Nestali u ratu, skriveni u miru

Predrag, Marko, Janko, Petar, Ivan, Suad, možda i Marija, Dragica, Nevenka. Ko zna, a možda se nikada neće ni saznati da li su se na ta imena nekad, prije i tri decenije, odazivali nečiji očevi, majke, braća, sestre od kojih su samo ostale kosti, a da se ne zna ni koja je čija.

Danas, toliko godina poslije rata, oni su N. N. lica, dva slova i jedan broj na sanduku jer "leže" u spomen-kosturnicama. Jer nemaju ni groba. Jer čekaju da ih prepoznaju i da ih njihovi najmiliji preuzmu i polože u grob iznad kojeg će pisati, jasnim slovoma, ko počiva u miru ispod ploče, a porodice iz Srpske vjeruju da je to moguće samo ako Republika preuzme taj posao u svoje ruke. Jer su od Instituta za nestala lica na nivou BiH odavno digli ruke.  

Porodicama iz Srpske koje još, uglavnom iz Instituta za nestala lica BiH, čekaju vijesti o sudbini svojih najmilijih kojima je izgubljen svaki trag tokom posljednjeg rata, vrijeme odavno nije saveznik. Kao ni Institut jer, kako godinama već tvrde, na toj adresi sve manje mare za srpske žrtve. Neki se usude i reći da je zato i formiran, a zub vremena uzima danak. Nestaju i oni koji su do smrti tragali za nestalim članovima svoje porodice.

Republika Srpska još potražuje oko 1.650 lica. Oko 650 posmrtnih ostataka čeka identifikaciju u sanducima u spomen-kosturnicama koje su u Banjaluci, Istočnom Sarajevu i Nevesinju. Veliki broj DNK uzoraka je uzet od srodnika, ali je prije nekoliko godina sve otišlo za Hag kada je taj grad preodređen za novo sjedište Međunarodne komisije za nestala lica (ICMP) koja je, uz Savjet ministara, suosnivač Instituta.

Tome se i tada protivila Srpska zbog opravdane sumnje da je tu možda i kraj svakoj nadi da će biti utvrđeno ko je ko. Danas kažu da su bili u pravu i zato traže od republičkih institucija da "aminuju" formiranje stručnog tima koji će otvoriti sanduke u kosturnicama i pokušati da u Zavodu za sudsku medicinu u Banjaluci bude identifikovano što je moguće više lica jer za sva, nažalost, vjerovatno nikada neće biti otkriveno ko su.

Zabluda i nada

Institut za nestala lica BiH, kao institucija na nivou BiH, osnovan je 30. avgusta 2005. godine, na Međunarodni dan nestalih osoba, a iz Republičke organizacije porodica zarobljenih i poginulih boraca i nestalih civila već godinama traže potpunu reorganizaciju ili ukidanje Instituta jer su, tvrde, evidentne opstrukcije kada je riječ o traženju nestalih lica srpske nacionalnosti.

To potkrepljuju podacima o ukupnom broju pronađenih i identifikovanih posmrtnih ostataka kada su u pitanju srpske žrtve, ukazujući na to da su daleko bolje rezultate postizali komisije i timovi na entitetskom nivou koji su radili do i nešto malo nakon formiranja Instituta koji je, dodaju, fokus usmjerio uglavnom na bošnjačke žrtve.

U redu srpskih predstavnika koji su nezadovoljni radom Instituta i koji ponovo traže da Republika uzme stvar u svoje ruke jeste i Organizacija za traženje poginulih boraca i nestalih civila iz Broda. Njen predsjednik  Marko Grabovac, koji je pronašao brata, a još traga za majkom, podvlači da je od početka rada Instituta 2008. godine do danas pronađeno svega 70 Srba, zbog čega očekuju da institucije Srpske podrže formiranje stručnog tima za identifikaciju ekshumiranih posmrtnih ostataka u tri spomen-kosturnice, a koji bi predvodio patolog Željko Karan.

Odustajanje od potrage nije opcija ni nakon tri decenije jer u porodicama još tinja nada da će dočekati dan da svoje najmilije sahrane kako bi konačno počivali u miru. Na putu ka tom cilju im je potrebna pomoć institucija Republike, a zahtjev za formiranje stručnog tima poslali su na odobravanje još prije i više od šest mjeseci na adresu Narodne skupštine.

- Ne možemo odustati od potrage za onima koji su nestali u periodu od 1992. do 1995. pa i 1996. godine. To dugujemo porodicama. Jeste prošlo predugo. Imali smo nekada svoj tim i komisiju za traženje, ali smatrajući da se taj posao može još ubrzati, pristali smo na formiranje Instituta za nestala lica BiH. Prevarili smo se. Dovoljno je reći da je od formiranja Instituta  do danas pronađeno samo 70 nestalih Srba. To je toliko poražavajuće, tako da je jasno da je novi stručni tim nasušna potreba i da krenemo sa identifikacijom posmrtnih ostataka u kosturnicama koji u njima leže i čekaju nečiju milost - rekao je Grabovac.

Porodice su, kaže, u 99,9 odsto slučajeva dale krv za DNK analizu, odnosno da bi bila upoređena sa uzorcima koštane srži.

- Ako bi, a to je bio zaključak tokom jednog razgovora sa doktorom Karanom, deset pa, daj bože, i 20 odsto se utvrdilo podudaranje, ubrzali bismo proces i omogućili da neki od njih budu dostojanstveno sahranjeni. Uporni smo i idemo dalje, čekamo odgovore iz republičkih institucija - naglasio je i dodao da Srpska čini sve kako bi uspješno radila.

Opravdano sumnjaju da su u kosturnicama mahom ostaci pripadnika srpskog naroda, jer da je drugačija slika, bili bi brzo identifikovani od strane Instituta i Tužilaštva BiH.

- Više od 99 odsto posmrtnih ostataka su lica srpske nacionalnosti i to i oni znaju i zato neće da rade - ubijeđen je Grabovac te dodaje da oni dobro znaju gdje su tijela nestalih Srba i da to uporno guraju pod tepih jer bi, da se krene sa tim procesom, brojevi otkrili potpuno drugačiju sliku BiH.

Grabovac je bio četiri godine u Savjetodavnom odboru Instituta, a dodaje i da srpski predstavnik u Kolegijumu direktora Nikola Perišić ne radi kako bi trebalo svoj posao.

- Ako nisam u pravu, neka me isprave. Ako su tamo ostaci muslimana i Hrvata i djelimično Srba ili Srba u dosta manjem procentu od druga dva naroda, zašto ne otvore kosturnice i zašto ne rade pa makar riješili jednu kost i saznali čija je. Bilo da je to Huso, Ante ili Jovan. Hajde da vidimo, ali sve se zna. Sve što je pronađeno u Federaciji je otišlo u Tuzlu i odmah išlo u proces da se utvrdi ko je. Zato i neće da ih otvore, jer znaju čije su kosti unutra, u našim kosturnicama, a mi smo ni na nebu ni na zemlji - zaključio je Grabovac.

Nacionalno pitanje

Sagovornik "Glasa" upućen u problematiku i rad nekadašnjih republičkih timova za traženje nestalih kaže da su sa svih tijela uzeti koštani uzorci i da se očekuje da laboratorija u Hagu uradi DNK. Ipak, tvrdi da su u Srpskoj svjesni, ili bi do sada trebalo svi da budu, da od međunarodne komisije ne treba očekivati ništa jer radi na donatorskom principu, a za BiH gotovo da i nema više donacija.

I ta činjenica, dodaje, ide u prilog zahtjevu da Republika Srpska preuzme odgovornost za rješavanje sudbine nestalih lica, uz napomenu da je svojevrsni mozaik.

- Ovo se mora posmatrati kao nacionalno pitanje Republike Srpske, a ne nivoa BiH i Instituta koji je zaribao čim je počeo da radi. U Srpskoj mora da bude formiran stručni tim sa maksimalno deset ljudi. Neko mora da upali alarm i kaže da ovo nije u redu. Imamo kapacitete u Zavodu, imamo stručne ljude - rekao je sagovornik "Glasa".

Sve i jedno tijelo u kosturnicama je, tvrdi, srpske nacionalnosti.

- Nije problem ponovo uzeti uzorke sa kostiju, ali su problem krvni uzorci jer ponovo moraju biti uzeti od porodica. To je zahtjevniji posao, ali ako ga počnemo sada, završićemo za godinu-dvije, a da smo ga počeli prije toliko vremena, bili bismo bar pri kraju. Jednostavno, morali smo juče krenuti, a ne sutra. Hrvatska i Srbija imaju samostalne stručne institucije za nestala lica, pa čak i Crna Gora koja nema nestalih, a mi smo nasjeli na priču da to dignemo na nivo BiH i evo do čeka smo došli. A imali smo i formiran i veoma dobar operativni tim koji je dao rezultate i za samo šest mjeseci su pronađena 74 tijela. To je bolo oči Sarajevu i to je bila prva institucija koja je donekle vraćena na nivou entiteta i dala rezultata, ali je na kraju i on utopljen u drugu instituciju i nije se moglo kao ranije - istakao je.

Pitanje nestalih Srba je, tvrdi, rješivo.

- Republika Srpska mora preuzeti odgovornost za 1.650 nestalih kroz svoju samostalnu stručnu instituciju. Barem na ovom pitanju ne smije niko brati političke poene i graditi karijere. Ovo je humanitarno pitanje. Ljudi koji su stvorili Republiku Srpsku danas imaju prazne grobove. Zaslužili su bar toliko da imaju grob - zaključio je.

U Zavodu za sudsku medicinu potvrđuju htjenje porodica. Direktor Željko Karan kaže da oni, kao republička institucija, mogu da se bave i tim DNK analizama, ali pod uslovom da bude ispunjeno nekoliko preduslova.

- Mi to znamo, mi to možemo, spremni smo da se uključimo u taj posao, ali da bi projekat bio realizovan, potrebno je prvo dokumentima sve to pokriti formalno-pravno. Ova oblast je sad u isključivoj nadležnosti Tužilaštva i Suda BiH i ništa ne možemo da počnemo da radimo dok nas odgovarajućim dokumentom neko ne ovlasti da to radimo, a drugi preduslov je da neko stane finansijski iza svega ovog. Ako govorimo oko 650 skeleta, moram da pravim matematiku na 1.000 koštanih analiza jer neće svaka uspjeti iz prve, plus uzimanje uzoraka od porodica, tako da okvirno moramo biti spremni na oko 4.000 DNK analiza. To košta jer treba dosta potrošnog materijala, a treba računati i to da bi rad na tome pomogao da potraje i tri-četiri godine. To se ne može na brzinu jer postoji i treća stvar o kojoj treba da se povede računa, a to je da mi imamo i naše svakodnevne obaveze - rekao je Karan za "Glas".

Greške i dug

Kritika na račun institucije u Sarajevu svjestan je i član Kolegijuma direktora Instituta za nestala lica BiH Nikola Perišić koji ističe za "Glas" da je iz i tih ostataka izolovan DNK, ali nema podudaranja sa uzorcima krvi porodica.

- Velika je pretpostavka da je u ratu i neposredno po završetku na osnovu klasičnih metoda identifikacije došlo do grešaka tako da, nažalost, sad imamo situaciju da pojedine porodice koje su na te načine prepoznale svoje najmilije žive u ubjeđenju da su njima i podigli spomenike - istakao je on i dodao da im protok vremena ne ide naruku, ali i da nije lako prihvatiti u porodicama da prije 20 godina nisu sahranili svoje članove.

Ni on ne vjeruje da će biti otkriveno kome sve pripadaju posmrtni ostaci.

- Iskustva govore da sve sudbine nikada u sukobima nisu otkrivene - rekao je Perišić.

Iz Republičke organizacija porodica zarobljenih, poginulih boraca i nestalih civila lani je poručeno da je potrebno više pažnje posvetiti upravo stanju u kojem se nalaze spomen-kosturnice. Vlada Srpske je, naime, donijela odluku prema kojoj su Vojničko groblje u Miljevićima u Istočnom Sarajevu, Spomen-kosturnica u nevesinjskom naselju Gvozd i Novo groblje u Banjaluci uvršćeni među spomen-obilježja od izuzetnog značaja za Republiku Srpsku. Tim povodom je i poručeno da je važno da se krene u rekonstrukciju kosturnica da bi one zaista bile mjesta vrijedna poginulih čije se kosti nalaze u njima, posebno ako se ima u vidu da će jedan broj posmrtnih ostataka zauvijek tu i ostati.

Posljednji ispraćaj identifikovanih tijela iz kosturnica bio je, kazali su za "Glas" u toj instituciji, 27. maja 2013. godine i tada je sahranjeno pet tijela identifikovanih boraca Prnjavorske brigade. Posljednja revizija je počela 2013. u Nevesinju, a završena 2017. u Banjaluci. Radio je to ICMP po naredbama nadležnih tužilaštava.

Uloga Haga

Marko Grabovac je podvukao i da je slika porodicama nestalih postala jasnija i onog dana kada je prestala analiza uzoraka u Tuzli i laboratorija preseljena u Hag pod plaštom da će biti ubrzan rad na traženju nestalih lica, a za koje smatraju da leže u kosturnicama.

- Kada je riječ o tim krvnim uzorcima koji su otišli u Hag, znamo da bismo ih mogli teško dobiti kako bi ih danas-sutra preuzeo naš stručni tim. Ako ih ne dobijemo od Haga, a vjerujem da nećemo, morali bismo da tražimo ponovo žive članove porodice da daju te tri kapljice krvi i krenemo sa radom - rekao je Grabovac.

Reorganizacija

Posljednji ozbiljniji pokušaj reorganizacije Instituta za nestala lica je zaustavljen prije nekoliko godina, neposredno pred postizanje dogovora koji je, kako su tada tvrdili predstavnici iz Srpske, bio izvjestan. Međutim, prvo je izigran od strane predstavnika iz FBiH, a potom i sa nivoa BiH. Najvažnija stvar je, kako su isticali članovi radne grupe iz RS, entitetska zastupljenost, odnosno da članovi Upravnog odbora Instituta i Kolegijuma direktora budu birani iz Srpske i FBiH.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.