Ni prava ni nade

Hrvatska bi, prije svega trebala da vrati stanarska prava, imovinu i pravo na penzije Srbima koji su se vratili, naglasio Branislav Švonja

BEOGRAD - Međunarodna zajednica bi trebalo da izvrši pritisak na Hrvatsku kako bi Srbima koji tamo žive bila vraćena sva prava koja su im oduzeta prije dvanaest godina, izjavio je juče u Beogradu predsjednik Zajednice Srba Hrvatske i BiH Branislav Švonja, prenijela je Beta. Govoreći na konferenciji za novinare povodom 12. godišnjice operacije “Oluja”, on je rekao da bi Hrvatska prije svega trebalo da vrati stanarska prava, imovinu i pravo na penzije Srbima koji su se vratili u Hrvatsku, kao i da obezbijedi održivi povratak u tu zemlju svim izbjeglim i raseljenim Srbima. Švonja je naveo da bi Vlada Srbije i predsjednik Srbije trebalo da pokrenu inicijativu da se Srbima obezbijede ta osnovna ljudska prava. - Krajnje je vrijeme da poslije 12 godina taj problem počne da se rešava, jer gotovo ništa od onoga što je zvanična Hrvatska obećala nije ispunjeno. Neiskreni su pozivi hrvatskih zvaničnika da se prognanici vrate - rekao je Švonja. On je ukazao da je po zvaničnim podacima Komesarijata za izbjeglice Republike Srbije, u Hrvatskoj 40 hiljada Srba bez stanarskih prava, da za njih 20 hiljada nije riješeno pitanje penzije, kao i da 280 srpskih sela u Hrvatskoj nema struju. Švonja je naveo da Srbi u Hrvatskoj, u ovom trenutku vode oko 10 hiljada imovinskih sporova. - I dalje se traga za 2.700 nestalih Srba. Srbi povratnici u Hrvatskoj ne mogu da dobiju posao. Problem su i optužnice za nepostojeće ratne zločine. U ovom trenutku ima pet hiljada prijava, a 700 Srba je osuđeno - istakao je Švonja. On je naveo da zvaničnici u Srbiji nisu ispunili očekivanja Srba iz Hrvatske i zatražio od njih da zaštite Srbe u Hrvatskoj. Švonja je kritikovao i predstavnike Srba u hrvatskom Saboru. Član predsjedništva Zajednice Srba Hrvatske i BiH Milimir Mučibabić naveo je da izbjeglice iz Hrvatske, BiH i sa Kosmeta dijele istu sudbinu. - Hrvatska mora prije ulaska u Evropsku uniju ispuniti kolektivna i lična prava Srba i ne može ih proglašavati građanima drugog reda - istakao je Mučibabić. On je zatražio da se formira Državni institut za izbjeglištvo i dijasporu, koji bi se bavio problemima izbjeglih i raseljenih Srba iz Hrvatske, BiH i sa Kosmeta. Predstavnici Zajednice Srba iz Hrvatske i BiH najavili su da će na godišnjicu akcije “Oluja”, 4. avgusta, u 9.30 održati protest ispred Hrvatske ambasade u Beogradu. U 11 časova biće služen parastos u crkvi Svetog Marka, poslije čega će na Trgu Nikole Pašića biti održan 4. Ilindanski krajiški sabor. Ofanziva Akcija “Oluja” počela je 4. avgusta 1995. godine napadom Hrvatske vojske, policije i Hrvatskog vijeća odbrane na područja Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Dan kasnije, hrvatska vojska ušla je u gotovo napušten Knin i istakla hrvatsku zastavu. Područje zahvaćeno hrvatskom ofanzivom napustilo je gotovo cjelokupno srpsko stanovništvo. Prema nekim podacima, s obzirom na to da preciznih podataka još nema, u akciji hrvatske vojske “Oluja” nestalo je 1.805 osoba, a Hrvatski helsinški odbor za ljudska prava procjenjuje da je tokom te operacije poginulo oko 700 civila. Dokumentaciono informativni centar “Veritas” u svojoj evidenciji ima imena 1.960 poginulih i nestalih Srba, od čega 1.205 civila, među njima 522 žene i 12 djece.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.