Nemamo pravo na zaborav

BANjALUKA - Ono što se slavi u Hrvatskoj kao pobjeda, za srpski narod je svaki put dan tuge, bola i patnje jer zločini prema Srbima, počinjeni u akciji "Oluja", nikada ne smiju biti zaboravljeni.

Poručeno je to povodom obilježavanja Dana sjećanja na sve stradale i prognane Srbe u zločinačkoj hrvatskoj akciji "Oluja", a koji zajednički obilježavaju Republika Srpska i Srbija. Centralna manifestacija, je održana u Sremskim Karlovcima pod nazivom "Oluja je pogrom - pamtimo zauvijek". Zločinačka akcija "Oluja" počela je 4. avgusta 1995. godine ofanzivom hrvatske vojske i policije te jedinica HVO-a na području Banije, Like, Korduna i sjeverne Dalmacije. Tokom "Oluje" protjerano je više od 220.000 Srba, a na evidenciji su imena 1.903 poginulih i nestalih Srba iz ove akcije i poslije nje, od kojih je 1.247 ili 66 odsto civila, a oko tri četvrtine bili su stariji od 60 godina. Međunarodni sud pravde je u presudi iz februara 2015. godine "Oluju" okvalifikovao kao etničko čišćenje, ali ne i kao genocid iako svjetski eksperti za tu oblast tvrde da je ta operacija imala sve karakteristike genocida.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nenad Stevandić rekao je da su kultura sjećanja na srpske žrtve i samopoštovanje srpskog naroda podignuti na viši nivo otkako Srpska i Srbija zajednički obilježavaju sve važne datume iz istorije.

- Zajednička obilježavanja su naša snaga. Srpska i Srbija nastaviće zajedno da koračaju i obilježavaju sve važne datume iz srpske istorije, kako one tragične, tako i veličanstvene - poručio je Stevandić.

Premijer Srpske Radovan Višković naveo je da je 30 godina prošlo od najvećeg egzodusa srpskog naroda koji je ujedno i najveći na prostoru današnje Evrope od Drugog svjetskog rata.

- Tri decenije od nekažnjenog masovnog ratnog zločina. "Oluja" je bolan i težak događaj za sve Srbe, jer se prisjećamo tragičnih dešavanja iz avgusta 1995. godine. Srbi su prognani sa svojih vjekovnih ognjišta, njihova imovina je opljačkana, uništena i spaljena s ciljem da se trajno izbrišu tragovi njihovog postojanja na tim prostorima. Ono što se tamo danas slavi kao pobjeda, za srpski narod je to dan tuge, bola i patnje  - kazao je Višković i dodao da su u Hrvatskoj i danas ustaški pozdravi svakodnevica i da je to nešto što je, nažalost, postalo poželjno i popularno.

Zamjenik predsjedavajuće Savjeta ministara Staša Košarac rekao je da je akcija "Oluja", kojom su željeli da zatru trag postojanja srpskog naroda u Hrvatskoj, dio genocidnog plana koji traje od početka prošlog vijeka.

- Ovaj monstruozni zločin dio je genocidnog plana koji traje od početka prošlog vijeka, uključujući Prvi i Drugi svjetski rat, genocid u Jasenovcu, te ubistva i progone u tragičnim događajima sa početka devedestih godina - naveo je Košarac i naglasio da Srbi nemaju pravo na zaborav radi mira i budućnosti srpskog naroda i budućih pokoljenja.

Gradonačelnik Istočnog Sarajeva Ljubiša Ćosić izjavio je da Srbi nikada neće zaboraviti zločinačku hrvatsku akciju u Republici Srpskoj Krajini, u kojoj je srpski narod etnički očišćen sa područja na kojem je živio vijekovima, i uvijek će insistirati na istini.

- Srpski narod insistira na čuvanju uspomene i sjećanja na to vrijeme, žrtve i stradanja, dok direktni izvršioci 30 godina slave kao svoj veliki uspjeh to što su uklonili Srbe sa tog prostora i zatrli sve tragove njihovog postojanja - naglasio je Ćosić i dodao da se Srbima kao narodu u prošlosti često dešavalo da su ih progonili sa područja na kojem su živjeli kako bi ih suzbili na što manji prostor.

Predsjednik Skupštine Crne Gore Andrija Mandić naveo je da je srpski narod kroz vijekove doživljavao progon i stradanje, ali je uprkos svemu opstao, traje i zna svoje korijene.

Mandić je istakao da svakog 4. avgusta u srpskim dušama nastane bolna tišina te da je taj datum sve, samo ne običan.

- On je vapaj za zavičajem, slika dugih i beskrajnih kolona ljudi koji su ostavljali svoje kuće, njive, grobove, noseći sa sobom samo život i molitvu. Svi mi Srbi smo u tim kolonama. Neko kao izgnanik, neko kao onaj ko pamti, ali svako nosi dio tog bola - napisao je Mandić na društvenoj mreži "Iks".

TRAŽITI ZABRANU

Predsjednik Saveza Srba iz regiona Miodrag Linta smatra da bi Srbija trebalo da traži od međunarodne zajednice da se u Hrvatskoj zabrani obilježavanje "Oluje", odnosno da se slave dva državna praznika - Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja, između ostalog, zbog, kako kaže, činjenice da ta hrvatska vojna akcija ima elemente genocida.

- "Oluja" jeste ne samo najveće etničko čišćenje u Evropi posle Drugog svetskog rata već je to zločin koji traje punih 30 godina. Ta zločinačka akcija ima elemente genocida, a dokaz za to je taj famozni sastanak na Brionima 31. jula 1995. godine, kada je Franjo Tuđman rekao da Srbima treba naneti takve udarce da praktično nestanu sa svojih etničkih područja - rekao je Linta.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.