Nebojša Radmanović: OHR ovdje godinama radi protiv Dejtona i Ustava

Kad vas neko posvađa, onda mu se ne može oprostiti samo zato što vas poziva da se pomirite. Međunarodna zajednica u liku visokog predstavnika i čitave bulumente ljudi oko njega godinama je radila protiv Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, komandovala, nametala rješenja i odluke i samim tim onesposobljavala domaće političare da ostvaruju vladavinu prava na ovom prostoru i da se ponašaju ustavno, što je normalno u civilizovanim zemljama.

Rekao je to u intervjuu za “Glas Srpske” član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

- Visoki predstavnik je sebi uzeo za pravo da prekrši Ustav i zakone BiH i FBiH i praktično nametne Vladu FBiH. To je nešto što će se tek u budućnosti proučavati - kazao je Radmanović.

* GLAS: Po čemu ćemo rado pamtiti 2011. godinu, a zbog čega ćemo željeti da je što prije zaboravimo?

RADMANOVIĆ: Malo je toga po čemu ćemo 2011. godinu rado pamtiti. U ovom momentu teško mogu da se sjetim važnog događaja koji bismo rado pamtili. Obrnuto od toga, mnogo je stvari koje su opteretile 2011. i zbog kojih se najradije i ne bismo sjećali ove godine. Nesporazumi unutar BiH, nesnalaženja i pokušaj dominacije međunarodne zajednice obilježili su 2011. godinu. Može se reći da smo mnogo toga izgubili u 2011. godini i da oni iz međunarodne zajednice koji su mogli da nam pomognu, zabrinuti zbog svog statusa, nisu željeli da nam pomognu ili nisu znali ili možda nisu mogli. Zato je 2011. godina koju što prije treba zaboraviti.

* GLAS: Koliko su bila iskrena javna istupanja predstavnika međunarodne zajednice u kojima su se predstavljali kao partneri vlastima, ako nisu željeli da im pruže istinsku pomoć kao što tvrdite?

RADMANOVIĆ: Kad vas neko posvađa, onda mu se ne može oprostiti samo zato što vas poziva da se pomirite. Međunarodna zajednica u liku visokog predstavnika i čitave bulumente ljudi oko njega godinama je ovdje radila protiv Dejtonskog sporazuma i Ustava BiH, komandovala, nametala rješenja i odluke i samim tim onesposobljavala domaće političare da ostvaruju vladavinu prava na ovom prostoru i da se ponašaju ustavno, što je normalno u civilizovanim zemljama. Sada kada su to, uslovno rečeno, prestali da rade, samo iz daljine poručuju da se treba dogovoriti i ništa suštinski nisu uradili. Nama treba međunarodna zajednica bazirana u liku specijalnog predstavnika EU koja će imati savjetodavnu ulogu i koja će nam pomagati da se bržim koracima približavamo zapadnoj demokratiji i da na tom putu iskoristimo ono što pruža EU. Ne trebaju nam ovdje da naređuju, da kontrolišu tužilaštva i sudove i da podmeću razne priče između političkih lidera. Da su otišli prije sedam-osam godina, danas bi nam bilo mnogo bolje.

* GLAS: Da li se kao jedan od ključnih problema i generatora političke krize u ovoj godini može označiti nalog visokog predstavnika kojim je ostavio na vlasti neustavno i nezakonito izabranu Vladu FBiH?

RADMANOVIĆ: To je jedna od stvari na koje sam mislio kada sam rekao da je međunarodna zajednica kršila Dejtonski sporazum. To je jedan od posljednjih i jedan od gorih poteza koje je povukao visoki predstavnik. Visoki predstavnik je sebi uzeo za pravo da prekrši Ustav i zakone BiH i FBiH i praktično nametne Vladu FBiH. To je nešto što će se tek u budućnosti proučavati i služiti kao primjer kako ne treba raditi i kako se takvim odlukama mogu napraviti problemi.

* GLAS: Na kraju godine lideri političkih partija dogovorili su formiranje Savjeta ministara BiH. Do kada bi proces formiranja Savjeta ministara mogao da bude završen?

RADMANOVIĆ: Sam dogovor političkih lidera u BiH treba uvijek pohvaliti jer on donosi nešto novo, budući da više od godinu nije bilo nikakvih dogovora. Detalji dogovora su nešto drugo i o tome će se vjerovatno još dugo razgovarati. Dok se ne završi konstituisanje Savjeta ministara, govoriće se o tome ko je dobio, a ko izgubio. Za BiH je važno da je dogovor postignut i on daje novu nadu da se može krenuti naprijed. Procedura za formiranje Savjeta ministara je jasna i traje 30 do 40 dana.

* GLAS: Koliko je važno da je dogovor plod razgovora domaćih lidera, iako su neke stranke priželjkivale intervenciju međunarodne zajednice?

RADMANOVIĆ: Pretpostavljam da je Valentin Incko, isprepadan onim što je uradio u FBiH, odlučio da se neće miješati u ovaj proces jer smo se potrudili da svima u svijetu kažemo šta je tada uradio njihov visoki predstavnik. Visoki predstavnici su tu da nam pomognu u razvoju demokratije i ostvarivanju vladavine prava, ali je većina njih radila potpuno obrnuto i svojim potezima su odvajali BiH od razvijenog svijeta.

* GLAS: Da li RS može da bude zadovoljna onim što joj je pripalo sarajevskim dogovorom?

RADMANOVIĆ: Na takvo pitanje se ne može odgovoriti sa da ili ne. Svako ministarstvo ima i plus i minus. Sve treba da bude plod ozbiljne analize. U ovom momentu se može reći da nemamo dovoljno onih koji će nas predstavljati u inostranstvu i tu će RS, koja inače ima minus na tom polju, morati da traži način kako da to nadoknadi. Kada bi BiH bila normalna država i kada bi odnosi unutar nje bili približno normalni, onda ne bismo govorili o ovome. Pošto to nije tako i pošto znamo da sarajevski politički krug trči u inostranstvo da ogovara RS, onda možemo sumnjati da će se to događati i u idućem periodu. Problem je to što zakon predviđa da RS treba da ima četiri ministra, a imamo tri, dok četvrtog daje neko iz Sarajeva.

* GLAS: Gotovo je sigurno da će ministar inostranih poslova biti Zlatko Lagumdžija. Koliko njegov eventualni izbor može da bude štetan za RS, imajući u vidu njegove političke stavove?

RADMANOVIĆ: Ne znam da li će veća šteta biti ako na toj poziciji bude Lagumdžija ili neko drugi iz FBiH. Moraćemo mnogo više da se dogovaramo unutar BiH kakvo će biti predstavljanje u inostranstvu. Moja želja je da funkcionišemo normalno i da svi u BiH budemo ravnopravni i da ravnopravno budemo predstavljeni u inostranstvu, ali se u prethodnih 15 godina pokazalo da je to teško ostvariti. Skoro svi funkcioneri iz RS predstavljaju BiH u inostranstvu onakvom kakva jeste u skladu sa Dejtonskim sporazumom, obezbjeđujući ravnopravnost dva entiteta i tri konstitutivna naroda. Nažalost, oni koji su sada dobili pravo da imenuju ministra inostranih poslova nisu to radili i teško je povjerovati da će to činiti.

* GLAS: Koji bi trebalo da budu glavni zadaci novog ministra finansija koga će predložiti stranke iz RS?

RADMANOVIĆ: Mi želimo da se poštuju zakoni, pa čak i kada su loši, kao što je zakon koji se tiče indirektnih poreza i na tome treba raditi. Želimo takođe da obezbijedimo da nas više ne kradu. Jedan od osnovnih principa savremenih zemalja kojima težimo su čisti računi, ali je u BiH sasvim normalno da vam neko ukrade novac i da ga molite da ga vrati. Zbog toga je važno da je RS pripalo Ministarstvo finansija.

* GLAS: Očekujete li od novog rukovodstva da RAK vrati u okvire sistema jer se dešavalo da ta institucija ne poštuje odluke Savjeta ministara i Parlamenta BiH?

RADMANOVIĆ: Odluka da direktor RAK-a bude iz reda srpskog naroda za mene znači da konačno postoji opredjeljenje da se situacija u toj agenciji sredi. RAK sada funkcioniše kao nezavisno društvo kojem niko ništa ne može, čiji rad niko ne kontroliše i na čijem je čelu godinama vršilac dužnosti direktora. Vrlo su jake snage koje drže pojedine ljude na čelnim funkcijama i koje su potpuno izmještene iz odlučivanja u institucijama. Svima je potrebno da RAK funkcioniše i nadam se da će vrlo brzo ta institucija biti dovedena u normalno stanje.

* GLAS: Možemo li u 2012. godini očekivati brže približavanje EU, s obzirom na to da je na sastanku u Sarajevu dogovoren i paket zakona koji je postavljen kao uslov za dobijanje statusa kandidata za članstvo u EU?

RADMANOVIĆ: Vidjećemo šta će Evropljani reći. Učinjen je veliki korak ka tome da budu ispunjena tri od četiri uslova da bi BiH mogla napredovati ka EU. Ostaje da Ustav BiH bude usklađen sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima. Mislim da ćemo odnos prema EU morati mijenjati, iako sam jedan od najvećih zagovornika bržeg puta ka pristupanju EU. Ove godine je postalo jasno da EU neće da razmišlja o BiH i da joj nismo ni blizu prioriteta. To postaje objektivan problem i moraćemo mi da kažemo hoćemo li u EU ako oni smatraju da im ne trebamo. Smatram da je strateška greška EU to što svoje granice nije zaokružila prihvatanjem u članstvo svih preostalih pet zemalja zapadnog Balkana. Pitanje je da li će EU moći da to učini i kada to bude htjela.

* GLAS: Da li je međunarodna zajednica prevarila RS kada je odlučila da produži rok za okončanje supervizije u Brčko distriktu, kao što je to učinila i Srbiji u vezi sa Kosovom?

RADMANOVIĆ: Tačno je da je Srbija prevarena, ali ne mogu da kažem da nas vara Savjet za primjenu mira (PIC). PIC vara svoje gazde u svijetu koji ne znaju šta se dešava u BiH. U kominikeu PIC-a od prije dvije godine stoji skoro ista rečenica u vezi sa Brčko distriktom kao i sada, iako smo u međuvremenu uradili sve što je od nas traženo. Mislim da je arbitraža za Brčko trebalo da bude završena najmanje prije dvije godine. Jasno je da su OHR i supervizija u Brčkom smetnja ukupnom razvoju BiH i njenom priključenju EU. Sve dok ne budu rekli da je prestalo funkcionisanje OHR-a i da je završena arbitraža za Brčko, normalno je da mi sumnjamo u Evropljane da oni uopšte hoće BiH kao razvijenu evropsku zemlju, a možda neće ni da ona ostane teritorijalno ista.

* GLAS: Ulje na vatru na političkoj sceni ponovo je dolio reis Mustafa Cerić koji se obrušio na predsjednika RS Milorada Dodika. Koliko je opasno njegovo miješanje u politiku?

RADMANOVIĆ: To pitanje treba postaviti političkim liderima i izabranim funkcionerima iz reda bošnjačkog naroda. Oni moraju da kažu reisu da on ne može da vodi politiku. Reis svojom pričom i uperenim oštricama prema RS želi da sakrije ono što se dešava u okviru islama u BiH, a to su terorističke aktivnosti jasno identifikovanih grupa. U okviru vehabijskog i selefijskog pokreta postoje jasne terorističke grupacije koje su opasne za BiH i Evropu. Reis i cijeli Rijaset Islamske zajednice svojom pričom žele da to sakriju i djelimično su u tome uspjeli jer se o terorističkom napadu na američku ambasadu u Sarajevu ne priča. Druga važna stvar u ovoj priči je nemoć ili izostanak želje lidera iz bošnjačkog naroda da se suprotstave reisu. Važan faktor su i predstojeći izbori u Islamskoj zajednici, zbog čega reis lično pojačava svoju propagandu. Suština cijele priče je to da se nameću stavovi o BiH koji su protivni Dejtonskom sporazumu i Ustavu BiH i želji BiH da ide ka razvijenim društvima, jer ona u svijetu nisu klerikalna kao što ih ovdje nameće Islamska zajednica.

* GLAS: Pomenuli ste relaciju bošnjačkih političkih lidera i reisa Cerića, a imamo situacije u kojima se njihove izjave poklapaju?

RADMANOVIĆ: Upravo sam i htio da dam tu ocjenu. Svi politički lideri iz reda bošnjačkog naroda deklarativno govore o sekularnoj državi i zaklinju se u Ustav BiH, ali je jasno da to nije tako.

* GLAS: Kako komentarišete to što reis Cerić otvoreno naziva predsjednika RS neprijateljem muslimana i tvrdnje da su Bošnjaci žrtve srpske satanizacije koja traje duže od vijeka?

RADMANOVIĆ: Čitav 20. vijek traje priča nekih koji su vezani za Islamsku zajednicu u BiH koja je potpuno obrnuta i izmišljena i kojom se predstavlja da drugi ovdje prave probleme. Tako i sada reis Cerić o tome govori. Neki univerzitetski profesori u Sarajevu su govorili da su Srbi vršili zločine kada je ovdje bila otomanska uprava, što je smiješno, a reis sada govori o srpskoj satanizaciji Bošnjaka čitavih 100 godina, što je van pameti. Lako bismo ga mogli podsjetiti kako su se Bošnjaci ponašali 1914. godine u Sarajevu i kako su počistili Srbe poslije atentata na Franca Ferdinanda, kao i na djelovanje muslimanskih pokreta i jedinica u Drugom svjetskom ratu u sastavu nacističkog pokreta i niz drugih stvari. Reis nalazi kao cilj za napade i predsjednika RS kao najistaknutijeg čovjeka i o tome bi trebalo da se izjasne bošnjački politički lideri.

* GLAS: Kome reis Cerić prijeti izjavom da je na Balkanu deset miliona muslimana koji će se braniti od neprijatelja?

RADMANOVIĆ: To je otvoreni poziv svim pripadnicima islamske vjeroispovijesti da se objedine i poziv za mogući vjerski rat na ovom prostoru. U tom pozivu je prijetnja svima koji ne pripadaju islamu. Nije dobro da se reis time služi, jer to nikada nije ništa dobro donijelo nijednom narodu na prostoru zapadnog Balkana.

* GLAS: Kako ocjenjujete bezbjednosnu situaciju u BiH, s obzirom na izjave ministra bezbjednosti Sadika Ahmetovića koji kaže da nema prijetnji, dok čelnici najvažnijih bezbjednosnih agencija upozoravaju da je bezbjednost na niskom nivou i da je vrijeme za uzbunu?

RADMANOVIĆ: I dijete zna da je bezbjednost u BiH narušena. Dovoljno bi bilo nekoliko izjava reisa o kojima ste govorili pa da svaka normalna institucija kaže da je narušena bezbjednosna situacija u cjelini. Ako tome dodamo potpuno jasno locirane vehabijske grupe, napad na Ambasadu SAD u Sarajevu, nestanak eksploziva koji Ministarstvo odbrane i ne prijavi dok za to ne upitamo mi iz Predsjedništva, nestanak pištolja koji niko iz Ministarstva odbrane nije objasnio Predsjedništvu, a da ne govorimo o kriminalu koji ugrožava sve pore društva, pitam se kako onda bilo ko može da kaže da je dobra bezbjednosna situacija, a kamoli ministar bezbjednosti. To je BiH u kojoj se jedan broj ljudi dovodi na čelo resora, iako i ne znaju šta taj resor radi. To su poslušnici političkih partija koji iz ko zna kojih interesa kažu da je sve u redu. Situacija je loša i treba je brzo popravljati.

Politički procesi

* GLAS: Kako komentarišete naredbu Specijalnog tužilaštva RS o obustavljanju istrage o izgradnji zgrade Vlade, RTV doma i autoputa Banjaluka - Gradiška?

RADMANOVIĆ: Već na početku te istrage smo mogli da lociramo koja je to političko-medijska grupa iz Sarajeva gurala takvu neutemeljenu priču. Nažalost, potrošeno je mnogo vremena i mnogo pažnje na potpuno lažnu priču. Nanesena je šteta ugledu ličnosti koje su napadane bez ikakvog razloga. Sada je pitanje možemo li izvući pouke iz toga.

* GLAS: Trebaju li nam i dalje strani tužioci?

RADMANOVIĆ: Strukturalni dijalog o reformi pravosuđa treba mnogo brže da dolazi do rješenja za sasvim novu organizaciju pravosuđa BiH u cjelini. Koliko vidim, taj proces ne ide očekivanim tempom, jer nije u interesu političkog Sarajeva da on bude ubrzan, a to je štetno. U okviru strukturalnog dijaloga pokazaće se da su strani tužioci i sudije višak.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.