O slučaju Sejdić-Finci 21. januara

Sarajevo - Za 21. januar zakazana je zajednička sjednica Predstavničkog i Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH na kojoj bi trebalo da budu razmotreni prijedlozi amandmana na Ustav BiH u vezi sa provođenjem odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić-Finci", a koje su u parlamentarnu proceduru još 2012. godine uputili članovi Parlamentarne skupštine BiH.

Amandmane kojima se otklanja diskriminacija u izboru delegata Doma naroda i članova Predsjedništva BiH krajem avgusta 2012. godine dostavili su poslanici i delegati HDZ-a BiH i HDZ-a 1990, poslanik SNSD-a Milorad Živković i delegat iz SDS-a Ognjen Tadić, te poslanik SDA Amir Sarajlić i delegati ove stranke u Domu naroda.

Živkovićevim, odnosno Tadićevim prijedlogom predviđeno je da Dom naroda parlamenta BiH, umjesto dosadašnjih 15, ima 18 delegata – šest iz Republike Srpske i 12 iz Federacije BiH /FBiH/.

Pri tome bi šest delegata iz Republike Srpske činilo pet Srba i jedan iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih, a od 12 delegata iz FBiH po pet bi bili Hrvati i Bošnjaci, a dva iz reda nacionalnih manjina ili nacionalno neopredijeljenih.

Delegate iz FBiH birao bi Parlament Federacije, a delegate iz Republike Srpske Narodna skupština Srpske.

Kada je riječ o izboru članova Predsjedništva BiH, Živkovićevim i Tadićevim prijedlogom, koji su identični, predviđeno je da se tri člana Predsjedništva biraju neposredno – jedan sa teritorije Republike Srpske i dva sa teritorije FBiH.

U ustavnom amandmanu kojim se tretira izbor članova Predsjedništva nema etničkih odrednica, čime se svim građanima BiH, bez obzira u kom entitetu žive, omogućava kandidovanje za člana Predsjedništva.

Bošnjački predstavnici u parlamentu BiH predlagači su amandmana na Ustav BiH prema kojem bi se Dom naroda Parlamentarne skupštine BiH sastojao od 21 delegata, od kojih bi dvije trećine bili iz FBiH i trećina iz Republike Srpske.

Od 14 delegata iz FBiH po pet bi pripalo Bošnjacima i Hrvatima, a po dva mjesta su predviđena za Srbe i predstavnike ostalih. Sedam delegatskih mjesta iz Republike Srpske popunila bi četiri predstavnika Srba, te po jedan predstavnik Bošnjaka, Hrvata i ostalih.

Delegate iz FBiH birao bi Dom naroda federalnog Parlamenta, a delegate iz Republike Srpske Vijeće naroda Srpske.

U obrazloženju amandmana u vezi sa izborom Doma naroda Parlamentarne skupštine BiH navodi se da se ovakvim rješenjima uklanja diskriminacija prema građanima BiH koji ne pripadaju ni jednom od konstitutivnih naroda, te diskriminacija konstitutivnih naroda jer se, prema sadašnjim rješenjima, Bošnjaci i Hrvati biraju iz FBiH, a Srbi iz Republike Srpske.

Članovi Predsjedništva, prema prijedlogu parlamentaraca iz SDA, birali bi se neposredno – dva sa teritorije FBiH i jedan sa teritorije Republike Srpske, pri čemu članovi Predsjedništva moraju biti iz različitih konstitutivnih naroda ili reda ostalih.

HDZ BiH i HDZ 1990 predlagači su ustavnog amandmana po kojem bi Dom naroda ubuduće činila 24 delegata, od kojih dvije trećine iz FBiH i trećina iz Republike Srpske.

Ovim amandmanom predviđeno je da se iz FBiH u Dom naroda BiH bira po šest Hrvata i šest Bošnjaka, te po dva predstavnika Srba i građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Iz Republike Srpske u Dom naroda BiH bilo bi delegirano pet Srba, te po jedan predstavnik Hrvata, Bošnjaka i građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Ukupno bi u Domu naroda bilo po sedam delegata koji predstavljaju Hrvate, Bošnjake i Srbe i tri delegata iz reda građana koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda.

Delegate iz FBiH birao bi Dom naroda Parlamenta FBiH, a iz Republike Srpske Vijeće naroda Srpske.

Predlagači smatraju da se ovakvim rješenjem provodi odluka Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u slučaju "Sejdić i Finci", jer se u Dom naroda uvode delegati koji se ne izjašnjavaju kao pripadnici jednog od konstitutivnih naroda, ali i da se obezbjeđuje da se delegati iz sva tri konstitutivna naroda biraju iz oba entiteta.

Kada je riječ o izbor članova Predsjedništva, dva HDZ-a predlažu posredan izbor.

Parlamentarna skupština birala bi tri člana Predsjedništva između poslanika u Predstavničkom domu parlamenta BiH, pri čemu bi jedan član bio iz Republike Srpske, a dva iz FBiH. Predviđeno je da tri člana Predsjedništva ne mogu biti iz istog konstitutivnog naroda ili iz reda ostalih.

Osim što su predvidjeli način izbora članova Predsjedništva BiH, HDZ BiH i HDZ 1990 svojim amandmanom neke od dosadašnjih ovlaštenja Predsjedništva, poput predlaganja budžeta BiH, daju u nadležnost Savjetu ministara BiH.

Predsjedništvo BiH bi, prema ovom prijedlogu, zadržalo ovlaštenja u vezi sa određenim imenovanjima, te komandovanje Oružanim snagama BiH, vođenje spoljne politike i predstavljanje BiH.

Savjet ministara, odnosno Ministarstvo pravde BiH su prije nešto više od godinu dana dali sud o sva tri predložena seta amandmana, ocjenjujući opravdanim donošenje amandmana na Ustav BiH u svrhu provođenja odluke Evropskog suda za ljudska prava u Strazburu u predmetu "Sejdić i Finci protiv BiH".

Navedene setovi amandmana razmatrala je i Ustavnopravna komisija Predstavničkog doma, pri čemu su amandmani HDZ-a BiH i HDZ-a 1990 dobili negativno mišljenje.

Živkovićev i amandman SDA koji se odnose na izbor Doma naroda dobili su pozitivno mišljenje Komisije, za razliku od njihovih amandmana koji se odnose na izbor članova Predsjedništva BiH.

Amandmani dva HDZ-a bili su na dnevnom redu Predstavničkog doma Parlamentarne skupštine BiH 6. decembra 2012. godine i tada je zaključeno da se odgode rasprava i izjašnjavanje o negativnom mišljenju Ustavnopravne komisije koje su dobili, te da se na posebnoj sjednici razmotri set svih predloženih amandmana na Ustav BiH.

Za promjenu Ustava potrebna je dvotrećinska većina u parlamentu BiH.

Prije nego što su navedena tri seta amandmana na Ustav BiH dostavljena u parlamentarnu proceduru, rješenje za provođenje odluke Evropskog suda za ljudska prava u slučaju "Sejdić i Finci" traženo je u okviru parlamentarne komisije formirane u tu svrhu, ali komisija nije uspjela da usaglasi zajednički prijedlog.

Dogovor o ustavnoj reformi kojom bi se eliminisala diskriminacija u izboru Doma naroda i Predsjedništva BiH do sada nije pronađen ni na nivou lidera vodećih partija u BiH, prvenstveno zbog razlika u stavovima stranaka iz FBiH kako treba provesti odluku Suda u Strazburu.

Dervo Sejdić i Jakob Finci tužili su BiH Evropskom sudu za ljudska prava, jer im je kao predstavnicima romskog, odnosno jevrejskog naroda osporeno pravo da se kandiduju za Predsjedništvo BiH i Dom naroda Parlamentarne skupštine.

Prema Ustavu i Izbornom zakonu BiH, pravo da budu izabrani u Predsjedništvo BiH i Dom naroda imaju samo pripadnici tri konstitutivna naroda.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu donio je u decembru 2009. godine odluku u korist Sejdića i Fincija i naložio BiH da iz Ustava i Izbornog zakona otkloni diskriminatorske odredbe prema nacionalnim manjinama.

Prema nezvaničnim informacijama, novi sastanak lidera političkih partija, prije svega iz FBiH, na kojem bi bilo razgovarano o rješavanju pitanja "Sejdić-Finci", trebalo bi da bude održan u ponedjeljak, 13. januara.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.