Narodna skupština danas o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH

BANjALUKA - Narodna skupština Republike Srpske danas će na posebnoj sjednici razmatrati informaciju u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, koju je predložila predsjednica Srpske Željka Cvijanović.

Posebna sjednica na čijem predloženom dnevnom redu je samo ova tačka zakazana je na zahtjev Cvijanovićeve, nakon nedavne odluke Ustavnog suda BiH o poljoprivrednom zemljištu.  U informaciji u vezi sa antidejtonskim djelovanjem Ustavnog suda BiH, navodi se da je Ustavni sud BiH, osporavajući član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, osporava svoj kredibilitet i narušava dejtonsku strukturu i raspodjelu teritorije među entitetima u omjeru 49 prema 51 odsto.

- Nesprovodiva je odluka Ustavnog suda BiH, prema kojoj bi poljoprivredno zemljište bilo izuzeto iz vlasničke strukture Republike Srpske, jer bi takvom odlukom bila oduzeta teritorija Republike Srpske - navodi se u informaciji predsjednika Srpske dostavljenoj Narodnoj skupštini, koja bi trebalo da bude razmatrana na posebnoj sjednici.

U informaciji se podsjeća da Aneks četiri Dejtonskog sporazuma, koji je Ustav BiH, u članu prvom reguliše da će "Republika BiH, čije će zvanično ime od sada biti BiH, nastaviti pravno postojanje po međunarodnom pravu kao država, sa unutrašnjom strukturom izmijenjenom ovim odredbama i sa svojim sadašnjim međunarodno priznatim granicama".

Članom 3.3. Ustava BiH kao nadležnosti entiteta, navedeno je u informaciji, određene su sve državne funkcije i ovlaštenja koje Ustavom nisu izričito dodijeljene institucijama BiH i pripadaju entitetima.
- Imajući u vidu da u tačkama člana 3.1. Ustava nema nadležnosti da BiH reguliše pitanje imovine, proizilazi da to pravo pripada isključivo entitetima, što je i regulisano članom 68 stav 1 tačka 6 Ustava Republike Srpske. Član 2 Ustava Republike Srpske propisuje da je teritorija Republike jedinstvena, nedjeljiva i neotuđiva - navedeno je u informaciji.

U ovom dokumentu Cvijanovićeva podsjeća da Ustav BiH nedvosmisleno određuje da su entiteti Republika Srpska i FBiH vlasnici svojih teritorija u omjeru 49 prema 51 odsto, da BiH djeluje samo spolja i da je u skladu sa Ustavom definisano da BiH ima granicu.
- Aneks dva Opšteg okvirnog sporazuma za mir u BiH reguliše pitanje granične linije između Republike Srpske i FBiH i ostavlja mogućnost korekcije granice 50 metara lijevo i desno naknadnim sporazumom entiteta. Samo tri odsto granične linije je obrađeno i potrebno je do kraja izvršiti analizu i utvrđivanje granične linije između Srpske i FBiH - navedeno je u informaciji.

Predsjednica Srpske podsjeća da je visoki predstavnik u BiH donošenjem tri zakona iz 2005. godine grubo prekršio ustavno dejtonsko načelo da su entiteti vlasnici teritorija, te je zabranio da njima raspolažu.

- Nakon odluke Ustavnog suda iz 2012. godine i ovaj sud je nastavio putem nametnutih odluka visokih predstavnika, te je i prekršio Ustav BiH. BiH je jedinstvena zemlja u svijetu u kojoj njen Ustavni sud slobodnom voljom i bez obzira na sve krši ustavne odredbe - navedeno je u ovom dokumentu.

U informaciji se podsjeća da, s obzirom da takozvana državna komisija BiH za imovinu nije usaglasila stavove i nije kreirala novo zakonsko rješenje koje bi trebalo da riješi pitanje imovine BiH, entiteta i Brčko distrikta, a kako je pitanje vlasništva najprije poljoprivrednog zemljišta od izuzetnog značaja, Republika Srpske je u martu 2019. godine izmijenila Zakon o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske.

- Zakonom je državno poljoprivredno zemljište kvalifikovano kao imovina i posjed Republike Srpske, što je u svakom slučaju opravdano i svrsishodno rješenje - navedeno je u informaciji.

Na apelaciju sedam bošnjačkih delegata u Vijeću naroda Republike Srpske, Ustavni sud je saopštio da je član 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske proglasio neustavnom. Član 53 određuje da je poljoprivredno zemljište koje je bilo javno dobro ili državno vlasništvo po sili zakona posjed i vlasništvo Republike Srpske.

Zbog toga je predsjednik Republike Srpske uputila zahtjev za održavanje posebne sjednice Narodne skupštine Republike Srpske na kojoj bi bila razmotrena informacija o antidejtonskom djelovanju Ustavnog suda BiH te, nakon obavljene rasprave, bili usvojeni odgovarajući zaključci.

Cvijanovićeva će u svom uvodnom govoru, koji je objavio portal Srpskainfo, između ostalog istaći da se u normalnoj državi, u kojoj Ustavni sud funkcioniše u normalnom sastavu i koji normalno djeluje u okviru Ustava štiteći ustavnost, ne postavlja pitanje provođenja njegovih odluka.

- Ali, u državi u kojoj jedan politički funkcioner, poput Bakira Izetbegovića, priznaje da je Ustavni sud poluga bošnjačke politike i velikodušno "nudi" a se on odrekne ovog suda, u zamjenu za to da se Republika Srpska odrekne mehanizma entitetskog glasanja je brutalno ruganje i sudovanju i Ustavu – ističe Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima brutalno je i ćutanje međunarodnog faktora u BiH na takvo opasno prisvajanje Ustavnog suda kao političkog instrumenta jednog etniciteta ili jedne političke partije.

– Ali, mi smo navikli da strani predstavnici, u svojoj pristrasnosti, uporno ćute na sve što radi bošnjačka politika i uporno galame na sve što radi Republika Srpska. Zato je BiH danas država u kojoj stoluje nepovjerenje jednih prema drugima, ali i nepovjerenje Srba, a sve više i Hrvata prema namjerama međunarodnog faktora.

Kako kaže, prostor za popravljanje ovakve atmosfere postoji ali nije teško pretpostaviti da će bošnjački političari ostati nespremni da tu šansu iskoriste sve dok znaju da se mogu oslanjati na strance – bilo da je riječ o OHR-u, koji se već odavno doživljava kao "pravni odjel SDA" ili stranih sudija u Ustavnom sudu BiH koji predstavljaju mašinu za preglasavanje u korist političkih ambicija SDA i pravljenja unitarne BiH, protiv koje su dva od tri konstitutivna naroda.

– Devijacije su prisutne ne samo u pogledu Ustavnog suda BiH, već i u okviru redovnog pravosuđa. Država u kojoj je moguće da se neki domaći političar ili strani ambasador raspituje o statusu nekog predmeta, ili čak traži da se pokrene postupak protiv nekoga, osuđena je na propast. Angažman strane politike kojom se brani takvo stanje, takođe je osuđen na propast. Država u kojoj se za ista djela ratnog zločina pripadnicima jednog naroda sudilo po blažem zakonu iz SFRJ koji je i bio na snazi u vrijeme počinjenja djela, a pripadnicima drugog naroda retoraktivnom primjenom drugog, strožeg zakona donesenog godinama nakon završetka rata, pokazuje ambis pravosuđa – riječi su Željke Cvijanović.

 

Posebna sjednica Narodne skupštine zakazana je za 15.00 časova, a prije sjednice predsjednik Narodne skupštine Republike Srpske Nedeljko Čubrilović održaće konsultativni sastanak sa predsjednicima parlamentarnih stranaka u Srpskoj.

Na konsultativnom sastanaku, koji će biti održan u Narodnoj skupštini Republike Srpske sa početkom u 12.00 časova, učestvovaće i Cvijanovićeva.

Čubrilović je na sastanak pozvao predsjednike SNSD-a Milorada Dodika, SDS-a Mirka Šarovića, PDP-a Branislava Borenovića, SP Petra Đokića, v.d. predsjednika DNS-a Nenada Nešića te lidere NDP-a Dragana Čavića i Ujedinjene Srpske Nenada Stevandića.

On je pozvao lidere političkih stranaka koji su na sastanku kod predsjednika Republike Srpske jednoglasno podržali zaključke kojima su se saglasili da predstavnici iz Republike Srpske u institucijama BiH obustave rad u odlučivanju, po bilo kojem pitanju iz nadležnosti organa BiH, sve dok ne bude usvojen zakon o Ustavnom sudu BiH u čijem sastavu neće biti stranih sudija.

-S obzirom na to da su predstavnici svih parlamentarnih stranaka jednoglasno podržali usvojene zaključke i saglasili se da je neophodno održati posebnu sjednicu, kako bi se donijele adekvatne mjere povodom neustavne odluke Ustavnog suda BiH, očekujem da svi učesnici budu dosljedni i poštuju riječ koju su dali na sastanku kod predsjednika Republike Srpske - istakao je Čubrilović

On je pozvao i sve političke stranke da doprinesu da posebna sjednica parlamenta bude održana u dostojanstvenoj atmosferi i primjerno najvišem ustavotvornom i zakonodavnom organu Srpske.

-Očekujem od predsjednika parlamentarnih političkih stranaka u Republici Srpskoj da se izdignu iznad uskostranačkih interesa i da utiču na svoje klubove poslanika kako bi posebna sjednica protekla na konstruktivan i dostojanstven način, u interesu građana i Republike Srpske - rekao je Čubrilović, koji je i predsjednik Demosa.

On je ponovio da je Ustavni sud BiH, donošenjem sporne odluke u vezi sa ocjenom ustavnosti člana 53 Zakona o poljoprivrednom zemljištu Republike Srpske, pokazao da je nedosljedan i protivriječan samom sebi, imajući u vidu da je taj sud, u različitim periodima, donosio različite odluke o istoj materiji u odnosu na Republiku Srpsku, Federaciju BiH i Brčko distrikt.

On je dodao da Ustavni sud BiH djeluje prema pravilima koja je sam sebi postavio, mimo demokratske volje građana i bez odgovornosti.
- Ako Ustavni sud BiH ne sudi po Ustavu i zakonu, već donosi političke odluke usmjerene protiv interesa građana i Republike Srpske, onda Narodna skupština, kao najviši demokratski i predstavnički organ vlasti Republike Srpske, ima obavezu i pravo da donese odluke kojima će zaštiti svoju teritoriju, imovinu i građane od nasilnih i nedemokratskih odluka - istakao je Čubrilović.

 

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.