Nikola Špirić: Došao je kraj samovolji stranih tutora

SARAJEVO - U Domu naroda Parlamentarne skupštine BiH na sceni je borba opozicije iz oba entiteta da blokiraju rad i pokažu nesposobnost vlasti u čemu im je pomagala "Trojka", smatra zamjenik predsjedavajućeg ovog Doma Nikola Špirić.

On ističe da je neusvajanje budžeta za ovu godinu posljedica političkih odnosa u BiH, nekompetencija sarajevskih stranaka i inat-politici iz Sarajeva. Ocjenjuje da je rad visokih predstavnika davno izašao iz okvira onoga što je propisano u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma, te da je tome došao kraj i to, najvećim dijelom, zalaganjem predstavnika Republike Srpske.

U intervjuu za "Glas Srpske" Špirić je rekao da je siguran u izbornu pobjedu SNSD-a, a smatra da takav ishod očekuje i "obezglavljena opozicija".

GLAS: Najaktuelnija tema ovih dana je imenovanje visokog predstavnika i nastavak funkcionisanja OHR-a. Kakav je Vaš stav u vezi s tim?

ŠPIRIĆ: Žalosno je da je uopšte najvažnija tema angažman nekog stranca u budućem funkcionisanju BiH. Institucija visokog predstavnika mogla je imati smisla neposredno nakon rata, ali 30 godina poslije to govori da takva država nema ni suverenitet ni budućnost. Uz to, rad visokog predstavnika davno je izašao iz okvira onoga što je propisano u Aneksu 10 Dejtonskog mirovnog sporazuma. Razni visoki predstavnici smijenili su ovdje više od 150 ljudi, nametnuli stotine odluka, a mnoge od njih ne samo da su bile u suprotnosti sa Ustavom i evropskim konvencijama nego su bile protivne zdravom razumu. Rezultat tog rada bila je suspenzija Ustava na jedan dan, izmjene poslovnika o radu izvršne i zakonodavne vlasti, izmjene Krivičnog zakona kojim se uvodi verbalni delikt. Umjesto da se na dnevnoj osnovi pokušava vratiti suverenitet i nadležnost domaćih institucija, imali smo situaciju da su bošnjački političari aplaudirali, navijali i vapili da se nameću nove odluke iz OHR-a u nadi da će tako ugroziti institucije Republike Srpske. Najbolje smo to vidjeli na primjeru sudovanja predsjedniku Miloradu Dodiku. Umjesto stabilizacije stanja u BiH, samovolja visokih predstavnika dizala je političke tenzije i dovela BiH na rub opstanka. Tome je došao kraj i to, najvećim dijelom, zalaganjem predstavnika institucija Republike Srpske.

GLAS: Očekujete li neki veći zaokret i promjene nakon odlaska Kristijana Šmita?

ŠPIRIĆ: Očekujem političku odgovornost i ozbiljnost političkih aktera u BiH. Ko nije primijetio, promjene su već počele i zbog toga je ožalošćeno samo političko Sarajevo, jer teško da će se ponoviti da neko nameće odluke u njihovu korist. Predstavnici Republike Srpske uvijek insistiraju na dogovoru i poštovanju slova Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, a to je garant da su institucije Republike Srpske faktor odlučivanja. Potpuno je neshvatljivo da strankama iz Sarajeva ne odgovora ništa što podrazumijeva dogovor zasnovan na unutrašnjem dijalogu. Prihvataju samo razgovore pod stranim mentorstvom i mnogo im je lakše da se sastajemo u Briselu nego u Banjaluci, Mostaru ili Sarajevu. Mislim da je došlo vrijeme triježnjenja i da će morati prihvatiti ono na čemu insistiramo, a to je da izabrani predstavnici dogovaraju i odlučuju. Te poruke sada čuju ne samo od nas, nego i iz Vašingtona, Brisela, Moskve i Pekinga. Možda se konačno otrijezne i okrenu razgovoru sa onima koji s njima dijele vlast, odgovornost i sudbinu na ovim prostorima.

GLAS: Dom naroda nikada nije funkcionisao sa više teškoća. Zašto?

ŠPIRIĆ: Teškoće su počele u momentu kada se promijenila većina u Predstavničkom domu pa su to stanje nastojali preslikati i u Dom naroda. To, naravno, nije moguće jer i Ustav BiH i Poslovnik o radu štite interes naroda samim tim što je većina u klubu naroda od tri delegata ključna za kvorum i rad Doma naroda. Međutim, uzalud je bilo razgovarati argumentima i Poslovnikom, jer je ovdje bila na sceni borba opozicije iz oba entiteta da blokiraju rad i pokažu nesposobnost vlasti, a u tome im je pomogla "Trojka" koja tvrdi da je dio većine. Opozicija iz Republike Srpske slijepo se držala bošnjačkog kluba kako bi se pokušali dočepati dijela kolača u vlasti, a sada pokušavaju da imaju besplatan politički i izborni marketing na sjednicama Doma naroda. Sve taktike su im propale i svjesni su da ni Ustav ni Poslovnik nije na njihovoj strani, ali uspijevaju djelimično da uspore procese. Drago mi je da je u mom mandatu predsjedavanja usvojeno najviše zakona, iako pokušavaju prikazati da blokada najviše dolazi od delegata koji su članovi SNSD-a ili HDZ-a BiH. Suština je da Srbi i Hrvati ne mogu i neće biti publika u Domu naroda i to se neće desiti ni u buduće.

GLAS: Budžet nije usvojen, izborna je godina, koliko to otežava rad?

ŠPIRIĆ: Budžet je posljedica političkih odnosa u BiH i inat-politike iz Sarajeva. Dvije godine pokušavaju neustavno i nezakonito ugurati finansiranje BHRT-a i institucija kulture iz Sarajeva. Prošle godine vraćali su iz Predsjedništva BiH nekoliko puta budžet i na kraju je usvojen bez toga što su tražili jer je jedino to legalno. Sada ponovo prave istu dramu, iako postoje mehanizmi da se kroz odluke Ministarstva transporta i komunikacija rješavaju problemi javnih emitera i operatera. Nesposobnost svojih ministara i unutrašnje trzavice rješavaju preko leđa svih zaposlenih i institucija. Stranke iz Sarajeva nedorasle su ovom poslu i žao mi je što su ostali na nivou čaršije iako su se sticajem okolnosti našli na čelu države. Njihov rad je populizam bez cilja i efekata, priča za neupućenu publiku. Dobro je da je izborna godina. Očigledno da će SNSD imati nove partnere u vlasti nakon oktobra ove godine.

GLAS: Dakle, očekujete pobjedu SNSD-a na izborima?

ŠPIRIĆ: Ja sam siguran u to, a vjerujem da našu pobjedu očekuje i opozicija u Republici Srpskoj. Vidite, dok oni utvrde ko je s kim i ko je protiv koga kod njih, mi smo već obavili ozbiljne političke, spoljnopolitičke i državniče poslove i otišli dalje uz dugogodišnje i opravdano povjerenje naroda.

GLAS: Šta bi se po Vašem mišljenju trebalo desiti da stvari u BiH krenu nabolje?

ŠPIRIĆ: Ponekad se čini da treba čudo da se desi, a stvari su jednostavne. Treba se držati slova Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, smanjiti maksimalističke zahtjeve stranaka iz Sarajeva, koje se zalažu za centralizaciju i unitarizaciju, jer to izaziva oštre reakcije i sa drugih strana. Potrebno je vratiti povjerenje što je najteži posao. Tamo gdje među ljudima ima povjerenja ima i napretka. O spornim pitanjima se razgovara sa partnerima, a ne mole se sudije Ustavnog ili drugih sudova da završe političke ciljeve stranaka. Dobro je da svoj posao rade vlade Republike Srpske i Federacije BiH u skladu sa svojim nadležnostima, ali nije dobro da se "miniraju" projekti gdje je potreban zajednički glas poput Upravnog odbora UIO ili Fiskalnog savjeta. Nažalost, mnogo je vremena izgubljeno. Ako ćemo se dogovarati u ustavnim okvirima i sami upravljati, onda će biti i napretka.

PIK PONOVO

U vezi sa zasjedanjem UO Savjeta za sprovođenje mira (PIK) Špirić smatra da će od krajnjeg ishoda zavisiti kakavi će biti dalji odnosi političkih aktera unutar BiH.

- Što bi djeca rekla: "Pik - ponovo". Vidjećemo da li će nakon konačne odluke PIK-a nastaviti posrtanje ili će ovi što žale za viskim predstavnicima smoći snage da se pogledamo licem u lice i razgovaramo o izazovima koji su pred BiH. Teško zemlji koju posvađan PIK miri - naveo je Špirić.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.