Neophodan zakon o popisu stanovništva

BANjA LUKA - Senat Republike Srpske podržao je na sjednici koja je održana u srijedu i četvrtak aktivnosti koje vlasti Srpske preduzimaju u vezi sa popisom stanovništva.

To je juče poslije završetka sjednice u Banjoj Luci istakao predsjedavajući Senata RS Rajko Kuzmanović.

- Podržavamo i zahtijevamo svim svojim snagama da se donese zakon o popisu stanovništva na nivou BiH. A, ako se to ne desi, onda će se RS izložiti, kako finansijskim, tako i drugim naporima, da donese zakon o popisu stanovništva u RS. Bili bismo srećni da se to uradi na nivou BiH - istakao je Kuzmanović. Dodao je da je popis stanovništva važan kako za ekonomske i kulturne, tako i za sve ostale djelatnosti.

Kuzmanović je istakao i da je Senat saglasan da je usvajanje deklaracije o Srebrenici, bilo to u Narodnoj skupštini Srbije ili bilo gdje drugo, preuranjeno, sve dok se objektivno ne utvrdi činjenično stanje koje deklaracija treba da izrazi.

- Zaključili smo i da je potrebno da vlasti Srpske rade na tome da se primijeni odluka Evropskog suda za ljudska prava o pitanju ostvarivanja određenih prava manjina, odnosno na onaj segment koji se odnosi na meritum odluke i pasivno izborno pravo - istakao je Kuzmanović.

Na zasjedanju Senata RS predočena je i analiza Instituta za ekonomska pitanja, u kojoj je predstavljen presjek o stanju u ekonomskoj i socijalnoj sferi, koju je uradio senator Duško Jakšić sa radnom grupom.

- Utvrdili smo da je ovo decenija formiranja ekonomskog sistema RS i da je to relativno uspješno završeno - rekao je Jakšić. Dodao je da su osnovne slabosti ekonomskog sistema poput nerazvijenosti materijalne proizvodnje, velike spoljnotrgovinske zavisnosti i visokog stepena nezaposlenosti i dalje prisutne u RS.

Posebna pažnja na zasjedanju Senata juče je posvećena kulturi.

- Senat je prihvatio preporuke o jeziku i jezičkoj politici u RS, o književnosti i nastavi književnosti u RS i svim drugim aspektima koji determinišu identitet, prvenstveno srpskog, ali i svih ostalih naroda u BiH - rekao je senator Ranko Risojević.

Neki od prijedloga su institucionalno uređenje kulture i formiranje ministarstva kulture odvojeno od ministarstva prosvjete.

- Da li će ono biti samostalno ili će biti uz nauku i tehnologiju, to ostavljamo NSRS da se izjasni - istakao je Risojević i ovaj prijedlog opravdao riječima da će Ministarstvo kulture uz Ministarstvo prosvjete uvijek biti u drugom planu.

Predloženo je i uspostavljanje partnerskog odnosa institucija kulture RS sa institucijama kulture u Srbiji i BiH.

Zakon o Senatu RS

Kuzmanović je naveo da su bitne tri novine u vezi sa zakonom o izmjenama i dopunama Zakona o Senatu RS, koji je u formi nacrta usvojen na prošloj sjednici NSRS.

- Prva je da izborom za predsjednika RS, predsjednik postaje i član Senata kojem i predsjedava, što sada nije slučaj. Druga je da članovi Senata ne moraju biti samo iz reda srpskog naroda, kao što je sada slučaj, i treće je pitanje naknada senatorima - rekao je Kuzmanović i dodao da će za senatore, ako zakon bude usvojen, godišnje biti izdvajano oko 220.000 maraka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.