Politika
Foto: Agencije
BANjALUKA - Poslanici Narodne skupštine Republike Srpske i predstavnici Savjeta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije poručili su danas da je neophodno očuvanje istorijske istine, kulture sjećanja i da je potrebno suprotstaviti se reviziji istorije i relativizaciji zločina počinjenih tokom Drugog svjetskog rata.
Oni su putem video-konferencije učestvovali u radu okruglog stola o temi "Lekcije Drugog svjetskog rata, novi izazovi današnjice - preporod nacizma", te naglasili stradanje sovjetskog i srpskog naroda tokom 20. vijeka.
Potpredsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Dragomir Vasić istakao je da je danas posebno važno govoriti o kulturi sjećanja i opasnosti političke revizije prošlosti, budući da živimo u vremenu kada se pokušavaju relativizovati stradanja pojedinih naroda i nametnuti jednostrani politički narativi o ratovima na prostoru bivše Jugoslavije.
"Srpski narod tokom rata u BiH često je bio predstavljen kao agresor, dok su srpske žrtve i stradanja ostajali marginalizovani", naglasio je on i dodao da Republika Srpska predstavlja garant političke ravnopravnosti i opstanka srpskog naroda danas.
Vasić je dodao da trajno pomirenje na ovim prostorima nije moguće bez ravnopravnog odnosa prema svim žrtvama i poštovanja Dejtonskog mirovnog sporazuma, saopšteno je iz Narodne skupštine.
Narodni poslanik Tamara Damjanović istakla je da pobjeda nad nacizmom i fašizmom predstavlja jednu od najvažnijih istorijskih prekretnica 20. vijeka.
Govoreći o temi "Istorijski značaj pobjede SSSR-a u Drugom svjetskom ratu", ona je podsjetila da je Sovjetski Savez podnio ogromne ljudske žrtve u borbi protiv nacističke Njemačke i dao presudan doprinos oslobađanju Evrope i svijeta od zločinačke ideologije.
"Sjećanje na pobjedu nad fašizmom mora ostati trajno prisutno u kolektivnom pamćenju naroda, ne kao poziv na podjele, već kao opomena budućim generacijama o cijeni rata i značaju mira", naglasila je Damjanovićeva.
Ona je istakla istorijsku povezanost srpskog i ruskog naroda, koji su kroz istoriju zajedno podnosili velike žrtve u borbi za slobodu.
Poslanik Srđan Mazalica, govoreći o temi "Genocid nad sovjetskim i srpskim narodom u Drugom svjetskom ratu", rekao je da je nacistička politika prema slovenskim narodima bila zasnovana na rasnim i osvajačkim ideologijama čiji cilj je bio njihovo potpuno uništenje i porobljavanje.
On je podsjetio na ogromne ljudske žrtve i stradanja miliona civila i ratnih zarobljenika tokom Drugog svjetskog rata.
Govoreći o genocidu nad Srbima u NDH, Mazalica je istakao da je riječ o sistemskoj politici progona, ubistava, deportacija i prisilne asimilacije srpskog naroda.
Mazalica je naglasio da je obaveza sadašnjih generacija da čuvaju sjećanje na žrtve i da ne dozvole relativizaciju zločina i reviziju istorijskih činjenica.
Poslanik Milan Trninić je istakao da stradanje srpskog naroda tokom posljednjeg rata u BiH do danas nije dovoljno istraženo, niti priznato u međunarodnoj javnosti.
"Brojni su zločini nad srpskim civilima ostali bez adekvatnog pravosudnog epiloga, što dodatno produbljuje nepovjerenje i podjele u BiH", rekao je on govoreći o temi "Zločin nad Srbima u ratu u BiH 1992–1995".
On je ukazao na stradanja Srba u Podrinju, Bratuncu, Srebrenici, Skelanima i drugim mjestima, ističući da stvarno pomirenje nije moguće ukoliko se žrtve posmatraju selektivno.
Poslanik Velibor Stanić govorio je o temi "Dejtonski sporazum, rezultati i posljedice", te je naglasio da ovaj dokument predstavlja temelj mira i ustavnopravnog položaja Republike Srpske.
Kako je istakao, Republika Srpska nije nastala u Dejtonu, već je tamo međunarodno potvrđena kao jedan od dva ravnopravna entiteta u BiH.
Stanić je ukazao na višegodišnje pokušaje centralizacije BiH i prenosa nadležnosti mimo izvornog Dejtonskog sporazuma, uz ocjenu da stabilnost BiH može biti očuvana isključivo kroz poštovanje ustavne ravnopravnosti naroda i dosljednu primjenu međunarodnih sporazuma.
"Republika Srpska ostaje opredijeljena za dijalog, mirno političko djelovanje i zaštitu svog ustavnog položaja", rekao je Stanić.
Akademik Jelena Guskova ukazala je na značaj očuvanja rusko-srpskih odnosa i istakla da se ovi odnosi potvrđuju kroz institucionalne i političke kontakte, te da su takvi kontakti važan pokazatelj kontinuiteta i međusobnog razumijevanja.
"Odnosi srpskog i ruskog naroda dodatno učvršćuju kroz zajedničko njegovanje kulturnih i istorijskih veza, kao i međusobno razumijevanje u savremenim okolnostima", rekla je Guskova, koja je glavni naučni saradnik i rukovodilac Centra za proučavanje savremene balkanske krize Instituta za slavistiku Ruske akademije nauka.
U radu okruglog stola u ime Savjeta Federacije Federalne skupštine Ruske Federacije učestovali su i član Komiteta Savjeta Federacije za Poslovnik i organizaciju parlamentarne djelatnosti Aleksandar Lutovinov, prvi zamjenik predsjednika Komiteta Sergej Perminov, član Komiteta Savjeta Federacije za međunarodne poslove Aleksej Kondratjev i drugi.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.
