovnih pregovora - navodi se u dokumentu.

Dodaje se da je RS time dobila i međunarodno priznanje i nije bila nikakva pobunjena strana protiv međunarodno priznate Republike BiH.

- Prijeratno centralizovano uređenje BiH, kao jedne od republika SFR Jugoslavije, bilo je neodrživo. Uslov opstanka BiH u takozvanim avnojevskim granicama je bila radikalna decentralizacija. To je i krunski dokaz da dejtonska decentralizacija nije bila posljedica rata, niti navodne agresije na BiH - ističe se u dokumentu.

Istaknuto je da je za kreiranje Ustava BiH osnov bio Ustav SAD.

- Nikom razumnom ne pada na pamet da mijenja američki Ustav, pa zašto se onda atakuje na Ustav BiH, koji je umnogome njegova kopija - dodaje se u dokumentu "Aneks 4 - po modelu Ustava SAD - Način nastanka i opstanka BiH".

Aneks 4 kao najvažniji dio Dejtonskog sporazuma, navedeno je, ni poslije deceniju i po nije dobio šansu za ostvarivanje temeljnih principa decentralizovane i demokratske države, a njegova protivpravna revizija donijela je dodatnu nestabilnost i nezadovoljstvo kod sva tri konstitutivna naroda. Ističe se da je međunarodna zajednica svojom dugogodišnjom krivom politikom stvaranja BiH suprotno međunarodnom ugovoru i međunarodnom pravu, napravila svojevrsnog "državnog monstruma" kojim su nezadovoljna sva tri konstitutivna naroda.

- Svi znaju da je Federacija osnovni ustavni problem u BiH. Za FBiH i Venecijanska komisija i politički analitičari i strani političari kažu da je neodrživa ustavna konstrukcija. Tek poslije ustavnih promjena u FBiH biće moguće pristupiti promjeni Ustava BiH kojim će se konstatovati postojanje tri teritorijalne jedinice koje tvore BiH kao konfederaciju. Time bi BiH opstala cijela, ali iz tri dijela - piše u dokumentu.

U analizi je navedeno da se budućnost BiH kao zajedničke države ocrtava u dva moguća pravca. Prvi podrazumijeva rekonstrukciju FBiH i formiranje hrvatske teritorijalne jedinice, a drugi je njen raspad na tri etničke teritorijalne jedinice, čak i u uslovima da prethodno ne bude riješeno hrvatsko pitanje.

Dejtonski sporazum parafirali su 21. novembra 1995. godine, poslije tronedjeljnih pregovora, tadašnji predsjednici Srbije Slobodan Milošević, RBiH Alija Izetbegović i Hrvatske Franjo Tuđman. Dejtonski sporazum je zvanično potpisan 14. decembra 1995. godine u Parizu.

Dejton temelj

Predsjednik Narodne skupštine RS Igor Radojičić ocijenio je da je Dejtonski sporazum jedino čvrsto tlo na kojem stoji BiH, jer nema kompromisa o nekom drugom obliku unutrašnjeg uređenja BiH.

Potpredsjednik RS Emil Vlajki poručio je da preko istorijskog kompromisa treba prihvatiti Dejton kao pomirenje, toleranciju, demokratiju i ravnopravnost.

Bivši predsjednik RS Biljana Plavšić kazala je da BiH ne funkcioniše zato što se ne poštuju osnove Dejtona. U Ambasadi SAD u BiH su istakli da je Dejtonski sporazum postavio osnove za budućnost BiH kao stabilne, prosperitetne, demokratske i multietničke zemlje koja se sastoji od dva entiteta i tri konstitutivna naroda.

Premijer Srbije Ivica Dačić smatra da Dejtonski sporazum zaslužuje da bude istorijski dokument srpskog naroda, jer je njime stvoren prvi srpski entitet u srpskoj istoriji preko rijeke Drine.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.