Nebojša Radmanović: Haris Silajdžić ignoriše Ustav i zakone BiH

Predsjedavajući Predsjedništva BiH Haris Silajdžić ponovo napada Dejtonski mirovni sporazum i pravi problem oko nečega što u praksi već funkcioniše, a to su dvojna državljanstva sa Hrvatskom i Srbijom.

Rekao je to u intervjuu za "Glas Srpske" član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović.

Radmanović je istakao da u BiH postoji antisrpski i antisrbijanski stav i da svi pričaju o pritiscima na Srpsku poslije izbora, da bi zaplašili buduću vlast. On dodaje da je stav svih iz RS, koji su u vlasti u RS ili u ime RS u institucijama BiH, potpuno jedinstven.

- Ne može se i nećemo dozvoliti da se prenese više ijedna nadležnost, a samim tim i promjene Ustava, osim onog što smo rekli da je moguće. Moguće je i potrebno je uskladiti Ustav BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i ništa više - rekao je Radmanović.

* GLAS: Zašto Haris Silajdžić politizuje pitanje dvojnog državljanstva, a Vas optužuje za politizaciju?

RADMANOVIĆ: Haris Silajdžić nastavlja da ignoriše Ustav i zakone BiH, koristeći i ovo pitanje da napadne postojanje instituta entitetskog glasanja u Parlamentu BiH. To je njegova stara tema i ne bih je svodio na konkretan primjer nego na poštovanje Ustava BiH i zakona. Član 1. stav 7. Ustava BiH propisao je kako se stiče dvojno državljanstvo i iz tog stava Ustava prepisan je zakon koji Silajdžić spominje da se može mijenjati. Naravno da se zakon ne može mijenjati ako je u skladu sa Ustavom. Tu raspravu mi vodimo četiri godine i zbog mog stava on optužuje sve iz Republike Srpske. Naš stav je potpuno ustavan i zakonit i ponovo Silajdžić napada Dejtonski mirovni sporazum, odnosno Aneks četiri i misli da to može da radi u nedogled. Ne radi se o konkretnim ljudima, kao što on priča, nego se radi o Ustavu BiH i jednoj sasvim normalnoj stvari u razvijenom svijetu. On je napravio problem sa onim što u praksi već funkcioniše, odnosno sa zvaničnim usvajanjem sporazuma o dvojnom državljanstvu sa Hrvatskom, a svi znamo da to funkcioniše u praksi i da Hrvati u BiH ne samo da imaju državljanstva Hrvatske nego i lične karte i pasoše. Pravljenje problema oko toga je potpuno nepotrebno i protivno dobrosusjedskim odnosima koji su u smjernicama naše opšte politike.

* GLAS: Kako ocjenjujete njegove pritiske na Kancelariju zastupnika Savjeta ministara pred Evropskim sudom za ljudska prava?

RADMANOVIĆ: U ovoj zemlji, a naročito u Sarajevu, političari misle da mogu sve živo da politizuju i to je tako posljednjih 15 godina.  Kada je u pitanju sudska presuda, političari ne bi trebalo da je komentarišu. Nažalost, stav u Sarajevu je, ne samo kod Harisa Silajdžića, nego i kod drugih političara, da se protiv njih ne može donositi nikakva presuda, a protiv drugih može sve. Ovdje postoji jedan antisrpski i antisrbijanski stav i on je povezan sa nizom drugih slučajeva, pa i sa ovim. Presude međunarodnih sudova, ako BiH hoće da pripada porodici razvijenih zemalja, moraju da se izvršavaju. I ova će se izvršiti i bolje je za sarajevske garniture da to bude što je moguće prije.

* GLAS: Podržavate li usvajanje Prijedloga zakona o statusu državne imovine koja se nalazi na teritoriji RS, a pod zabranom je raspolaganja i hoće li ovaj prijedlog izazvati negativne reakcije?

RADMANOVIĆ: Kancelarija visokog predstavnika ranijim svojim odlukama, koje nije promijenila ni do danas, koči razvoj BiH u cjelini, a posebno Republike Srpske, koja želi da se pridruži što je moguće prije razvijenim evropskim zemljama. Držati jednu zabranu raspolaganja dijelom imovine ovako dugo potpuno je neprimjereno. Ako je to i imalo neku svrhu u određenom momentu, onda je imalo na ograničen rok. U RS shvataju da se to pitanje mora riješiti. Ovo pitanje lako je rješivo u cijeloj BiH a ono proizlazi iz Ustava BiH a ne iz preambule kako neke sarajevske ekipe tumače. U Ustavu stoji da je BiH sastavljena iz dva entiteta, što sasvim normalno asocira da je i imovina u tim entitetima, nabrajaju se nadležnosti BiH, a među njima nema imovine, pa posljednji stav Ustava kaže da sve što nije nabrojano jeste u nadležnosti entiteta. Mislim da je pored sarajevskog političkog kruga jedan dio međunarodne zajednice iskomplikovao pitanje državne imovine na sjednicama PIC-a i da se jedino može rješavati ovako kako predlaže Vlada RS. Ne govorim o detaljima zakona nego o političkom stavu kako se ono može rješavati.

* GLAS: Očekujete li zaoštravanje političkih odnosa u vrijeme predizborne kampanje?

RADMANOVIĆ: Nijedna kampanja do sada nije bila blaga. Na moju žalost, a mislim i na žalost većine građana, upotrebljavaju se i neprimjereno teške riječi, mnogo je neargumentovanih stvari, ali navikli smo i siguran sam da će tako biti i u septembru. Kažem u septembru, jer SNSD kao najmoćnija politička partija i nije još u kampanji, dok opozicija jeste već više od pola godine i vidimo kako govore neargumentovane stvari, bez kvalitetnih programa, a tako će vjerovatno biti i u septembru. Manje-više u RS se zna ko će pobijediti, kažem manje-više, što je zavisno od procenata, a ne ko je konačan pobjednik i to će nadam se i relaksirati atmosferu. Biće i krupne retorike između nacionalnih zajednica jer su odnosi u BiH u cjelini gledano međunacionalno poremećeni i mnogi političari žele to da iskoriste za svoju kampanju.

* GLAS: Valentinu Incku je produžen mandat kao specijalnom predstavniku EU u BiH, a već je i bilo najava da Srpsku očekuju pritisci poslije izbora u vezi sa promjenom Ustava BiH. Koji je Vaš stav?

RADMANOVIĆ: To pokazuje da je EU u svojim kadrovskim kombinacijama oko uspostavljanja diplomatske mreže, koja im je velika teškoća, da ovdje ne bi bio prazan prostor, produžila Incku mandat. Mislim da to ništa ne mijenja. Ne mislim da je to posebno važno za eventualne pritiske koji će se dešavati poslije izbora i o tome svi pričaju da bi uplašili buduće vlasti. Međutim, stav svih iz RS, koji su u vlasti u RS ili u ime RS u institucijama BiH, potpuno je jedinstven. Ne može se i nećemo dozvoliti da se prenese ijedna više nadležnost, a samim tim i promjene Ustava, osim onog što smo rekli da je moguće. Moguće je i potrebno je uskladiti Ustav BiH sa Evropskom konvencijom o ljudskim pravima i ništa više. Tu imam i tvrđi stav i mislim da BiH jedino kvalitetno može funkcionisati u skladu sa izvornim Dejtonskim sporazumom, bez prenesenih nadležnosti osim onih koje smo uradili po stvarnoj proceduri, kao u slučaju Oružnih snaga i da je BiH najbolja sa tri predsjednika i tri ministra, kao što i piše u Dejtonu.

Uticaj Turske

* GLAS: Slažete li se sa ocjenama da je pojačan uticaj Turske na BiH i kakve to posljedice može da ima po Srpsku?

RADMANOVIĆ: To pitanje sam i sam inicirao prije skoro godinu, poslije izjave turskog ministra inostranih poslova  Ahmeta Davutoglua koji je rekao da je cilj spoljne politike Turske obnova Otomanskog carstva na Balkanu. To je neprimjerena i nediplomatska izjava koju nijedan slobodarski narod ne može da prihvati. Na prostore zapadnog Balkana su svi dobrodošli dobronamjerno, da ulažu kapital i da se razvijamo u dobrosusjedskim odnosima, ali niko nije dobrodošao, uključujući i Tursku, ko hoće da nameće svoju volju, podržava samo jedan narod ili jedan entitet.

Arnaut

* GLAS: Ima li Predsjedništvo BiH način da natjera Damira Arnauta da obavlja funkciju ambasadora BiH u Australiji i na Novom Zelandu na koju je izabran prije skoro jedne godine?

RADMANOVIĆ: Predsjedništvo BiH kao kolektivni organ tu ima ograničene mogućnosti. Mi u skladu sa sporazumom donosimo odluku o imenovanju ambasadora, ali je odgovoran član Predsjedništva iz određenog naroda koji ga je predložio. Damira Arnauta je predložio Haris Silajdžić i on je odgovoran za nastalu situaciju. Do realizacije naše odluke ne dolazi, a to je veoma loše za BiH, koja tako ispada smiješna država.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.