O izborima u Mostaru odlučuje Ustavni sud BiH

BANjALUKA - Parlament BiH ima rok do 29. aprila da prema presudi Evropskog suda za ljudska prava iz Strazbura izmijeni Izborni zakon i omogući održavanje lokalnih izbora u gradu Mostaru, a ukoliko to ne uradi do navedenog roka, Ustavni sud BiH u skladu sa presudom ima pravo da donese pravila po kojima će biti održani izbori.

Evropski sud za ljudska prava u Strazburu, po tužbi Mostarke Irme Baralije protiv BiH zbog diskriminacije i nemogućnosti da ravnopravno učestvuje u izbornom procesu, donio je presudu koja je objavljena i pravosnažna od 29. oktobra prošle godine. Tom presudom Parlamentu BiH dat je rok od šest mjeseci da izmijeni zakonodavstvo i omogući održavanje izbora u Mostaru. Pošto je zbog pandemije izazvane virusom korona veliko pitanje da li će se Parlament BiH uopšte sastati do kraja aprila, a kamoli izmijeniti izborno zakonodavstvo, to znači da će Ustavni sud BiH odlučivati na koji način će biti održani izbori u Mostaru.

Naši sagovornici iz vladajućih i opozicionih partija u Srpskoj se slažu da je višestruko pogubna činjenica da će Ustavni sud BiH doći u situaciju da preuzme ulogu parlamenta i kreira zakonodavstvo, jer će time biti grubo narušeno pravilo stroge podjele vlasti na izvršnu, zakonodavnu i sudsku.

Šef Kluba poslanika PDP-a i član Odbora za ustavna pitanja Narodne skupštine RS Perica Bundalo kaže da je nedopustivo to što u Mostaru 12 godina nisu održani izbori i da je sud u Strazburu u tom pogledu u pravu, ali ističe da je jako pogubno što je zakonodavna nadležnost data Ustavnom sudu.

- Činjenica je da je Parlamentu BiH ostavljen rok od šest mjeseci da izmijeni Izborni zakon i da to nije urađeno. Činjenica je i da je taj rok poremećen aktuelnom situacijom izazvanom virusom korona, ali s obzirom na javno potpuno suprotstavljene stavove, prije svega najvećih hrvatskih i bošnjačkih stranaka, nije bilo realno očekivati da će Parlament BiH usvojiti izmjene izbornog zakona u vezi sa izborima u Mostaru - kaže Bundalo.

Prema njegovim riječima, iako se sporno pitanje ne odnosi na Republiku Srpsku, pa se u Srpskoj ne može tražiti ni krivac za nedonošenje potrebnih zakonskih izmjena, ova situacija bi dugoročno mogla da izazove posljedice i u RS.

- Problem je što se pravi novi presedan i što se Ustavnom sudu BiH daje uloga koja mu ne pripada i nadležnosti da preuređuje pravni i politički sistem u BiH - kaže Bundalo.

Delegat SNSD-a u Domu naroda BiH Dušanka Majkić kaže da ni u kojem pogledu nije dobro što će Ustavni sud BiH doći u situaciju da direktno zadire u zakonodavnu sferu.

- Ne mogu da tvrdim sa sigurnošću, ali s obzirom na dosadašnju praksu tog suda, kao i činjenicu da radi po pravilima koja je sam donio, umjesto po zakonu čije donošenje blokiraju bošnjački politički faktori, imam pravo da izrazim bojazan da će i eventualna odluka o načinu izbora u Mostaru ići naruku bošnjačkoj strani - kaže Majkićeva.

Ešdaunova pravila

Bivši visoki predstavnik u BiH Pedi Ešdaun u januaru 2004. godine nametnuo je Statut grada Mostara, a dio tog statuta bila su i posebna izborna pravila za Mostar prema kojima je formirano šest izbornih jedinica - po tri većinski hrvatske i bošnjačke.

Međutim, hrvatski odbornici u mostarskoj Skupštini podnijeli su apelaciju Ustavnom sudu BiH uz obrazloženje da jedan bošnjački glas vrijedi više nego hrvatski, jer malobrojnije pretežno bošnjačke izborne jedinice daju jednak broj odbornika kao i pretežno hrvatske u kojima ima veći broj birača. Ustavni sud je uvažio apelaciju i sporne odredbe proglasio neustavnim, zbog čega u Mostaru od 2008. godine nisu održani izbori.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.