Odata pošta žrtvama Oluje

Banjaluka - Paljenjem svijeća i duhovno-umjetničkim programom u Hramu Hrista Spasitelja u Banjaluci večeras je odata pošta žrtvama akcije "Oluja" tokom koje je prije 17 godina poginulo i nestalo 1.922 Srba.

Ovogodišnje obilježavanje godišnjice zločina nad Srbima iz Republike Srpske Krajine protiče u svjetlu iščekivanja objavljivanja drugostepene presude hrvatskim generalima Anti Gotovini i Mladenu Markaču u Haškom tribunalu. U prvostepenoj presudi je navedeno da su Gotovina i Markač bili učesnici udruženog zločinačkog poduhvata tokom akcije "Oluja" izvedene 1995. godine. Zbog toga je Gotovini izrečena kazna od 24, a Markaču od 18 godina zatvora, ali je njihova odbrana uložila žalbu.

Istorijski procesi

Šef Dokumentaciono-informacionog centra "Veritas" Savo Štrbac rekao je u petak da očekuje da će do kraja godine Haški tribunal izreći drugostepenu presudu Gotovini i Markaču kojom će biti potvrđena kvalifikacija da je akcija "Oluja" bila udruženi zločinački poduhvat na čijem je čelu bio tadašnji predsjednik Hrvatske Franjo Tuđman.

- Od velike je važnosti da drugostepena presuda bude objavljena do kraja godine, prije nego što počne parnični postupak pred Međunarodnim sudom pravde i Federalnim sudom u Čikagu po tužbi Krajišnika protiv konsultantske firme MPRI. Uspjeh u tim postupcima omogućio bi Srbima iz Hrvatske i bivše Republike Srpske Krajine da brže i lakše vrate sve što im je silom oduzeto i uništeno u operaciji "Oluja" - istakao je Štrbac.

Navodeći da bi tokom iduće godine mogao da počne i glavni pretres u slučaju tužbe koju je Hrvatska podnijela protiv bivše SR Jugoslavije zbog navodne agresije i protivtužbe kojom je odgovorila Srbija zatraživši da sud utvrdi da je Hrvatska prekršila obaveze iz Konvencije o sprečavanju i kažnjavanju genocida za vrijeme i poslije "Oluje", Štrbac je istakao da je zbog sudskih procesa pred nama presudan period.

U Banjaluci je u petak održan i okrugli sto o temi "Akcija 'Oluja' u svjetlu međunarodne pravde", čiji su učesnici zaključili da će Srbi iz Hrvatske moći da vrate sva prava koja su im silom oduzeta ako Haški tribunal potvrdi prvostepenu presudu generalima Gotovini i Markaču o postojanju udruženog zločinačkog poduhvata. Istaknuto je da bi ta prava uključila i široku političku autonomiju kakva je Srbima garantovana Planom Z-4.

Nema uslova za povratak

Nekadašnji potpredsjednik Vlade Hrvatske Slobodan Uzelac kazao je da nema bitnih promjena u položaju Srba u Hrvatskoj.

- Ovdje svako ima svoju istinu. Jedna je ona koju slave hrvatska vlast i boračka populacija koji insistiraju na tome da je "Oluja" čista kao suza, dok Srbi oplakuju nevine žrtve. To su dvije krajnosti koje su teško pomirljive i koje će živjeti vječno - rekao je Uzelac.

Predsjednik Udruženja izbjeglih Srba iz Krajine i Hrvatske Petar Džodan ocijenio je da je prošlo mnogo vremena od zločina u "Oluji", ali da Srbi ni danas nisu poželjni u Hrvatskoj.

- U Hrvatsku se vratio veoma mali broj onih koji su istjerani sa svojih ognjišta. I ti koji su se vratili su građani drugog reda u Hrvatskoj, jer im se nastoji na svaki mogući način zagorčati povratak - rekao je Džodan "Glasu Srpske".

On je dodao da ni međunarodna zajednica, koja ništa nije učinila da zaustavi etničko čišćenje u Hrvatskoj, isto nije ništa preduzela da bude poboljšan položaj Srba.

- Zato ne očekujem da će doći do značajnijeg pomaka. Žalosno je da i danas u Hrvatskoj slušamo retoriku iz devedesetih kada su Srbi u pitanju - kazao je Džodan.

U akciji "Oluja", koja je počela 4. avgusta 1995. godine, vojne i policijske snage Hrvatske sa vjekovnih ognjišta protjerale su oko 220.000 Srba. U "Oluji" je poginulo i nestalo 1.922 Srba među kojima 1.192 civila. Od ukupnog broja žrtava "Oluje" rasvijetljena je sudbina 947 lica, dok se na evidenciji nestalih i dalje vodi 975 lica među kojima su 674 civila.

- Hrvatska izbjegava ekshumacije iako su poznata mjesta gdje je ukopano najmanje 413 posmrtnih ostataka Srba. Pored toga, Hrvatska izbjegava i identifikaciju posmrtnih ostataka 263 osobe - rekao je Štrbac i dodao da Hrvatska izbjegava da saopšti podatke sa popisa stanovništva održanog u aprilu, jer su poražavajući podaci o trenutnom broju Srba u toj zemlji koji ne prelazi tri odsto.

Tokom operacije "Oluja" za samo nekoliko dana slomljen je otpor Srpske vojske Krajine, koja je brojala oko 30.000 vojnika.

Narod Republike Srpske Krajine natjeran je na povlačenje u pravcu Srbije i Republike Srpske, pri čemu su izbjegličke kolone bile pod dejstvom hrvatske artiljerije i vojnog vazduhoplovstva.

Oni koji su ostali, a riječ je o civilima, uglavnom starijim i nemoćnim osobama, bili su izloženi teroru i poslije formalnog završetka operacije "Oluja" 7. avgusta.

U nastavku akcije u BiH, operacijom "Maestral", hrvatske i muslimanske snage ubile su još 655 i prognale oko 125.000 srpskih stanovnika.

U Hrvatskoj je 5. avgust državni praznik, koji se slavi kao Dan pobjede i domovinske zahvalnosti za akciju "Oluja". Od 2000. taj dan se obilježava i kao Dan oružanih snaga Hrvatske.

Obilježavanje

U okviru obilježavanja 17. godišnjice egzodusa Srba iz Hrvatske u subotu će u hramu Svete trojice u Banjaluci biti služen parastos poslije čega će na groblju "Sveti Pantelija" biti položeno cvijeće.

Obilježavanje će u nedjelju biti nastavljeno u Novom Gradu i Svodni, a za utorak je predviđeno obilježavanje godišnjice stradanja u Petrovcu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.