Od radijacije stradaju ljudi i roboti

vašington - Američka kompanija "IFL sajens" upozorava da su najradioaktivnija mjesta na svijetu iranski Ramsar, ukrajinski Černobilj, japanska Fukušima, kirgiski Malili Su, britanski Selafild, te američki Hanford.

Od postrojenja za uništavanje nuklearnog otpada do lokacija atomskih katastrofa - postoji nekoliko mjesta koja neće biti bezbjedna za posjetu ni u daljoj budućnosti.

Ljudi u iranskom gradu Ramsaru dobijaju godišnju dozu radioaktivnog zračenja od 260 milisiverta, što je znatno više od 20 milisiverta, koliko iznosi dozvoljena godišnja doza za zaposlene u nuklearnim elektranama.

Prosječna osoba godišnje primi 3,1 milisivert. Uzrok zračenja su prirodni izvori koji tope stijene bogate uranijumom ispod površine, a zatim voda ulazi u krečnjak od kojeg su izgrađene kuće. Uranijum se može naći i u usjevima, kao i u pitkoj vodi, tvrdi "IFL sajens".

U brazilskom mjestu Đoanija 1987. godine dva lopova opljačkala su napuštenu bolnicu u potrazi za metalom. Pronašli su i malu kapsulu visokoradioaktivnog cezijumovog hlorida, koji se koristio u uređaju za radioterapiju. Ponijeli su materijal sa sobom, što je uzrokovalo smrt četvoro ljudi. Mediji su javljali kako su djeca, privučena plavkastim sjajem, dirala opasan materijal i trljala ga po koži. Nekoliko gradskih blokova bilo je toliko kontaminirano da je moralo biti uništeno.

Na kraju, 300 ljudi je zadobilo radioaktivnu kontaminaciju, ali "radiofobija" je obuhvatila cijeli grad.

Malili Su, grad u južnom Kirgiziji, još snosi posljedice hladnoratovskog nuklearnog programa. U njemu se vadila i obrađivala ruda uranijuma od 1946. do 1967. godine, ali je područje kontaminirano i danas. Većina otpada od rudarenja zakopana je duž rijeke koja teče kroz grad. Izvještaj iz 2010. godine naveo je kako je potrebno hitno čišćenje zbog velikog procenta oboljelih od karcinoma i oslabljenog imuniteta lokalnog mladog stanovništva.

Selafild na zapadu Velike Britanije je lokacija za uništavanje nuklearnog otpada na kojoj su i dalje visoke količine radijacije. To je mjesto gdje se skladišti većina radioaktivnog otpada iz 15 operativnih britanskih nuklearnih reaktora, kao i prekomorsko nuklearno gorivo. Otpad stvara stepen radijacije do 280 siverta dnevno, što je za 60 odsto više od smrtonosne doze.

Američki Hanford, takođe predstavlja opasno mjesto. Kompleks za odlaganje nuklearnog goriva u tom mjestu smatra se najradioaktivnijom lokacijom u SAD.

Godine 2011. cunami je pogodio nuklearnu elektranu "Fukušima" u japanskom gradu Okumi, što je prouzrokovalo topljenje jezgra tri od šest nuklearnih reaktora.

Stepen radijacije unutar elektrane je do 430 siverta na čas, što je i više nego dovoljno da ubije čovjeka, a prouzrokovalo je čak i kvarove brojnih robota koji rade unutra.

Japan pokušava pomoću robota da izvuče gorivo, koje je prošle godine locirano u dva od tri rastopljena reaktora.

Očekuje se da će postupak trajati četiri decenije, uz cijenu od 188 milijardi dolara. Fukušima još dugo neće biti bezbjedno mjesto za život.

Černobilj

Černobiljska katastrofa iz 1986. godine prouzrokovana kvarom na jednom od reaktora. Raznesen je krov, te je iscurila velika količina radijacije, čiji se veći dio proširio na Bjelorusiju, Ukrajinu i sjevernu Evropu. Preseljeno je 116.000 ljudi. I danas oko Černobilja postoje džepovi radijacije. I bolnica Pripjat, u Ukrajini, nekoliko kilometara od elektrane, sadrži jedan od najviših stepeni radijacije na svijetu. U nju su dovedeni vatrogasci nakon što su gasili požar u reaktoru "Černobilja". Posljedice su se osjetile i na prostoru bivše Jugoslavije.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.