Nepristojna ponuda Londona zemljama zapadnog Balkana

SARAJEVO - Ne postoji nijedan opravdan razlog zbog kojeg bi neka od nadležnih državnih institucija, eventualno, prihvatila da se u BiH naprave novi i veći prihvatni centri u koje bi bili deportovani migranti iz Velike Britanije ili iz bilo koje druge evropske države.

Kaže ovo za "Glas Srpske" direktor Službe za poslove sa strancima BiH Žarko Laketa komentarišući pisanje pojedinih britanskih medija da London, navodno, istražuje mogućnost slanja migranata kojima je odbijen azil u takozvane centre za povratak, a koji bi bili izgrađeni u državama zapadnog Balkana.

Prema pisanju ovih medija, na stolu je svojevrsni  poslovni aranžman koji bi podrazumijevao da države poput Albanije, Srbije, BiH i Sjeverne Makedonije budu plaćene za prihvatanje svakog neuspjelog tražioca azila u Velikoj Britaniji. Oni bi bili smještani u kampove, odnosno pritvorske centre u kojima bi bili pod ključem, a koji bi se koristili za deportaciju migranata iz zemalja sa kojima Velika Britanija nema sporazume o repatrijaciji.

Predložena šema predviđa i uklanjanje odbijenih tražilaca azila iz zemalja koje se smatraju nesigurnim prema zakonu Ujedinjenog Kraljevstva, kao što su Avganistan, Iran i Somalija - u ofšor prihvatilišta koja bi, navodno, bila izgrađena na prostorima zapadnog Balkana.

Ovo bi trebalo da obuhvata i neuspjele tražioce azila iz država koje se smatraju bezbjednim, kao što su Vijetnam, Pakistan i Indija. I oni bi, navodno, bili dio ovog paketa, odnosno mogli bi biti privremeno zadržani u takvim centrima, koji bi bili napravljeni na prostoru zapadnog Balkana, dok se ne sprovede procedura za njihovo deportovanje u njihovu matičnu zemlju.

Ovaj prijedlog, inače,  dolazi u vrijeme svojevrsne invazije migranata u ovu ostrvsku državu koji malim čamcima prelaze kanal Lamanš. Velika Britanija je, inače, dom više ilegalnih migranata nego bilo koja druga evropska država. Prema posljednjim procjenama, u njoj boravi više od 745.000 ilegalnih migranata. Ovo je više nego što ih ima u Francuskoj, ali i Njemačkoj.

Prema riječima Lakete, nema tog novca zbog kog bi BiH trebalo da pristane na jedan ovakav prijedlog ukoliko on bude upućen iz Londona na neku od nadležnih adresa u BiH.

Kako je pojasnio, Savjet ministara, odnosno Ministarstvo bezbjednosti nadležno je za migrantsko pitanje, ali i da je, što se tiče institucije koju on predstavlja, ovaj scenario neprihvatljiv. Kako kaže, zemlje Evropske unije i Velika Britanija očigledno posljednjih godina imaju problema zbog velikog broja migranata. Rezultat je to, kako smatra, pogrešnih i loših politika koje su vođene u nekom prethodnom periodu.

- Ove države sada pokušavaju naći način da smanje broj migranata. Pojedine evropske države su u međuvremenu napravile određene sporazume mimo znanja Brisela, odnosno Evropske unije, kao što su, primjera radi, Italija i Albanija. Njihov dogovor podrazumijeva da migranti koje italijanske vlasti uhvate na svojim morskim granicama budu deportovani u migrantske centre koji su u međuvremenu izgrađeni u Albaniji. Međutim, ovo neće riješiti probleme u koje, kako stvari stoje, sada pokušavaju uvući i države zapadnog Balkana, pa samim tim i BiH. To nije naš problem i ne vidim zbog čega bismo eventualno pristali na ovakve i slične planove - poručio je Laketa dodajući da niko ne želi da se bavi uzrocima migrantske krize, te da je to i najveći razlog zbog kojeg se Evropa i Velika Britanija nalaze u velikim problemima, kako ekonomskim, tako i bezbjednosnim.    

Navodi i da je u zemljama zapadnog Balkana u prethodnom periodu urađeno dosta kada je u pitanju migrantska problematika, te da je njihov broj na takozvanoj balkanskoj ruti znatno manji u odnosu na ranije godine.

Kako kaže, migranti su se okrenuli nekim drugim rutama. Do ovog smanjenja je došlo i zbog pojačanih kontrola na granicama, ali i akcija u kojima su razbijeni krijumčarski lanci. 

- Međunarodna saradnja sa pojedinim državama i organizacijama, pogotovo sa Fronteksom i Srbijom, ali i samih agencija i ministarstava policije u BiH, dovela je do znatno manjeg broja migranata u BiH. Ova saradnja je rezultovala i razbijanjem mnogobrojnih krijumčarskih grupa. Sada su druge rute aktuelne. I ne vidim zašto bismo mi pristajali da budemo opet nekakav migrantski centar i to zbog nečijih loših procjena i odluka. Što u Britaniji ne naprave ove prihvatne centre? Pa zato što oni nisu u skladu sa zakonom, baš kao i samo vraćanje ljudi na silu. Postoji veliki broj međunarodnih konvencija koje štite migrante, pogotovo one koji dolaze iz ratom zahvaćenih područja. Naravno, tu su i oni koji odlaze iz svojih zemalja zbog ekonomskih i političkih razloga. I sada, kada imaju problema zbog njihovog prevelikog broja, ali i povećanog priliva, odnosno pokušaja ilegalnog prelaska, sjetiše se zapadnog Balkana - kaže Laketa. 

Velika Britanija je sredinom prošle godine odustala od planova za deportaciju tražilaca azila u Ruandu u skladu sa kontroverznom imigracionom politikom nakon što su konzervativci izgubili izbore od Laburističke partije. Britanski premijer je ovu šemu proglasio "mrtvom", suprotstavljajući se tvrdnji njegovog prethodnika Rišija Sunaka da će to "zaustaviti čamce". Najviši britanski sud proglasio je plan nezakonitim, te Ruandu ocijenio nesigurnom za deportovane. Vlasti sada razmatraju prijedlog, odnosno mogućnost da migrante kojima su odbijeni zahtjevi za dobijanje azila pošalju na Balkan. Crnogorski premijer je već poručio da njegova zemlja neće biti dio ovog aranžmana, ali da ne isključuje mogućnost da ipak neka od balkanskih država pristane na tako nešto.

Statistika

Prema posljednjim podacima Međunarodne organizacije za migracije (IOM), kada je u pitanju BiH, migranti i dalje najviše koriste tri ulazne tačke: na području Bijeljine i Zvornika, ali i graničnog prelaza Metaljka kod Čajniča. Uglavnom se radi o Marokancima i Avganistancima. Njihova ruta kretanja prvo podrazumijeva odlazak do Sarajeva, a onda do Bihaća i Velike Kladuše, gdje pokušaju preći granicu sa Hrvatskom. Istraživanje, koje je nedavno sprovedeno, otkrilo je da ovim migrantima u prosjeku treba 441 dan da od zemlje porijekla dođu do Balkana, za šta krijumčarima plaćaju i do 4.000 evra. Oni u prosjeku na prostorima BiH ostaju 43 dana. Oni su kao krajnje destinacije naveli Italiju, Njemačku i Francusku.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.