Nekim lobijima smeta izgradnja autoputa Banja Luka - Gradiška

Otvoreno se može čuti da postoji jak lobi koji nastoji da se autoput Banja Luka - Gradiška što kasnije pusti u saobraćaj jer zaobilazi četrdesetak benzinskih pumpi, ugostiteljskih i drugih objekata. Mi nemamo čvrste dokaze za takve tvrdnje, ali sudeći po opstrukcijama na terenu reklo bi se da lobiranja ipak ima - rekao je u intervjuu za "Glas Srpske" republički pravobranilac Slobodan Radulj.

Pored problema vezanih za izgradnju autoputa, sa Raduljom smo razgovarali i o slučaju "Alijagić", dobijenim i izgubljenim sporovima protiv RS, vansudskim nagodbama...

Izgradnja autoputa Banja Luka - Gradiška uveliko kasni zbog neriješenih imovinskih odnosa. Nazire li se kraj tog problema?

          RADULj: Izgradnja dionice autoputa Klašnice-Mahovljani počela je još 2002. godine. Propusta je bilo počev od izrade projektne dokumentacije i rješavanja imovinskih odnosa, do saradnje između investitora, Republičke uprave za geodetske i imovinske poslove, JP "Putevi Republike Srpske" i Pravobranilaštva. Kada sam krajem prošle godine došao u Pravobranilaštvo vladalo je mišljenje da je za neriješene imovinske odnose na ovoj dionici krivo Pravobranilaštvo.

 Pa ko je onda kriv u tom podužem lancu odgovornosti?

          RADULj: Prilikom posjete opštini Laktaši uvjerio sam se da se neki imovinski predmeti na toj dionici autoputa od početka gradnje ne rješavaju. Stiče se utisak da neko svjesno nastoji da se autoput ne izgradi, uprkos pritiscima Vlade da se on što prije završi. Pravobranilaštvo učestvuje u postupku jer je zastupnik RS i u ime nje pokreće postupak eksproprijacije. U prvom stepenu postupak vodi Republička uprava za geodetske i imovinsko-pravne poslove. Ona je ta od koje zavisi stepen riješenosti predmeta. Desilo se i to da su RS zastupali pravnici iz Uprave i JP "Putevi Republike Srpske". Tek kada je sud počeo da ukida rješenja jer RS nije zastupalo Pravobranilaštvo, shvaćeno je u čemu je problem. Pravobranilaštvo se uključilo i za kratko vrijeme trebalo je da riješi ono što se unazad nekoliko godina nije riješilo. Sada se manje-više nesmetano odvijaju radovi na tunelu Jelića brdo što je bio i najveći problem zbog velikog broja izgrađenih objekata. Neki su dobili građevinsku dozvolu iako se znalo da će se na toj trasi raditi autoput.

 Je li još nešto ostalo neriješeno na toj dionici ?

          RADULj: Ostale su dvije kuće. Vlasnicima je prije dvije godine isplaćena naknada. Jedan je dobio 250.000, a drugi 267.000 maraka. Iako su napravili nove kuće, nastavili su da koriste i stare. Oni koji su ih isplatili trebali su tražiti njihovo iseljenje u roku od 30 dana, što nije učinjeno. Pošto se nisu složili sa visinom naknade vlasnici kuća sada putem suda traže enormno visoku naknadu na koju ne možemo pristati. Jedan od njih je u posljednjih šest mjeseci svoju cijenu udvostručio. Ali to nije i jedini problem na toj dionici.

Sada su sporne još tri kuće koje nisu bile u projektu, a nalaze se iznad tunela. Vlasnici su podnijeli tužbe tvrdeći da im je ugrožena bezbjednost zbog mogućnosti da kuće propadnu u tunel. Te kuće imaju dozvole jer je opština Laktaši legalizovala nelegalno izgrađene objekte u koje su ušli i ovi.

 Da li je Vlada nešto dodatno preduzela da se izgradnja autoputa Banja Luka - Gradiška ubrza?

          RADULj: Vlada je formirala savjetodavno operativni tim kako bi se ubrzalo rješavanje preostalih imovinskih pitanja. Na čelu tima koji se sastaje svake sedmice je ministar saobraćaja Nedeljko Čubrilović. Vjerujem da će se brzo staviti tačka na dionicu Klašnice - Mahovljani.

Vladin tim je pripremio i radnu verziju novog Zakona o eksproprijaciji koji će, ako bude usvojen, omogućiti brže ulaženje u posjed nekretnina koje se eksproprišu kako neriješeni imovinski odnosi ne bi zaustavili radove. Vještaci bi u početku procesa eksproprijacije utvrđivali tržišnu vrijednost nekretnina i ta sredstva bi se odmah deponovala na račun vlasnika bez obzira da li on pristaje ili ne. Vlasnik bi bio dužan da dozvoli ulazak u posjed, a ako je nezadovoljan može podnijeti tužbu sudu.

 Mogu li problemi sa eksproprijacijom dovesti u pitanje potpisivanje ugovora sa "Štrabagom"?

          RADULj: Koliko mi je poznato za sada je problem obezbjeđivanja sredstava za eksproprijaciju što bi trebalo da riješi Vlada. Radi se o 400 miliona maraka. U ovaj kapitalan projekat ne možemo ulaziti kako smo ušli u posao oko autoputa Banja Luka - Gradiška.

Ako na vrijeme bude usvojen Zakon o eksproprijaciji koji je pripremila savjetodavno-radna radna grupa Vlade vjerujem da problema sa eksproprijacijom nekretnina neće biti jer će se one moći riješiti najduže za šest mjeseci, a ne kao što je to sada slučaj da se sudski procesi vode i po nekoliko godina.

 Koliko se sudskih sporova trenutno vodi protiv Republike Srpske i koliko ih je izgubljeno u prošloj godini?

          RADULj: U radu imamo ukupno 68.005 predmeta. Od tog broja 27.871 se odnosi na naknadu materijalne i nematerijalne ratne štete za period od 20. maja 1992. do 19. juna 1996. godine.

Imamo i više od pet hiljada parničnih predmeta: 1.533 iz prošle i 3.500 iz ranijih godina. U 2007. godini u radu je bilo i 2.013 izvršnih predmeta za isplatu i 2.793 za naplatu... Pravobranilaštvo je prošle godine dobilo 776 sudskih sporova koji su vođeni protiv Republike Srpske i tako budžetu sačuvalo 14.119.729 maraka. Izgubljena su 463 spora u vrijednosti od 9.387.998 maraka.

Proces privatizacije rezultirao je brojnim sporovima iz radnih odnosa, a i nedosljedna primjena zakonskih propisa dovela je do velikog broja sporova. Dosta ih je vezano za povrat stanarskog prava.

 Za koji spor bi se moglo reći da je najteži i koliko bi on mogao da košta Republiku Srpsku?

          RADULj: U toku je okončanje spora "Alijagić" iz Trebinja. Nakon više godina sudovanja i presuda u milionskim iznosima (jedna je glasila čak na 37.000.000 maraka) na kraju je presuđeno da Vlada RS i opština Trebinje plate 1.281.223 maraka. Opština je već uplatila 750.000 maraka.

Postoji i tužba protiv RS zbog rušenja džamije Ferhadije u Banjoj Luci kojom se potražuje oko 15 miliona maraka.

 U budžetu za 2008. godinu obezbijeđeno je 12 miliona maraka za izvršenje pravosnažnih sudskih rješenja?

          RADULj: Postoje samo dva ishoda sudskih sporova: da se on dobije ili izgubi. I oni koji rade u vladinim institucijama ponekad krše zakonske propise što se sankcioniše presudama koje Vlada mora da izvrši. Prema tome, logično je da se i za te namjene rezervišu sredstva. Bilo je nezkonitih otpuštanja radnika koje je sud vraćao na posao i naložio da im se nadoknadi šteta. Da ne pominjem poništene ugovore ili druge nezakonite pravne poslove kojih je bilo.

 Koja je uloga Pravobranilaštva u rješavanju imovine RS koja je ostala u bivšim jugoslovenskim republikama?

          RADULj: Ovaj problem datira još od 1990. godine. Naša preduzeća su imala imovinu u bivšim jugoslovenskim republikama. Onda je došao rat, pa privatizacija, likvidacija... U takvom haosu najveći dio te imovine je otuđen, preprodat, opljačkan, uništen...

Uloga Pravobranilaštva u ovom slučaju je specifična. Ono zastupa Vladu, njena ministarstva, opštine u njihove organe. Dakle institucije koje se finansiraju iz budžeta. Preduzeća i akcionarska društva imaju direktore, organe i predstavnika državnog kapitala. Oni su zakonski zastupnici te imovine. Pravobranilaštvo se uključuje ako akcije ima i država. Međutim, ono tu nema glavnu ulogu. Ne može pokrenuti postupak, već samo može pripomoći onom koji ga pokrenu.

 Da li se Pravobranilaštvo konsultuje kada je u pitanju zaključivanje ugovora između Vlade i drugih subjekata?

          RADULj: Za vrijeme koliko sam pravobranilac nismo imali tih slučajeva. Kada je riječ o privatizacionim ugovorima onda se ne traži mišljenje pravobranilaštva jer je to privatno-pravni odnos. Kod "Štrabaga" se radi o koncesiji, a pošto je u pitanju državna imovina, traži se naše mišljenje. U posljednje vrijeme mnogi ministri traže mišljenje Pravobranilaštva prije nego što uđu u neki posao. I to je dobro.

 Treba li se Pravobranilaštvo uključivati u raspodjelu državne imovine u BiH?

          RADULj: Naravno da treba. Moj prvi zamjenik Dragan Spasojević je upravo u ime Pravobranilaštva član državne komisije za raspodjelu državne imovine. Problem raspodjele državne imovine je koliko pravno toliko i političko pitanje.

 Koliko je Pravobranilaštvo uključeno u zaštitu zadružnog poljoprivrednog zemljišta?

          RADULj: Članom 94 Zakona o zadrugama BiH rečeno je da je da njegovim stupanjem na snagu imovina koja je u posjedu zadrugara postoje njihovom imovinom. To je apsurd. Taj zakon je neustavan jer o imovini RS mogu da odlučuju samo njene institucije: Vlada i Narodna skupština, a ne parlament BiH. Srpska treba da ima svoj zakon o zadrugama. Zadružna imovina je nastala u procesu agrarne reforme nacionalizacijom, kolonizacijom ili konfiskacijom. Nekome je plaćena, a nekom nije. Kada stupi na snagu Zakon o restituciji ranijim vlasnicima će se morati vraćati oduzeta imovina. Ako bi ona sad postala imovinom zadrugara, ko će poslije vraćati tu imovinu. Po zakonu bi je trebala da vraća država. A kako će je vratiti, ako je ustupi zadrugarima. Zemljište koje su zadruge dobile bez naknade ne može biti imovina zadrugara jer se zadružna imovina po novim zakonskim propisima tretira kao privatna.

  

Poravnanja i nagodbe

 Mnogi sporovi protiv RS riješeni su poravnanjem. Koliko je prošle godine bilo poravnanja i nagodbi?

          RADULj: Zakonom o ostvarivanju prava na naknadu materijalne i nematerijalne štete propisano je da se postupak za priznavanje prava u predmetima koji nisu pravosnažno okončani, sprovodi putem vansudskog poravnanja kod Pravobranilaštva RS.

U 2007. godini u 3.394 predmeta ratne štete postignuto je poravnanje. Tužbeni zahtjevi iznosili su 120.613.070 maraka, a poravnanja su postignuta u iznosu od 30.000.680 maraka.

Ukupna potraživanja po osnovu ratne štete (27.871 predmeta) iznose 1.120.595.070 maraka i 57.159.286 dinara.

Pravobranilaštvo prije pokretanja postupka može zaključivati vansudske nagodbe, uz pismenu saglasnost stranke koju zastupa, a može to učiniti i u postupcima koji su u toku.

Ugovor sa "Štrabagom"

 Uskoro bi trebao da se potpiše ugovor sa "Štrabagom" o izgradnji mreže autoputeva u RS. Vaše mišljenje?

          RADULj: Dobili smo nacrt ugovora i proučili ga sa aspekta Zakona o koncesijama i proceduralno pravnih radnji koje prethode njegovom potpisivanju. Sa tog aspekta dali smo pozitivno mišljenje. Cijenimo da je vladina komisija sastavljena od pravnih, ekonomskih i drugih stručnjaka sagledala sve aspekte ugovora i vjerujem da će on biti potpisan. Smatram da rizik za potpisivanje ne postoji iz prostog razloga što su nam putevi potrebni, što smo pronašli partnera koji ima novac i što putevi po izgradnji ostaju u Republici Srpskoj.

  
        Pravobranilaštvo je lani dobilo 776 sudskih sporova koji su vođeni protiv Srpske i tako budžetu sačuvalo 14.119.729 maraka

 

       Kada se donese novi zakon o eksproprijaciji imovinsko-pravni sporovi će se brže rješavati

 

      Da li ima lobiranja ne mogu da tvrdim, ali sudeći po opstrukcijama na terenu reklo bi se da ima

 

      Tužbeni zahtjevi su iznosili 120.613.070 maraka, a poravnanja su postignuta u iznosu od 30.000.680 maraka 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.