Odlazak ključnog svjedoka Izetbegovićeve podvale

Banjaluka - Portugalski diplomata Žoze Kutiljero koji je preminuo prije dva dana u 86. godini bio je prefinjeni diplomata, ali sa ograničenim mandatom, tvrdi u izjavi za “Glas Srpske” prvi predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Momčilo Krajišnik.

Bio je kreator plana koji je mogao da spriječi rat, ali o događajima u prvoj polovini 1992. godine i ponašanju Alije Izetbegovića koji je prvo stavio potpis na taj dokument, a zatim ga, ispostavilo se, na nagovor tadašnjeg američkog ambasadora u Beogradu, povukao, u sarajevskim medijima i većem dijelu javnosti uglavnom se ćuti.

Prisjećajući se detalja Kutiljerovog mirovnog plana, Krajišnik kaže da se kod Kutiljera za razliku od većine drugih diplomata nikada nije osjetio animozitet prema srpskoj strani.

- Kutiljero je zajedno sa lordom Piterom Karingtonom sredinom februara 1992. godine u Lisabonu predložio plan za rješavanje krize, a sastanak sve tri delegacije u BiH počeo je 16. marta 1992. godine u rezidencijalnoj vili “Konak” u Sarajevu. Na tom sastanku sve tri delegacije su rekle šta žele - prisjeća se Krajišnik detalja sa tog sastanka i plana koji je mogao da spriječi rat u BiH.

On ističe da je za srpsku stranu bilo problematično što joj je nuđena jednonacionalna autonomna jedinica unutar BiH, ali sastavljena od više teritorijalno razdvojenih entiteta.

- Mi smo se malo našalili i Kutiljeru rekli: “Mi smo skromni, mi hoćemo samo jedan entitet”. On je poslije toga, bilo je oko deset sati ujutro, otišao na razgovore s muslimanskom stranom i do popodne ih ubjeđivao da pristanu na naš jedan entitet. Oni nisu pristajali i na kraju su da bi se odbranili od njega, pristali su na jedan entitet, ali da bude zajednička vojska. Kada nam je to prenio, mi smo Kutiljeru rekli da ima našu riječ da ćemo riješiti pitanje vojske, ali da prvo riješimo ovo pitanje koje smo tražili - prisjeća se Krajišnik.

Iako je bilo još mnogo nepoznanica, on kaže da su poslije toga usvojeni principi, ističući da je kasnijim odbacivanjem tog plana od strane Alije Izetbegovića napravljena velika greška.

- Da je Kutiljerov plan prihvaćen ne bi bilo rata i to je velika krivica muslimanske strane, isključivo muslimanske. Da su prihvatili taj plan, mi bismo dobili daleko manje nego što smo kasnije dobili Dejtonskim sporazumom. Tako da ako gledamo sa tog stanovišta, Muslimani su napravili dvostruku grešku. Mi nismo mogli izbjeći rat, jer nam je nametnut, ali Dejtonskim sporazumom smo dobili više nego što je bilo predviđeno Kutiljerovim planom - kaže Krajišnik.

Prema njegovim riječima, kod njih je nedostajalo dobre volje, jer su imali podršku moćnog saveznika i vjerovali su da će silom dobiti BiH bez entiteta.

- Dejton je modifikovan Kutiljerov plan, ali mnogo bolji po nas. Kutiljero je priznao da nije mogao sebi da dođe da oni nisu prihvatili njegov plan. Ta mapa nacionalnih entiteta jeste bila kao leopardova koža, ali Muslimani nisu to prihvatili, a da su prihvatili bilo bi im mnogo bolje.  Ali tako to ide kada neko pravi aranžman s đavolom. Đavo mu ne da, da ga završi onako kako je dobro, već kako đavo hoće - zaključuje Krajišnik.

Podsjećamo, Žoze Kutiljero je u Hagu kao svjedok odbrane na suđenju Radovanu Karadžiću direktno optužio Aliju Izetbegovića i njegovu stranku da su minirali mirovni plan prihvatajući, pa povlačeći potpis i da je takvo ponašanje izazvalo rat.

- Poređenje karte koja je bila utvrđena na osnovu tih principa 18. marta 1992. godine i mape koja je dio Dejtonskog sporazuma iz novembra 1995. godine pokazuje da je, nakon tri i po godine rata, rezultat bio gotovo isti. Nebrojeni životi mogli su biti sačuvani - izjavio je svojevremeno Kutiljero.

Plan

Tadašnji nacionalni lideri Radovan Karadžić, Alija Izetbegović i Mate Boban, Kutiljerov plan su potpisali 18. marta 1992. godine.

Izetbegović je deset dana kasnije, poslije sastanka sa američkim ambasadorom Vorenom Cimermanom povukao svoj potpis i uveo BiH u troipogodišnji građanski rat u kojem je stradalo 100.000 ljudi.

Kutiljerov plan predviđao je stvaranje tri konstitutivne nacionalne jedinice. Muslimanskoj jedinici pripalo bi 50 opština, odnosno 44 odsto teritorije BiH. Srpskoj konstitutivnoj jedinici pripalo bi takođe 44 odsto teritorije koju je činilo 37 teritorijalno većih opština, a Hrvati bi dobili 20 opština ili 12 odsto teritorije BiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.