Nebojša Radmanović: Silajdžić i Alkalaj dio sarajevske ekipe koja BiH vodi raspadu

Trenutno predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić i ministar inostranih poslova Sven Alkalaj ne prave državu, nego je ruše. Oni su dio sarajevske ekipe koja hoće da radi onako kako se njoj sviđa, a ne kako to piše u aktima države.

Izjavio je to u intervjuu "Glasu Srpske" član Predsjedništva BiH iz RS Nebojša Radmanović.

- Rad ministra Alkalaja pravi probleme čitavoj BiH, on ne poštuje Ustav ni zastupljenost konstitutivnih naroda, istupa mimo stavova Predsjedništva koje je jedino zaduženo za vođenje spoljne politike, naređuje ambasadorima da pišu govore, organizuju razne manifestacije koje su u funkciji samo jednog naroda. Onaj dio BiH koji je vezan za Sarajevo ne reaguje na to i time prave sve teže odnose u BiH i primiču zemlju raspadu. Dakle, oni, a ne Banjaluka BiH vode u raspad - kaže Radmanović.

* GLAS: Preuzima li Evropska unija od SAD glavnu ulogu u BiH?

RADMANOVIĆ: EU u BiH treba da ima glavnu ulogu ukoliko želi da se proširi na zapadni Balkan. Amerikanci nikad neće reći da su napustili BiH, ni Balkan, pa ni čitavu EU, tako da se na ovom prostoru i dalje prelamaju interesi velikih sila. Mi toga moramo biti svjesni i doći do konsenzusa unutar zemlje šta hoćemo i kako ćemo se razvijati, zajednički ili odvojeno. Nažalost, tog konsenzusa nema. Navikli smo za ovih 15 godina koliko je međunarodna zajednica aktivna ovdje da, uglavnom sarajevski politički krug, trči za strancima koji počinju poslije kratkog vremena da zastupaju samo njihove interese. I tu dolazi do problema, jer nemamo jedinstven pogled na razvoj zemlje. Oni u Sarajevu misle da je Sarajevo cijela BiH i da će tako i da ostane. Ja tvrdim da ko god ne spominje da je BiH sastavljena od dva entiteta krši Ustav. Ali da se vratimo na uticaj SAD. Neće Amerika potpuno napustiti ovaj prostor, možda će davati primat EU za koju lično mislim da nema jasnu koncepciju širenja. Oni koji žive na zapadnom Balkanu su evropski narodi i dobar dio standarda razvijene Evrope smo usvojili. EU treba da nas prihvati što prije, ali nažalost, nemam osjećaj da u Evropi postoji jedinstven stav oko toga.

* GLAS: Kako gledate na odnose između Srbije, RS i BiH?

RADMANOVIĆ: Odnosi Srbije i BiH u cjelini posebno Republike Srpske moraju biti na visokom nivou i oni sada to jesu. Moraju zbog toga što je Srbija najveći susjed BiH. Dvije zemlje su upućene jedna na drugu, Srbija je potpisnik Dejtonskog sporazuma, dakle o tom sporazumu mora da vodi računa o svima nama, jer po njemu funkcioniše BiH. Specijalne i paralelne veze utvrđene Dejtonom funkcionišu sve bolje i bolje. Republika Srpska ima redovne i česte odnose sa rukovodstvom Republike Srbije i to je na vrlo visokom nivou na kojem mora i da se održi. Kada je BiH u pitanju onda su ti odnosi nešto slabiji, ali aktivnošću rukovodstva Srbije se poboljšavaju. U tom smislu posjeta Borisa Tadića ne samo Banjaluci nego i Gradini, Trebinju, Mostaru i premijera Cvetkovića Sarajevu je korak naprijed. Ne treba zaboraviti da je Srbija glavni spoljnotrgovinski partner BiH u cjelini i siguran sam da je i ova posjeta premijera Srbije kojoj je domaćin bio Nikola Špirić dalji korak ka boljoj saradnji dvije zemlje.

* GLAS: Kako tumačite istupe i rad trenutno predsjedavajućeg BiH Harisa Silajdžića?

RADMANOVIĆ: Kada bi se u BiH svi pridržavali Ustava BiH onda takvih problema ne bi bilo, a ima ih. Dakle u BiH mnogi različito tumače Ustav što je nemoguće za jednu zemlju koja teži razvijenim demokratijama. I Silajdžić pripada takvima. On misli da Ustav koristi koliko njemu treba, a ono što njemu ne treba da može da radi kako hoće. Moglo bi se to djelimično reći i za drugog člana predsjedništva Komšića. Naravno da to stvara određene probleme u funkcionisanju. Predsjedništvo je u ovom sazivu ipak najveći dio posla uradilo u skladu sa Ustavom, ali je najuočljivije ono što je problem. To je najčešće prisutno u javnosti kada dolazi do preglasavanja i različitih mišljenja unutar predsjedništva. Ja tome nisam doprinosio jer mislim da je obaveza svih izabranih u BiH da se pridržavaju Ustava, i to onog Dejtonskog. Tome ton daje i dio međunarodne zajednice koji je pritiscima, silom i nametanjem ko zna na koji način doveo do promjene osnovnog Dejtonskog akta, i što je najvažnije do promjene Aneksa 4, dakle Ustava BiH. To jednom broju političara u Sarajevu daje nadu da može u nedogled ići. Ja obrnuto mislim. Mislim da svi moraju da rade, a posebno Predsjedništvo u skladu sa Ustavom dok se entiteti u BiH i predstavnici tri konstitutivna naroda ne dogovore eventualno o određenim promjenama. Retoričke rasprave koje se zaoštravaju jasno pokazuju da su i Silajdžić i Komšić već počeli predizbornu kampanju.

* GLAS: Postoji li način da se riješi problem neustavnog djelovanja ministra inostranih poslova BiH Svena Alkalaja?

RADMANOVIĆ: Alkalaj je dio sarajevske ekipe koja hoće da radi kako se njima sviđa, a ne kako piše u aktima države. Dakle, oni uopšte ne prave državu, oni je ruše. I nije on sam, njegov šef je Haris Silajdžić, i stranački i na druge načine. Kad vide da ne mogu u skladu sa Ustavom da dobiju moju saglasnost za to, onda rade mimo Ustava. Takav njegov rad pravi probleme unutar BiH, jer Alkalaj ne poštuje Ustav, ne poštuje odredbe o zastupljenosti konstitutivnih naroda u MIP, istupa mimo stavova Predsjedništva koje je jedino zaduženo za vođenje spoljne politike, naređuje ambasadorima kakve govore da pišu, organizuju razne manifestacije koje su u funkciji samo jednog naroda. On jednostavno pravi probleme čitavoj BiH. Onaj dio BiH koji je vezan za Sarajevo ne reaguje na ono što rade Alkalaj i Silajdžić i time prave sve teže odnose u BiH i primiču zemlju raspadu. Dakle, oni vode zemlju u raspad, a ne Banjaluka.

* GLAS: Kako tumačite istup Komšića da priznaje suverenitet Srbije bez Kosova, i hoće li se institucije BiH odrediti po zahtjevu Srbije oko te izjave?

RADMANOVIĆ: Rekao sam da je ta izjava nedržavnička, nediplomatska, neozbiljna. Tražiti od susjedne države da poštuje suverenitet i teritorijalni integritet tvoje države, a reći da ne poštuješ njen, odnosno da podržavaš secesiju dijela te države, je neobjašnjivo. BiH nije priznala Kosovo, neće priznati Kosovo, i to zna i Komšić, koji se ponaša neustavno. Država BiH nije priznala Kosovo i naravno da je to ponašanje vanustavno. Nije prvi put da Komšić i drugi političari iz Sarajeva daju neodmjerene izjave koje samo prave probleme. I to u situaciji kada je Srbija nosilac pomirenja u regionu i jačanja dobrosusjedskih odnosa koje bismo i mi morali da podržimo i na njima radimo. Ali to što on radi je politika SDP-a koji ne misli da treba da budu dobri odnosi između BiH i Srbije, koja uvijek podržava retrogradne snage u RS misleći da će time nešto postići. BiH može da funkcioniše tačno onako kako je Dejton predvidio, kao zemlja sastavljena od dva entiteta u kojoj ključnu ulogu imaju predstavnici tri naroda i nikako drugačije. Ako bude tako funkcionisala možda se razvija u budućnosti, ako ne bude onda je sve sporno.

* GLAS: U BiH nedavno su teroristi digli u vazduh policijsku stanicu u Bugojnu. Koliko je terorizam ovdje postao opasan?

RADMANOVIĆ: Smatram da je za uspješnu borbu protiv terorizma potreban politički konsenzus. Nažalost, poslije posljednjih događaja i izjava iz Sarajeva jasno je da taj konsenzus ne postoji. Jasno je da dio sarajevskog političkog kruga, političara uglavnom iz reda bošnjačkog naroda minimizira ovu opasnost, a takvu priču prihvataju i mediji u Sarajevu koje kontrolišu. Kada se sve to na taj način minimizira BiH postaje još plodnije tlo za razvoj terorizma. Od početka tvrdim da obavještajno-bezbjednosne službe u BiH imaju informacije i da su sposobne da reaguju na to, ali političari moraju da kažu da se jedinstveno ide u tu borbu. Ako jedan broj političara misli da ne, ako u Ministarstvu bezbjednosti nisu potpuno jasne stvari oko toga, onda smo svi u velikom problemu.

* GLAS: Kako uopšte riješiti taj problem i je li to nemoguće s obzirom na ogroman novac koji pristiže iz islamskog svijeta radikalnim grupama?

RADMANOVIĆ: Tokove novca treba prekinuti i one žiralne i one koji očigledno u kešu dolaze iz ko zna kojih nelegalnih aktivnosti. Potrebna je organizovana akcija društva u cjelini, a u tome moraju da pomognu i međunarodni predstavnici i čitava EU. Zatvarati oči pred tim, iako se zna da su u terorističkim aktima po svijetu u Madridu, Londonu, učestvovali i ljudi iz BiH, u stvari, je omogućavanje da se ovdje širi terorizam. Moraćemo odlučno ući u tu bitku, iako smo trebali juče, a ne sutra. U suprotnom BiH će biti dugoročan problem ne samo nama, nego i čitavoj Evropi.

* GLAS: Kako gledate na priključivanju BiH u NATO.

RADMANOVIĆ: Oba entiteta BiH su se opredijelila za put u NATO u parlamentima prije pet godina i prenijeli to u zakonske propise. I na tome se radi. U transformaciji oružanih snaga daleko se došlo, naravno ne u političkom sistemu jer NATO nije samo vojna nego i politička organizacija. U posljednjih godinu čini mi se da su se pojavili problemi u putu prema NATO-u u oba entiteta. U RS su jasno protiv toga je opozicija, dok se u FBiH samo deklarativno izražavaju za NATO, a rade sve ono što je protiv toga. NATO vjerovatno to ne shvata i zato je donio jednu čudnu odluku da nas uslovno prima u MAP što ništa ne znači. Pošto mi taj uslov o rješavanju vojne imovine ne možemo da riješimo, dakle nismo ni primljeni. Put prema NATO-u je praktično zakočen od svih u BiH i od NATO-a na određen način. Reforme koje su na fonu NATO-a treba nastaviti jer one nama odgovaraju. Kada se dođe do toga da li treba potpisati sporazum i pristupiti NATO-u, onda se moraju građani izjasniti o tome. Tu pravim jasnu razliku da li sad referendum o NATO-u raspisati ili za pet, sedam, deset godina kada dođemo do toga. Sada praviti referendum o NATO-u, a da nismo ni blizu je nepotrebno.

* GLAS: Hoće li po Vama biti riješen problem zakona o popisu?

RADMANOVIĆ: Bošnjaci su iz političkih razloga zakočili zakon o popisu stanovništva koji je predložio Savjet ministara. Tako BH dolazi u situaciju da bude jedna od dvije-tri zemlje u svijetu od 200 zemalja koje neće imati popis. Njihova priča da neće da se popisuju po nacionalnoj i etničkoj pripadnosti je potpuno smiješna. Tako se ovdje popisivalo i u prvim poznatim popisima pred kraj turske vladavine, u vrijeme Austrougarske, u Kraljevini Jugoslaviji, socijalističkoj Jugoslaviji, i zašto ne bi sada? Jasno je da je Sarajevo krivo što će zemlja ostati bez popisa. U svakom slučaju, RS mora napraviti vlastiti popis.

* GLAS: Šta sa pritiskom u vezi sa državnom i vojnom imovinom?

RADMANOVIĆ: Savjet za primjenu mira, ta fantomska institucija koja upravlja BiH, još prije dvije godine donio je zaključak da je raspodjela imovine između raznih institucija jedan od uslova za rješenje tog pitanja što je izazvalo pravu buru u BiH. Ustav je rekao da je BiH sastavljena od dva entiteta i imovinu podijelio na dva entiteta. Naravno da postoji i imovina koja je zajednička, a to su objekti zgrade Predsjedništva BiH, Parlamenta BiH, Savjeta ministara BiH i drugih zajedničkih institucija kojima upravljaju predstavnici tri naroda, a ne neke fiktivne države.

Rješenje će biti teško postići, jer su toliko suprotstavljeni stavovi. RS nudi razna rješenja, a Sarajevo samo jedno: sva imovina je državna. Taj njihov stav je nemoguć i nije primjenjiv nigdje u svijetu, ni u SAD, ni u EU. Problemi su jednostavno u ovom momentu nerješivi i moraće da sačekaju da prođu izbori.

* GLAS: Hoće li OHR uskoro biti zatvoren?

RADMANOVIĆ: Svih ovih 15 godina rad OHR-a je katastrofalan. Visoki predstavnici su se ovdje ponašali kao kolonijalni upravnici, a ne kao ljudi koji treba da pomognu razvoju demokratije u BiH i usvajanja standarda visoko razvijenih evropskih zemalja. Od donošenja odluke prije četiri godine da se gasi OHR rad te kancelarije je potpuno kontraproduktivan. Imamo i jasan stav EU da BiH ne može napredovati dok je ovdje OHR. OHR je već trebalo da ode i da se mi u BiH dogovorimo šta hoćemo. To je jedini put naprijed. Jasno je da nismo ispunili uslove i ciljeve za zatvaranje OHR-a, ali je jasno da je tu i onaj neokomunistički uslov koji kaže da je sve ispunjeno kad OHR procijeni da je ispunjeno. Oni to neće procijeniti nikada jer ne žele da odu, iako su smetnja razvoju BiH.

Kosovo

* GLAS: Poslije odluke Međunarodnog suda pravde o statusu Kosova ponovili ste da BiH nikada neće priznati Kosovo?

RADMANOVIĆ: Bez obzira na to kakvo će biti to savjetodavno mišljenje MSP BiH neće priznati Kosovo sve dok ja odlučujem tome. Ne mogu hipotetički da govorim šta će biti, ali se nadam da tim mišljenjem neće biti promijenjeni osnovi dosadašnjeg međunarodnog prava. Ako budu, onda je to mnogo veći problem u Evropi pa i u svijetu nego što to neki mogu i da zamisle. Dati pravo nekome da izvrši secesiju znači rasturiti EU u startu. To bi značilo da u predstojećim godinama imamo još dvadesetak pokreta u Evropi koji traju godinama, a nikada im nije omogućena secesija.

Izbori

* GLAS: Kako prognozirate rezultate predstojećih opštih izbora na kojima ste ponovo kandidat SNSD-a za Predsjedništvo BiH?

RADMANOVIĆ: Kad je RS u pitanju apsolutni favorit je SNSD sa svojim koalicionim partnerima i oba kandidata SNSD-a iz više razloga. Stanovnici prihvataju tu politiku i tu ekipu. Nastavak politike koju smo vodili u RS i institucijama BiH je ono što stanovnici RS prepoznaju i što im treba. Ovi iz malih opozicionih partija koji sada tvrde da imaju velike izglede zavaravaju narod, a ne sebe jer oni odavno znaju da šanse nemaju.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.