Nema višeg suda bez dogovora o Sudu BiH

Banjaluka - Nadležnosti Suda BiH moraju biti jasno utvrđene, odnosno ukinuta proširena nadležnost te pravosudne institucije i tek poslije toga možemo razgovarati o osnivanju višeg suda na nivou BiH, izjavio je u petak ministar pravde RS Anton Kasipović.

Dvodnevni šesti sastanak ministara pravde počeo je u petak u Banjaluci u okviru strukturalnog dijaloga o reformi pravosuđa BiH. Jedna od tema koja se nalazi pred ministrima je položaj Suda BiH.

Kasipović je naglasio da je iz argumentacije koju će staviti na sto tokom pregovora vidljivo da je dosadašnja primjena proširene nadležnosti Suda BiH problematična. To je, kako je kazao, potvrđeno i analizom o realizaciji proširene nadležnosti, koju je 2014. godine sačinio Visoki sudski i tužilački savjet BiH. Kasipović je pojasnio da bi Sud BiH trebalo da bude nadležan za krivična djela propisana Krivičnim zakonom BiH i zakonima koje je usvojio Parlament BiH i da ne može zadirati u oblasti i djela koje propisuje entitetsko zakonodavstvo.

- Nastavljamo razgovore i svako će iznijeti svoju argumentaciju u pogledu nadležnosti Suda BiH. Vjerujem da je argumentacija RS sasvim dovoljno jasna da bude određena ta nadležnost. To je ozbiljno pitanje, ali se nadam da će naše rješenje biti prihvatljivo - rekao je Kasipović i dodao da je posljednji sastanak u okviru dijaloga održan u Sarajevu rezultovao stavom da su ponuđena rješenja bolja od postojećeg stanja.

Govoreći o formiranju višeg suda na nivou BiH, koji bi preuzeo ulogu od Apelacionog vijeća Suda BiH, Kasipović je istakao da je to prihvatljivo za RS i da tu nema govora o prenosu nadležnosti.

- Nama je prihvatljivo osnivanje višeg suda BiH, ali tek kada riješimo pitanje nadležnosti Suda BiH. Ako ne riješimo pitanje nadležnosti Suda BiH, onda nema ni višeg suda - poručio je Kasipović.

Na sastanku u Banjaluci, čiji će zaključci biti saopšteni danas (subota), učestvuju i ministri pravde BiH i FBiH Josip Grubeša i Mato Jozić, predsjednik Pravosudne komisije Brčko distrikta Safet Pizović i predstavnik Evropske komisije.

Grubeša je pred početak razgovora u Banjaluci kazao da je sporna proširena nadležnost Suda BiH i dodao da su na stolu dva prijedloga. Riječ je o modelima koji proizlaze iz nacrta zakona o sudovima BiH, koji su predložili ministri pravde RS i BiH.

- Vjerujem da ćemo razgovorom i kompromisima postići određeni dogovor. Za 14 godina postojanja Sud BiH je 24 puta koristio mogućnost proširene nadležnosti i ovo pitanje moramo regulisati što preciznije - rekao je Grubeša.

Na pitanje da li je optimista i da li očekuje dogovor, on je odgovorio da je "BiH zemlja nevjerovatnih mogućnosti, tako da je sve moguće".

O strukturalnom dijalogu za reformu pravosuđa u BiH bilo je riječi ove sedmice i na sjednici Narodne skupštine RS. Kasipović je tada u okviru rasprave o informaciji o realizaciji zaključaka o radu Suda i Tužilaštva BiH kazao da je važno nastaviti razgovore s ciljem postizanja dogovora i utvrditi stvarnu nadležnost Suda BiH.

Strukturalni dijalog o pravosuđu između BiH i EU počeo je u junu 2011. godine, poslije sporazuma zvanične Banjaluke i Brisela.

Popović

O strukturalnom dijalogu je u petak bilo riječi i na sjednici Glavnog odbora Izvorne SDS. Lider te stranke Vitomir Popović je kazao da nisu zadovoljni idejom da bude formiran viši sud.

- Osporavali smo ustavnost Suda i Tužilaštva BiH, a onda smo prihvatili da se ne izvrši reforma i da se ide u pravcu osnivanja drugostepenog suda, koji bi mogao da preraste u vrhovni sud BiH, što bi značilo direktno prenošenje nadležnosti - izjavio je Popović.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.