Kakvi sve problemi očekuju organizatore izbora

SARAJEVO - Iako još postoje brojne nepoznanice kada je riječ o sprovođenju opštih izbora sa novim tehnologijama, jedan od većih problema biće i logistika, odnosno priprema izbora, instalacija i distribucija opreme, ali i angažovanje skoro 15.000 ljudi koji će direktno raditi na sam dan izbora.

Najvažnije

• CIK treba angažovati oko 15.000 ljudi.
• Konkurs je raspisan za 3.997 operatera.
• Birači u RS dobijaju šest, a u FBiH sedam listića.
• Pilot je pokazao moguće gužve i probleme s opremom.
• CIK-u treba 2.500 kvadrata prostora za opremu.

Naime, Centralna izborna komisija treba da angažuje oko 10.000 predsjednika i zamjenika predsjednika biračkih odbora, a nedavno je završen i konkurs za prijem 3.997 operatera na biračkim mjestima koji će voditi računa o skenerima i uređajima za biometrijsku identifikaciju birača.
"Konkurs je završen, ali još nemamo tačne podatke o broju prijavljenih kandidata i da li će biti potrebe da se taj konkurs produži", rekli su nam juče u CIK-u na pitanje o tome da li je prijavljen dovoljan broj operatera koji će biti angažovani na dan izbora, a koji će biti plaćeni 310 KM neto.

Izazov instalacija i distribucija opreme

Osim angažovanja osoblja na dan izbora, izazov će biti i instalacija i distribucija same opreme, kao i njeno skladištenje, jer za razliku od ranijeg perioda, kada su prevoženi samo papir i izborni listići, sada će na biračka mjesta morati biti dostavljeni i skeneri i uređaji za biometrijsku identifikaciju birača.

Hoće li novi način glasanja izazvati haos na biralištima u BiH?

Pored toga, a ako je suditi po završnom izvještaju CIK-a o sprovedenom pilot-projektu uvođenja novih tehnologija na izborima 2024. godine, mogu se očekivati velike gužve na sam dan izbora.

Recimo, proces glasanja sa dva glasačka listića trajao je između 40 i 44,9 sekundi, a ako uzmemo u obzir da će na ovim izborima birači pred sobom imati četiri glasačka listića pretpostavka je da će vrijeme zadržavanja birača biti znatno duže nego što je ranije bio slučaj.

Birači više neće glasati na klasičnom listiću

Ovome treba dodati i činjenicu da birači više neće glasati na klasičnom glasačkom listiću na kojem se nalaze imena kandidata, već da će za biranje poslanika imati i posebne listiće na kojima će se nalaziti samo imena političkih stranaka i sa strane brojevi. U Republici Srpskoj birači će imati dva "posebna" listića za nivo Narodne skupštine Republike Srpske i Parlamentarne skupštine BiH, dok će u Federaciji BiH birači imati tri "posebna" listića, i to za kantonalnu skupštinu, Predstavnički dom Parlamenta FBiH i Parlamentarnu skupštinu BiH. U suštini, birači u Republici Srpskoj dobiće šest listića, a u Federaciji BiH sedam.

Problemi sa identifikacijom birača

Ako se još tome dodaju odstupanja, odnosno problemi prilikom identifikacije i autentifikacije birača, vrijeme glasanja sasvim sigurno biće duže.

Primjera radi, na izborima 2024. godine ukupan procenat birača kod kojih nije bilo moguće izvršiti identifikaciju i autentifikaciju u odnosu na odziv je 5,78 odsto.

"Više od 72 odsto birača koji nisu mogli biti identifikovani je iz grupe 65+ i stariji", piše u izvještaju CIK-a o sprovedenom projektu uvođenja novih tehnologija.

Kada je riječ o skenerima u koje se "ubacuju" glasački listići, pilot-projekat iz 2024. godine pokazao je da je 98 odsto skenera funkcionisalo, i da je 2,2 odsto uređaja trebalo zamjenu na sam dan glasanja, a bilo je i problema sa preopterećenjem mreže.

Operateri prijavili probleme sa skenerima

Operateri su prijavljivali i povremeno blokiranje aplikacije za identifikaciju birača, zatim gubitak internet konekcije, a u nekoliko slučajeva program nije dozvoljavao opciju da birač uopšte da otisak prsta. U nekim slučajevima bilo je pogrešno i postavljeno vrijeme na laptopu, zbog čega su nakon 12 sati pobrisani svi dotadašnji izvještaji jer je aplikacija to registrovala kao novi dan.

Evidentiran je i usporen rad aplikacije, neuspješnost očitavanja otiska prsta kod lica starije životne dobi i zagušenje "tunela" za identifikaciju birača pomoću otiska prsta.

CIK-u treba 2.500 kvadrata prostora

Pored toga, Studija izvodljivosti za uvođenje specifičnih izbornih tehnologija u izborni proces BiH pokazala je i da će Centralnoj izbornoj komisiji BiH biti potrebno najmanje 1.500 kvadrata skladištenog prostora u kojem bi bilo uskladišteno oko 600 standardnih paleta opreme plus još 1.000 kvadrata pripremne površine za sklapanje i testiranje uređaja u kojem će na vrhuncu priprema raditi oko 90 operatera.

Poseban logistički problem biće dostava izbornog materijala i samih skenera. Ako uzmemo u obzir da će osim glasačkih listića biti potrebno distribuisati i samu elektronsku opremu, može se očekivati da i taj proces znatno duže traje nego što je bilo na ranijim izborima. Nakon završenih izbora, svu tu opremu treba vratiti u Sarajevo u skladište Centralne izborne komisije BiH, pišu Nezavisne novine. 
 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.