Foto: Najavljuju obnovu postupaka zbog progrešne primjene zakona
Sarajevo - Branioci osuđenih za ratne zločine pred Sudom BiH najavljuju da će u velikom broju predmeta postupak biti obnovljen zbog pogrešne primjene krivičnog zakona.
Osim 10 lica koja su puštena na slobodu nakon što im je Ustavni sud BiH ukinuo presude, Sud BiH je u još 21-oj presudi osudio lica za ratne zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima prema Krivičnom zakonu BiH, a ne krivičnom zakonu bivše Jugoslavije.
U ovoj 21 presudi, Sud BiH osudio je 26 lica na 352 godine zatvora za ratne zločine.
Branioci u ovim predmetima tvrde da su već podnijeli apelacije Ustavnom sudu BiH, zahtijevajući da presude protiv njihovih klijenata budu ukinute zbog pogrešne primjene zakona, prenosi Birn.
Advokat Radivoje Lazarević rekao je da je 2011. godine podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, nakon što je njegov branjenik Radomir Vuković, prema Krivičnom zakonu BiH, proglašen krivim da je pomagao ratni zločin i osuđen na 31 godinu zatvora.
"Poslije donošenja odluke u Strazburu u predmetu žMaktouf i Damjanovićž izvršio sam dopunu apelacije i pozvao se na neke stavove. Poslije dešavanja posljednjih mjesec dana očekujem istovjetan razvoj događaja i kad je Vuković u pitanju", rekao je Lazarević.
Osim Vukovića, za zločine u Srebrenici, prema Krivičnom zakonu BiH, osuđeni su Milorad Trbić kome je izrečena kazna od 30 godina zatvora, Željko Ivanović na 24 godine, te Duško Jević na 32 i Mendeljev Đurić na 28 godina zatvora.
Đurićev branilac Miodrag Stojanović rekao je da je podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, kao i prijedlog za ponavljanje postupka Sudu BiH.
"Apsurdno je da je pravosnažna presuda u predmetu Đurića po Krivičnom zakonu BiH donesena nakon presude Evropskog suda za ljudska prava, dakle kao da za Sud BiH ne postoji Strazbur", rekao je Stojanović.
Sud BiH je, prema krivičnom zakonu BiH iz 2003. godine, za zločine nad civilima i ratnim zarobljenicima osudio pripadnika Armije BiH Šefika Alića na 10, te Esu Macića na 13 godina zatvora za zločine počinjene u logoru Čelebići.
Ljubiša Vranješ i Mladen Milić osuđeni su na po osam godina zatvora zbog zločina nad civilima u Kotor-Varošu, a na istu kaznu osuđen je i Zurahid Mujčinović zbog zločina u Srebreniku.
Miodrag Marković osuđen je na sedam godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva na području Doboja, a Marko Škrobić na devet godina za zločine u Kotor-Varošu.
Ivica Vrdoljak je zbog ratnog zločina nad srpskim civilima osuđen na pet godina zatvora. On je osuđen za nečovječno postupanje prema zatvorenicima srpske nacionalnosti u objektima na području Dervente i Broda.
Novak Đukić osuđen je zbog zločina protiv civilnog stanovništa počinjenog u Tuzli na 25 godina zatvora, a Ante Kovać i Zrinko Pinčić za zločine nad civilima u Vitezu i Konjicu osuđeni su na po devet godina.
Suad Kapić osuđen je na 17 godina za ratni zločin protiv ratnih zarobljenika na području Sanskog Mosta.
Sud BiH je Sretena Lazarevića osudio na 10, Dragana Stanojevića na sedam, a Milu Markovića i Slobodana Ostojića na po pet godina zatvora za ratni zločin protiv civilnog stanovništva u Zvorniku.
Suljo Karajić osuđen je na 18 godina zatvora zbog ratnog zločina na području Bihaća.
Posebna situacija će se desiti u predmetima Ratka Dronjka, koji je osuđen na 18 godina zatvora zbog zločina protiv čovječnosti i ratnog zločina protiv civilnog stanovništva na području Drvara, te Jadranka Palije, koji je zbog zločina protiv čovječnosti i zločina protiv civilnog stanovništva u Visokom osuđen na dugotrajnu zatvorsku kaznu od 28 godina.
Slobodan Perić, branilac Ratka Dronjka, kaže da je i on podnio apelaciju Ustavnom sudu BiH, ali da ne zna da li će ona biti prihvaćena jer je njegov klijent osuđen i za zločin protiv čovječnosti, koji nije obuhvaćen zakonom bivše Jugoslavije.
"Nisam siguran da će apelacija imati bilo kakvog uticaja na njegovu presudu upravo zbog tog dijela presude kojom je osuđen za zločin protiv čovječnosti. Ne mogu prejudicirati kako će Sud odlučiti, mada mislim da se mora zauzeti jasan stav da se ne može izreći kazna koja nije bila predviđena bilo kojim zakonom u vrijeme izvršenja đela", rekao je Perić.
Presuda bivšem pripadniku Hrvatskog vijeća odbrane Veliboru Bogdanoviću, koji je pobjegao nakon izricanja presude kojom je osuđen na šest godina zbog zločina protiv civilnog stanovništva u Mostaru mogla bi biti dovedena u pitanje.
Nakon što je Ustavni sud BiH nedavno usvojio apelacije zbog pogrešne primjene krivičnog zakona, Sud BiH je juče pustio sa izdržavanja kazne 10 osuđenika, kojima su bile izrečene kazne od 14 do 33 godine zatvora.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.