Odmotava se klupko zločina nad Srbima iz Konjica

Zločini u Bradini i Glavatičevu, koji se na teret stavljaju Alagiću, Landži i Špagi, samo su dio zvjerstava počinjenih nad Srbima u Konjicu... Kobnog 25. maja 1992. godine ubijeno 44 Srba, 36 iz Bradine i osam iz obližnjeg sela Brđani

DA LI će uslijediti hapšenje trojice osumnjičenih za ratne zločine nad konjičkim Srbima - zamjenika Granične policije BiH Vahida Alagića i službenika Agencije za istrage i zaštitu (SIPA) Zije Landže i Faika Špage? Kako su uopšte ova trojica dospjela na ta radna mjesta i istaknute funkcije, pitaju se malobrojni Srbi sa područja Konjica ostali u Republici Srpskoj i Srbiji. Pitaju se kako će, ukoliko dođe do sudskog procesa, iz Amerike, Kanade i Australije stići ključni svjedoci zločina. Oni koji su "okusili" zloglasne logore u Čelebićima i Sportskoj dvorani Musala u Konjicu, masovno su emigrirali, a to im je omogućila međunarodna zajednica i zapadne države, te tako dodatno etnički očistili Srbe ne samo iz konjičke opštine nego i iz cijele doline Neretve. Pitanje je hoće li i Vahid Alagić, Zijo Landžo i Faik Špago dobiti simbolične kazne kao što su ih u Hagu dobili Zdravko Mucić, zvani Pavo, komandant zloglasnog koncentracionog logora za Srbe u Čelebićima, Hazim Delić, Esad Landžo i Zejnil Delalić. Mucić je osuđen na sedam, a zatim na devet godina zatvora, a "odslužio" samo četiri godine i osam mjeseci. Hazim Delić je osuđen prvo na 20, a zatim na 18 godina zatvora, a Esad Landžo na 15. Krivice je, na zaprepašćenje javnosti, oslobođen Zejnil Delalić, koji je u pritvoru Haškog suda proveo dvije i po godine. Zločini u Bradini i Glavatičevu, koji se spominju u javnosti i koji se na teret stavljaju Alagiću, Landži i Špagi, samo su dio ukupnog zločina koji je nad Srbima načinjen u Konjicu. Kobnog 25. maja 1992. godine, kada su srpsko selo Bradinu sa više od 700 stanovnika napale udružene snage tadašnjih Zelenih beretki, Hrvatskog vijeća obrane (HVO) i Hrvatskih oružanih snaga (HOS), ubijeno 44 Srba, 36 iz Bradine i osam iz obližnjeg sela Brđani. Preživjeli muškarci su odvedeni u logor Čelebići, gdje su torture i ubistva nastavljeni. Boro Gligorević iz Bradine, koji je preživio čelebićki koncentracioni logor, naveo je da je za samo četiri mjeseca, koliko je on proveo u zatočeništvu u logoru, ubijeno 19 srpskih civila. Žene iz Bradine, ali i iz Donjeg Sela, Glavatičeva, Brđana i drugih sela sistematski su silovane. Neposredno pred napad na Bradinu, u obližnjem selu Zukići ubijeni su Anđa, Jelenko, Mara i Sofija Vujčić. Svjedoci tvrde da je taj gnusan zločin počinio komšija Redžo Balić, ali za njega još nije odgovarao. Za zločin nisu odgovarale ni ubice Dragana Živaka, niti ubice Boška Draganića, koji je zajedno ubijen sa snahama Biljanom i Milicom u Brđanima. Prvo ubistvo u Konjicu dogodilo se 1. maja 1992. godine kada je u porti pravoslavne crkve u Konjicu Nail Čomaga ubio Đorđa (Trifka) Magazin, a nedjelju dana kasnije u selu Džepi ubijena je dvadesetdvogodišnja djevojka Mladenka (Neđe) Magazin. Pored masakra u srpskim selima Bradina, Brđani, Zukići, Džepi, Blaca, Bjelovčina, Donje Selo, Cerići, Glavatičevo i drugim, muslimanska vojska je inscenirala granatiranje Sportske dvorane Musala u Konjicu u kojoj se nalazilo 170 srpskih logoraša. Od granate ispaljene sa obližnjeg brda Prevlje ubijeno je 13, a ranjeno 12 logoraša. Da ironija bude veća, muslimanska vojska je u Bradini na temeljima gdje je zvjerski ubijen Bogdan Kureš, dok je rat još trajao, sagradila džamiju. Nadležne vlasti konjičke opštine su prije dvije godine naredile rušenje džamije, ali ono nikada do kraja nije učinjeno, jer još uvijek nije srušen minaret. Prema nepotpunim podacima, na području konjičke opštine ubijeno je više od 160 srpskih civila, od kojih nekolicina nikada nije pronađena. Potpuno su opljačkana i do temelja srušena 54 sela, u koja se gotovo niko nije vratio. Za posmrtnim ostacima Sretka Kuljanina, zvanog Beko, Petka Kuljanina, Petra Đorđića i Perka Mrkajića iz Bradine još uvijek se traga. Kancelarija za traženje nestalih Republike Srpske prošle godine je u Bradini ekshumirala tijelo Bosiljke Kuljanin (1939), koju je, kako svjedoče njen muž Stevan i sin Milenko, iz škole u Bradini, u kojoj su silovane Srpkinje, izvelo lično Brišo Škojo i vjerovatno ubio. Prošle godine su u mjesnom pravoslavnom groblju u betonskoj grobnici napravljenoj iza Drugog svjetskog rata pronađene kosti četiri tijela koja još nisu identifikovana. Prema izjavama svjedoka, dovožena su kolima Službe hitne pomoći, što očigledno govori da je tadašnja konjička vlast, pogotovo predsjednik opštine Rusmir Hadžihuseinović i načelnik policije Jasmin Guska, bila u sprezi sa zločincima. N. ZELENOVIĆ Suspenzija Direktor Granične policije BiH Vinko Dumančić donio je u petak rješenje kojim se privremeno suspenduje zamjenik direktora Granične policije Vahid Alagić, protiv kojeg je Tužilaštvo BiH otvorilo istragu zbog osnova sumnje da je počinio ratni zločin protiv civila, potvrđeno je iz Granične policije. Kako je navedeno u saopštenju, istovremeno je Disciplinska komisija Granične policije BiH donijela rješenje o pokretanju disciplinskog postupka zbog postojanja osnova sumnje da je imenovani policijski službenik počinio težu povredu službene dužnosti - ponašanje koje narušava ugled policijskog organa. Ž. D.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.