Nikola Špirić: Prije će doći do raspada nego do bankrota BiH

Prije će doći do raspada BiH nego do bankrota. Šta je bankrot u ustavno nedovršenoj zemlji nego raspad?

Kazao je to u intervjuu “Glasu Srpske” Nikola Špirić, ministar finansija i trezora BiH.

- Kriza između SDA i SDP-a, kao najjačih bošnjačkih partija, slabiće uticaj i jednih i drugih na bošnjačko biračko tijelo i poslužiće za stvaranje prostora za osnivanje partije poput “Muslimanske braće” ili čak radikalnijih pokreta. U islamskim radikalnim krugovima u toku je analiza te ideje, rekao je Špirić.

* GLAS: Da li je moguć bankrot BiH?

ŠPIRIĆ: Prije će doći do raspada BiH nego do bankrota. Šta je bankrot u ustavno nedovršenoj zemlji nego raspad? Nažalost, postoje i oni koji naraslo socijalno nezadovoljstvo, pa i tobožnji bankrot smatraju preduslovom za “novo dijeljenje karata” ili ustavnu prekompoziciju zemlje. Svjesno ili nesvjesno, sa podrškom izvana ili bez nje, samo sam u jedno siguran, da je to u BiH igra sa vatrom.

* GLAS: Šta može proizvesti politička kriza u FBiH?

ŠPIRIĆ: Ova kriza ne nosi ništa dobro. Ona je mnogo složenija od parlamentarne matematike, kao što to naivni misle. Kriza između SDA i SDP-a, kao najjačih bošnjačkih partija, slabiće uticaj i jednih i drugih na bošnjačko biračko tijelo i poslužiće za stvaranje prostora za osnivanje partije poput “Muslimanske braće” ili čak radikalnijih pokreta. U islamskim radikalnim krugovima u toku je analiza te ideje. Pitanje je samo da li će to biti projekat za BiH ili za region. Tako da se na ovoj krizi, koja je za sada bosanskohercegovačka, može stvoriti i regionalna kriza. Od političkog rezultata takve partije će zavisiti da li će se BiH stabilizovati ili biti izvor regionalne krize. Dakle, sadašnja kriza odnosa, po mom viđenju, može biti uvod u mnogo složeniju krizu, koja će mijenjati fizionomiju, ne samo BiH nego i regiona. Ako se i postigne privremeno rješenje, koje će svi tumačiti na svoj način, ova opasna ideja biće realizovana u vremenu ispred nas. Zato ova kriza, čini mi se, ima podršku izvana.

* GLAS: Koliko je izvjestan aranžman sa MMF-om, da li je BiH ispunila ono što je bila obavezna sa ispuni?

ŠPIRIĆ: Aranžman sa MMF-om može nam pomoći, ali nije presudan da sačuvamo makroekonomsku stabilnost. Mislim da će bord direktora u septembru odlučivati o pismu namjera koje smo poslali. Prije toga će Misija MMF-a boraviti u BiH i vidjeti da li su prethodni uslovi ispunjeni. Različiti nivoi vlasti, odnosno entiteti imaju svoje obaveze da bi se zaključio taj aranžman. Sa stanovišta finansija taj aranžman je potrebniji entitetima nego državi, jer od tog aranžmana država ne zahvata sredstva. Obaveze koje su trebale da ispune institucije vlasti na nivou BiH jesu da Savjet ministara ponudi Parlamentu izmjene zakona o finansiranju institucija BiH da bi se izbjegla mogućnost da se ugrozi servisiranje spoljnog duga.

* GLAS: Dokle se došlo sa tim izmjenama?

ŠPIRIĆ: Mi smo te izmjene zakona predložili. Žao mi je jer ima mnogo nerazumijevanja u vezi sa tim i ne bih volio da to proizvede nepotrebne političke rasprave. Radi se o jednostavnoj izmjeni koja će spriječiti da se ugrozi servisiranje spoljnog duga pod pretpostavkom da se budžet i ne usvoji i da imamo privremeno finansiranje. Druga obaveza institucija vlasti bila je da Ministarstvo odbrane BiH u skladu sa okvirom budžeta koji je usvojen na bazi dogovora sa entitetskim penzionim fondovima isplati prijevremeno penzionisanje vojnika za iznos dokle je taj zakon vrijedio. Mi smo sredstva obezbijedili i u proceduri je isplata obaveza prema vojnicima. To su obaveze koje smo imali. Obavezali smo se da ćemo zadržati nivo zaposlenosti na nivou 2012. i čak ukoliko ne dođe do aranžmana, to će se morati ispoštovati.

* GLAS: A RS i Federacija?

ŠPIRIĆ: Entiteti imaju druge obaveze. Njihove obaveze su da ponude rebalanse budžeta u skladu sa zahtjevima i dogovorima koje su postigli sa MMF-om i da to ispune do 10. septembra. Nadam se jer su sredstva potrebna za stabilnost i funkcionisanje entitetskih vlada i vjerujem da će ispoštovati svoje obaveze i da će taj razgovor sa MMF-om okončati zaključivanjem aranžmana i pozitivnim odnosom prema pismu namjere i da će bord direktora u septembru odobriti sredstva.

* GLAS: Nedavno ste od tužilaštava zatražili informacije šta je sa utajivačima PDV-a. Tražili ste i aktivnije uključivanje pravosuđa u pronalaženju i kažnjavanju carinskih prevara. Je li se stanje popravilo?

ŠPIRIĆ: Žao mi je što se problem poreske politike pogrešno prati na svim nivoima i što to pojedini mediji koriste za različite vrste obračuna. To nije dobro. Postoji više problema kada je riječ o porezima i naplati poreza. Informaciju koju imam od UIO kada je ona nastajala je da je Uprava od bivših poreskih uprava entiteta prenijela dugovanja od oko 160 miliona KM. Zna se kada je nastajala UIO. Da li iko postavlja pitanje gdje je tih 160 miliona dugovanja? Da li to znači da su ta sredstva poklonjena kriminalcima iz različitih kompanija?! To je jedan problem. Drugi je problem da imamo akumulirani dug od 270 miliona po različitim osnovama - neplaćeni porezi i izbjegavanje poreza... Na tome UIO permanentno treba da radi. Treći dio je da imamo više od 150 miliona utuženja u sudovima i tužilaštvima. Mogu da shvatim da sve nije naplativo, ali ne mogu da shvatim da naplativo nije baš ništa. To znači da je pravosuđe palo na ispitu.

* GLAS: Pa šta ćete preduzeti da se to riješi i budžet napuni?

ŠPIRIĆ: Imao sam sastanak sa zvaničnicima Suda i Tužilaštva i VSTS-a, a imaćemo 31. avgusta sjednicu Upravnog odbora UIO, kada ćemo dobiti informaciju da li je došlo do pomaka i po kojem osnovu. Tada ćemo definisati dalje korake. Radi se o velikom iznosu. Kada se sve sabere, riječ je o oko 600 miliona. Da su ta sredstva ubirana kako treba od poreskih obveznika, gotovo da nam aranžman sa MMF-om ne bi bio ni potreban.

* GLAS: Da li su institucije BiH odgovorile zadatku?

ŠPIRIĆ: Jesam za to da institucije vlasti ojačaju u smislu da budu od koristi za sve, ali nisam za to da se otvaraju nove institucije koje svi mi bespotrebno plaćamo. No, nažalost nemamo saveznika. Dok se iz Banjaluke čuje ideja da neku agenciju treba ukinuti, Sarajevo kaže kako Banjaluka hoće da se obračuna sa državom. Ovdje treba da pobijedi racionalna politika i sve podlegne kritičkom preispitivanju. Zašto bi neko ukidao institucije od kojih ima koristi? Zašto bi bilo koji entitet i Federacija i Srpska tražile da se ukine agencija koja im treba? Ovdje moraju biti agencije na koje se svi mogu osloniti. To su centralne institucije koje mogu ponijeti teret evroatlantskog integrisanja. Nisam siguran da postoji politička iskrenost koja vodi ka tom putu. Svi plaćamo cijenu političke neiskrenosti i inat politike.

* GLAS: Ima li naznaka da bi Republici Srpskoj konačno mogao biti isplaćen dug od PDV-a, koji Federacija vuče godinama?

ŠPIRIĆ: Uvijek će biti različitih situacija. Sada je situacija da FBiH duguje RS. Doći ćemo vjerovatno u situaciju gdje RS duguje Federaciji, ali to ne bi smjelo biti pitanje političke volje i političkog prosuđivanja. Postoji naprosto matematika i izvještaji UIO i to bi trebalo biti automatizam. Nažalost sada se počinje pregovarati oko dugovanja i vjerujem da ćemo poravnanja za 2010. i 2011. izvršiti već 31. avgusta, jer je to obaveza iz pisma namjera sa MMF-om. Naprosto ne mogu da se načudim da to do sada nije izvršeno, jer u UO UIO još ne postoji spremnost da se izvrši poravnanje i da se odrede kvartalni koeficijenti. Po ovoj formuli sadašnjoj biće različitih situacija. Sada imamo situaciju da po ovim koeficijentima Federaciji pripada veći iznos sredstava. Ukoliko ne bude privremenog poravnanja, priroda tog posla je takva da će biti izvršeno vremensko poravnanje. Da ne bi trpjeli budžeti ni RS ni drugi nivoi budžeta mislim da kvartalno poravnanje treba izvršiti što prije.

Agencije

* GLAS: Da li je Savjet ministara obavljao analizu rada institucija i agencija?

ŠPIRIĆ: Mi usvajamo ili ne usvajamo izvještaje o radu tih institucija, ali ne možemo donijeti odluke o njihovom ukidanju bez političkog konsenzusa. BiH trebaju institucije koje će koristiti svima. Bujanje institucija i stvaranje državne administracije ne pomaže nikome. Ne pomaže ni onima koji su verbalni zaljubljenici u BiH, ali ni onima koji su deklarativno protiv BiH. To ne pomaže nikome i stoga treba sjesti i razgovarati o onome što nam je zajedničko. No, bojim se da je u ovoj zemlji mnogo političkih piromana koji, nažalost, ne dozvoljavaju da se ostvaruje ni ono što nam je zajedničko.

* GLAS: Ko su ti politički piromani?

ŠPIRIĆ: Tu ne treba nagađati. Te političke piromanije ima na sve strane i ne može taj epitet stati ni u jednu ličnost ni u jednu adresu.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.