Nova većina na nivou BiH izgubljena u vremenu

SARAJEVO - Iako su mnogi uvjeravali da će bošnjačka "trojka" i ona iz Srpske, predvođena opozicionim strankama SDS-om, PDP-om i Listom za pravdu i red, brzo formirati novu većinu na nivou BiH, ne samo da to nije pokazano na djelu, nego duže vrijeme nema, barem zvanično, ni sastanaka stranačkih delegacija s ciljem razgovora o saradnji i onome na čemu treba da bude rađeno.

Vlast na nivou BiH nakon izbora 2022. ekspresno su formirali SNSD, zatim bošnjački blok SDP, NiP i NS te HDZ. Do raskola je došlo početkom godine, kada su bošnjački predstavnici počeli da iniciraju smjene kadrova SNSD-a.

U Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH neke su od njih i urodile plodom, glasovima bošnjačkih stranaka i opozicije iz Srpske koja je na mala vrata uvedena u vlast u tom domu, ali novi partneri nemaju snagu da istu stvar naprave i u Domu naroda, između ostalog i zbog stava HDZ-a.

Na toj adresi mjesecima ne prolaze inicijative za smjenu ministara Staše Košarca i Srđana Amidžića, kadrova SNSD-a, iza kojih stoje bošnjački blok i opozicija, a koje su usvojene u Predstavničkom domu. Glavni razlozi zbog kojih smjene, među kojima je i Nikole Špirića (SNSD) iz rukovodstva Doma naroda, ne prolaze leže u tome što SNSD i HDZ imaju jedini po tri delegata, što im daje mogućnost da određuju da li će biti ili ne kvoruma za rad.

Zbog te činjenice je u posljednje vrijeme prekinuto nekoliko sjednica Doma, a u međuvremenu je održano i nekoliko zvaničnih sastanaka, gdje su svoje stavove izložili predstavnici stranaka, ali mahom bez SNSD-a, sa kojima su razgovarali koalicioni partneri iz Srpske i HDZ-a.

Nakon optimističnog sastanka na Kupresu uslijedili su problemi koji su izašli na vidjelo poslije razgovora u Sarajevu, kada je u proceduru na nivou BiH upućen prijedlog izmjena Izbornog zakona koji predviđa drugačiji izbor članova Predsjedništva BiH iz FBiH po mjeri HDZ-a BiH, na kojem godinama insistiraju, a sada bez prethodnih konsultacija sa partnerima.

Grupa predvođena strankama sa bošnjačkim predznakom i opozicionim iz Srpske je početkom maja potpisala svojevrsnu platformu u kojoj je jedan od ciljeva funkcionalan rad izvršne i zakonodavne vlasti u BiH. Platformu je izradila srpska opozicija, a potpisali SDP, NiP, NS, Narodni evropski savez, Naprijed, Bosanskohercegovačka inicijativa - Kasumović Fuad te Zlatko Miletić.

Potom je početkom juna u zgradi Parlamentarne skupštine BiH održan i sastanak opozicije iz Srpske, sarajevske "trojke" i HDZ-a, u organizaciji OHR-a, koji je žestoko iskritikovan od strane SNSD-a. S druge strane, u istom tom periodu kako nema napretka stranaka koje tvrde da i u Domu naroda imaju većinu, ali da ih u pokazivanju toga sprečavaju blokadama SNSD i HDZ, u Savjetu ministara dobar dio odluka prolazi upravo glasovima "starih" partnera.

Na ministarskim pozicijama su i dalje kadrovi "trojke", HDZ-a i stranaka oko SNSD-a, a ne prolazi inicijativa da novi ministar bezbjednosti BiH bude lider Pokreta za pravdu i red Nebojše Vukanovića, koji bi, prema najavi iz bošnjačkih stranaka, trebalo da bude i zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministar, a to je u ovom momentu Borjana Krišto (HDZ), sve da bi ubrzali protok odluka.

Politikolog Dragana Delić za "Glas2 kaže da je donedavno postojala živa politička retorika usmjerena ka formiranju nove parlamentarne većine.

- Posljednjih sedmica vidljiv je osjetan zastoj u tim procesima. Glavni razlog leži u jasnoj poruci HDZ-a da nema namjeru da mijenja postojeće partnere u vlasti, čime je praktično srušen narativ o mogućoj političkoj reorganizaciji. U Predstavničkom domu doduše, povremeno se formiraju tzv. nove većine, ali one nemaju snagu da se institucionalno odraze u Domu naroda. Pokušaji da se izvrši smjena kadrova SNSD-a pokazali su se kao neuspješni i više liče na politički performans nego stvarnu strategiju. Jasno je da tendencije nisu bile poboljšanje funkcionisanja institucija, već čist pokušaj političkog obračuna sa SNSD-om - smatra Delićeva.

Politički analitičar iz Mostara Danijel Vidović podsjeća da je HDZ u prvi mah bio spreman da podrži formiranje nove većine na nivou BiH.

- Međutim kada se pokazalo da ta grupa neće moći funkcionisati kada je riječ o zakonodavnom procesu, bilo je jasno da je neracionalno istrajavati na tome i uprkos narušenim odnosima jedino je realno očekivati da ovakav Savjet ministara ostane do kraja mandata - rekao je Vidović za "Glas".

Samovolja stranaca

Kada je riječ o mogućnosti koja se sve češće pominje, odnosno da Kristijan Šmit, kojeg Srpska ne priznaje za visokog predstavnika jer nije imenovan u skladu sa procedurama, interveniše takozvanim bonskim ovlašćenjima, Dragana Delić podvlači jednu stvar.

- Taj instrument je izgubio i kredibilitet i legitimitet. Šmit nema podršku Savjeta bezbjednosti UN ni osnovu za bilo koje miješanje. Njegova eventualna intervencija ne bi riješila nijedan politički problem, već bi produbila krizu. Ne treba zaboraviti da je za ovo stanje u BiH najviše kriv upravo Šmit i njegovi nasilni pokušaji nametanja njegove samovolje - poručila je Delićeva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.