OEBS 3. septembra organizuje konferenciju o novim izbornim tehnologijama

SARAJEVO - Misija OEBS-a u Sarajevu organizovaće 3. septembra, dan uoči kampanje pred opšte izbore, konferenciju na kojoj će jedna od tema biti i uvođenje novih tehnologija u izborni proces, rekla je Srni portparol OEBS-a Željka Šulc.

Ona je pozvala predstavnike medija u BiH da učestvuju na ovom skupu, kao i na konferenciji za novinare koja će biti održana tim povodom.

Na upit Srne da li će najavljeni komplikovan način glasanja na oktobarskim izborima produžiti izborin dan, kao i da li su u obzir uzete loše strane primjene ovakvih tehnologija koje bi mogle dovesti u pitanje regularnost, tim prije jer je više zemalja odustalo od njihove primjene, Šulc je navela da su odgovori na ova pitanja isključivo u nadležnosti Centralne izborne komisije /CIK/ BiH.

Iako CIK BiH i dalje optimistično tvrdi da će proces glasanja uz tehnološke inovacije koje koštaju 86 miliona KM i još milione za obuku administracije i ostale prateće sadržaje, biti jednostavniji i dovesti do sprečavanja izbornih nepravilnosti, analize medija i institucija pokazju suprotno.

Te primjedbe odonose se na dodatne probleme koje je CIK evidentirao u opsežnom izvještaju – povremena zagušenje aparata u sinhronizaciji sa serverom, blokade aplikacije za identifikaciju, zagušenja tunela za identifikaciju, pogrešna dioba u konačnom zbiru uspješne i neuspješne autentifikacije. Tome treba dodati poteškoće sa prekidima internet veze i tamo gdje je najčešće uredna.

Koalcija "Pod lupom" upozorila je ranije da je samo za skeniranje jednog listića, pod uslovom da sve savršeno funkcioniše, potrebno je 40 sekundi, dok je tokom pilot projekta na pojedinim biračkim mjestima ta radnja trajala i duplo duže.

Birači će morati da skeniraju četiri listića, a neophodno je računati i na vrijeme za identifikaciju i potvrdu identiteta sa ili bez zastoja i teškoća.

I sam proces glasanja, u kojem će umjesto jednog listića sa imenima kandidata birač pred sobom imati mnoštvo papira i uputstava, veoma je komplikovan.

Birači će morati da čitaju četiri odvojena listića, da ih međusobno porede, pamte ili prepisuju brojeve, povezuju ih sa strankama i tek onda da pokušaju pravilno da označe svoj izbor, što je ravno administrativnom lavirintu u kojem su greške i te kako vjerovatne.

Svaki listić birači će pojedinačno ubacivati u skener, čime se proporcionalno povećava mogućnost pojave tehničkih grešaka i problema, kao i rizik od ugrožavanja tajnosti glasanja ukoliko se listići nepravilno okrenu.

Treba dodati da sistem sa optičkim skenerima prilikom glasanja na izborima, kakav je uveden u BiH, imaju jedino Filipini, Kirgistan, Mongolija i Irak.

Jedna od ključnih razlika jeste broj glasačkih listića. Birači u Mongoliji, na Filipinima i u Iraku imaju jedan, jedinstveni glasački listić, dok u Kirgistanu dobijaju dva odvojena listića.

Mnoge evropske zemlje, nakon loših iskustava sa elektornskim glasački uređajima, vratile su se klasičnom glasanju putem papirnih listića i ručnom brojanju glasova.

Tako je Savezni ustavni sud Njemačke je 2009. godine presudio da korišćenje elektronskih glasačkih uređaja nije u skladu sa ustavnim načelom javnosti izbora, jer birači bez posebnog tehničkog znanja nisu mogli pouzdano da provjere ključne korake glasanja.

Od uređaja su odustale i Holandija i Irska, koje su se, takođe, vratile ručnom brojanju glasova, jer nije postojala dovoljna sigurnost da su pouzdanost sistema i tajnost glasanja obezbijeđeni.

Francuska je 2008. godine zabranila dalje uvođenje elektronskih glasačkih uređaja opštinama koje ih do tada nisu koristile. Danas približno tri odsto francuskog biračkog tijela ima mogućnost glasanja na takvim uređajima, dok se za veliku većinu birača koriste papirni glasački listići.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.