Obrad Kesić: SAD neće promijeniti politiku prema Balkanu

U dokumentima koji su se pojavili u aferi "Vikiliks" nema ništa neočekivano, čak ima dosta stvari koje smo već znali i pretpostavljali. Otkrivene su unutrašnje radnje američke diplomatije, ali u suštini, tu nema velikih pokazatelja o tome kako Amerikanci donose odluke.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" politički analitičar iz Vašingtona Obrad Kesić.

- Analize ambasada i razgovori koji su vođeni, pokazuju da je mnogo toga nekritično, dosta površno i često bazirano na pogrešnoj informaciji - istakao je Kesić.

* GLAS: Kako komentarišete aferu "Vikiliks" i kakve će posljedice ona imati po Balkan i BiH?

KESIĆ: Tu nema ništa neočekivano, čak ima dosta stvari koje smo već znali i pretpostavljali. Analize ambasada i razgovori koji su vođeni, pokazuju da je mnogo toga nekritično, dosta površno i često bazirano na pogrešnoj informaciji. Otkrivene su unutrašnje radnje američke diplomatije, ali u suštini tu nema velikih pokazatelja o tome kako Amerikanci donose odluke. Tu je uočljivo dosta problema u smislu diplomatije i još više tračeva koji se ponavljaju, a onda postaju deo ozbiljne državne analize. S druge strane, tu nema ništa što bi moglo naglo da promijeni američku spoljnu politiku vezano za Balkan. Za američku spoljnu politiku najkrupnija pitanja su pitanje nezavisnosti Kosova i vidimo nastojanja da ojačaju podršku za tu nezavisnost u cijelom regionu Balkana. Vidimo i da im je dosta bitna situacija u BiH, ali da sprovođenje načina i nastojanja za funkcionalnom državom, govori da je to značilo centralizovanu državu. Tu je uočljiv i stav da EU treba što pre da se proširi, tako da u tim vidljivim stavovima američke spoljne politike nema ništa neočekivano.

* GLAS: Kako vidite buduće funkcionisanje predstavnika međunarodne zajednice i EU u BiH poslije sjednice Upravnog odbora Savjeta za primjenu mira (PIC) gdje nije bilo govora o zatvaranju OHR-a, ali je PIC pozdravio pojačano prisustvo EU u BiH?

KESIĆ: Očigledno je da se ušlo u fazu kad su OHR i sam visoki predstavnik postali irelevantni. Da je do korekcije politike došlo vidi se i iz izjave evropskog komesara za proširenje Štefana Filea da postojanje OHR-a nije više prepreka za aplikaciju BiH za EU. Taj zaključak nije napravljen na osnovu dobrog rada OHR-a, nego se radi o nedostatku ideja u međunarodnoj zajednici, pogotovo u Vašingtonu, šta treba da se radi sa OHR-om. Tu postoji doza straha da bi zatvaranje OHR-a izazvalo još veću nestabilnost na Balkanu. Zato što je OHR irelevantan, zato ne moraju više ni da razgovaraju o toj kancelariji. Sad imamo situaciju da tu postoji nedostatak autoriteta na nivou međunarodne zajednice. To znači da se situacija popravila. Jednostavno, političari i narod u BiH moraju da preuzmu odgovornost za sopstvenu budućnost.

* GLAS: Kakva je uloga Turske u stvaranju novih odnosa u regionu?

KESIĆ: U analizama koje su radili Stejt department i razne ambasade, a što je izašlo na vidjelo u aferi "Vikiliks", očigledno je da se radi o strahu u vrhu Vašingtona i glavnim gradovima Evrope. To je zato što Turska gradi sopstveni nezavisni stav i djelovanje vezano i za Balkan i za druge regije u svetu.

* GLAS: Kako vidite odnose u regionu poslije sastanka i aktivnosti predsjednika Srbije i Hrvatske Borisa Tadića i Ive Josipovića?

KESIĆ: Po Balkan je održavanje odnosa Srbije i Hrvatske dosta pozitivno, a prioritet je za Hrvatsku. Glavni cilj je ulazak u EU. Problem je u tome što imamo situaciju gde Srbija i Hrvatska ne mogu da kontrolišu napredak na tom putu prema EU zato što u samoj EU više ne postoji raspoloženje ni politička volja za dalje proširenje. Sama Hrvatska je na ivici ulaska u kategoriju zemalja čiji je ulazak u EU izvestan. Ali to je za regiju generalno dobro jer su Srbija i Hrvatska ključne države za te odnose. A u smislu celokupne situacije, vrlo važan događaj za BiH je bila poseta Ive Josipovića Republici Srpskoj. To je bio ključni momenat kad možemo da kažemo da su vanjske pretnje prema RS otklonjene. Prethodni predsednik Hrvatske Stjepan Mesić bio je potpuno drugačiji u odnosima kad je riječ o RS. To što je Josipović došao u posetu Srpskoj, i to što je poslije imao vrlo pozitivne izjave o RS i o tadašnjem premijeru RS Miloradu Dodiku, znači da ti srpsko-hrvatski odnosi ulaze u mnogo povoljniju fazu. Naravno, to ne može da se izgradi na najbolji način ako se ne reše neki problemi poput povratka izbeglica u Hrvatsku i popravljanja pozicije Hrvata u BiH. Ali mnogo je lakše da se nađu odgovori na ta pitanja kad su odnosi između Srba i Hrvata bolji.

* GLAS: Kako vidite rezultate samita šefova država ili vlada zemalja članica OEBS-a u Kazahstanu koji je održan na najvišem nivou poslije 11 godina, i gdje su tu mjesto i uloga BiH?

KESIĆ: Zbog velikih neslaganja zemalja članica, sama OEBS posljednjih godina postaje sve neefikasnija organizacija. Taj samit je pokušaj da se izgradi jedna organizacija koja bi možda mogla da popuni taj politički vakuum zato što NATO i druge međunarodne institucije gube na značaju. OEBS, zato što je i Rusija članica, može da ima progresivniju ulogu nego do sada, ali da bi se to desilo, prvo Amerikanci mora da prestanu da vide tu organizaciju kao još jednu instituciju koja je potpuno vezana za američku spoljnu politiku. Amerikanci moraju da prihvate i da uvažavaju i stavove drugih država. Bez toga, ako se nastavi sa politikom bivših američkih predsjednika Bila Klintona i Džordža Buša, imaćemo situaciju da Amerikanci cene OEBS samo kada ta organizacija prihvata da podrži američku spoljnu politiku, a da potpuno ignorišu OEBS kad se to ne dešava. Bilo bi dobro da Amerika ovog puta pokaže da je spremna da prihvati i neke odluke koje ne idu samo njoj u korist i tako pokaže da OEBS ima ozbiljniju budućnost. Tada bi i druge zemlje, recimo Rusija, tretirale tu organizaciju mnogo ozbiljnije nego do sada.

BiH i NATO

* GLAS: Vidite li, i kada, BiH u NATO-u?

KESIĆ: Sada je svaki razgovor o tome komplikovaniji nego ranije, zato što se priključenje BiH NATO-u koristi u političke svrhe kao pritisak za donošenje ustavne reforme. Zbog toga što su to politizovali do te mjere, to postaje dodatno opterećenje pregovora oko budućnosti BiH. Time su garantovali da to ne može brzo da se reši. Zato mislim da je NATO u kontekstu BiH mnogo manje relevantan nego što je to bio pre godinu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.