Foto: Najveći problemi pad ulaganja i nezaposlenost
Njujork - Ekonomija BiH je u recesiji bez obzira na prošlogodišnji rast od 0,8 odsto, a ključni problemi postaju rastuća nezaposlenost, koja premašuje 25 odsto, veliki spoljnotrgovinski deficit, mali obim privrednih aktivnosti, nizak nivo stranih investicija, te zaduženost i deficit u javnom sektoru.
Rekao je to član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske Nebojša Radmanović na jučerašnjoj tematskoj debati “Stanje svjetske ekonomije i finansija u 2012. godini” u Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija.
- Ekonomija BiH ima otvoren i liberalan karakter sa spoljnotrgovinskim i ekonomskim vezama usmjerenim prema zemljama regiona i Evropske unije, ali slaba konkurentnost i dalje je Ahilova peta ekonomije BiH i zemalja regiona - rekao je Radmanović.
On je istakao da su BiH i sve zemlje u regionu do 2008. godine ostvarivale stopu ekonomskog rasta višu od pet odsto i napredak u ključnim ekonomskim indikatorima, ali da BiH spada među najsiromašnije zemlje regiona zapadnog Balkana i Evrope.
- To je ozbiljan izazov našim ekonomskim naporima izlaska iz ekonomske krize. Dugotrajna i velika nezaposlenost i siromaštvo su tihi razarači naših ekonomija i socijalne stabilnosti. U regionu postkonfliktne tranzicije to je konstantna prijetnja i političkoj stabilnosti zemlje i regiona u cjelini - rekao je Radmanović.
Član Predsjedništva BiH iz Republike Srpske, kao prednost u odnosu na ostale zemlje u regionu, naveo da BiH ima nizak nivo zaduženosti javnog i privatnog sektora u odnosu na učešće duga u BDP-u.
Naglasio je da BiH i zemlje regiona nisu u opasnosti da dožive scenario prezaduženosti i nemogućnosti otplate dugova, kao što je to slučaj u nekim evropskim zemljama koje su članice EU.
- I pored svega postoje mogućnosti za stabilizaciju ekonomija uz malu ekonomsku i političku podršku koju očekujem od Evropske unije. Sa ekonomske strane potreban nam je veći nivo direktnih investicija i veća dostupnost kreditnih i grant sredstava - rekao je Radmanović.
Dodao je da se to prije svega odnosi na ulaganja u energetske odnosno hidroenergetske potencijale, te u metalsku, drvnu i prehrambenu industriju. Rekao je da je, osim direktne podrške sektoru ekonomije, potrebno pojačati i angažovanje EU u BiH i zemljama regiona, da bi se okončao proces integracije u EU.
- Smanjen nivo interesovanja EU za proširenje na zemlje regiona koje, kao i BiH, još uvijek nisu zemlje članice, pored ugrožavanja ekonomskih tokova može uticati na razvijanje evroskepticizma, koji u kasnijem stadijumu može da dovede do političke nestabilnosti - rekao je Radmanović.
On je naglasio da cijeni načelo ekonomske solidarnosti na kojem počiva EU i izrazio nadu da će razvijene zemlje EU pronaći model da investiraju u BiH i zemlje regiona da bi se obezbijedila ekonomska i politička stabilnost na Balkanu.
Radmanović je naglasio i da vjeruje da će razvoj interneta, novi vidovi energije, povezivanje i širenje tržišta i promjene u globalnom upravljanju donijeti pravedniji i uravnoteženiji model ekonomije svijeta u odnosu na onaj koji je prethodio i velikim dijelom doprinio pojavi globalne ekonomske krize.
- O tome govori jasno izražena globalna svijest nezadovoljnika na svim stranama svijeta. Niko se ne može spasiti sam. Ili ćemo se spasiti svi, ili se neće spasti niko - rekao je Radmanović.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.