Na pomolu rješenje u vezi sa raspodjelom indirektnih poreza

Za nepune tri godine inspektori Uprave za indirektno oporezivanje kontrolisali su više od deset hiljada poreskih obveznika i utvrdili više od sto miliona neobračunatih poreskih i carinskih prihoda. Podnijeli su na hiljade prekršajnih prijava i više od 300 izvještaja nadležnim tužilaštvima zbog osnovane sumnje da je izvršeno neko krivično djelo.

Ovo je u intervjuu za "Glas Srpske" rekao direktor Uprave za indirektno oporezivanje Kemal Čaušević.

Prema njegovim riječima, Uprava će ove godine prikupiti gotovo pet milijardi maraka indirektnih prihoda.

Kada je riječ o nesporazumima oko trajne raspodjele tih sredstava, Čaušević očekuje da će se to riješiti 10. juna na sjednici Upravnog odbora Uprave. 

 Nedavno je održana sjednica Upravnog odbora Uprave za indirektno oporezivanje. O čemu se razgovaralo?

ČAUŠEVIĆ: Na dnevnom redu bila je rasprava o zakonu o akcizama, zatim pravilnik o trajnoj raspodjeli prihoda od indirektnih poreza. Bilo je riječi i o Revizorskom izvještaju raspodjele prihoda za 2006. i 2007. godinu.

Da li je li postignut dogovor oko te trajne raspodjele?

ČAUŠEVIĆ: Sjednica Upravnog odbora odgođena je za 10. jun, do kada bi tri eksperta, člana Upravnog odbora Šefika Hafizović, Miodrag Kudić i Mato Lučić trebalo da pripreme taj pravilnik o konačnim koeficijentima za raspodjelu indirektnih prihoda.

 Od kada je formirana Uprava za indirektno oporezivanje traju nesporazumi oko raspodjele prihoda sa jedinstvenog računa. Zbog čega je to tako?

ČAUŠEVIĆ: Razlog za to je član 13 Zakona o uplatama na jedinstveni račun i raspodjeli tih prihoda kojim je krajnja potrošnja predviđena kao jedini kriterijum za raspodjelu. Pravilnik o trajnoj raspodjeli, koji se priprema, otkloniće sve nesporazume. Oni uopšte i nisu takvi kakvi se prikazuju u javnosti. Na nekih deset milijardi maraka prikupljenih poreza u 2006. i 2007. godini Upravni odbor je u raspodjeli bio neprecizan za svega 0,2 procenta.

 Da li će Republici Srpskoj biti vraćeno više od 20 miliona maraka koliko joj, prema nekim podacima, duguje Federacija BiH za 2006. i 2007. godinu?

ČAUŠEVIĆ: Na sjednici Upravnog odbora, kada je bilo riječi o revizorskom izvještaju za prošlu i pretprošlu godinu, čini mi se da prošla godina nije bila sporna. Malo nesporazuma ima oko načina raspodjele za 2006. godinu ali s obzirom na to da entitetski ministri finansija dobro sarađuju vjerujem da će se ti nesporazumi riješiti već na narednoj sjednici Upravnog odbora Uprave.

 Zbog toga što nije registrovana krajnja potrošnja "BH telekoma" ministar finansija RS Aleksandar Džombić tvrdi da Federacija BiH duguje Srpskoj 35 miliona maraka. Šta kažu vaši podaci?

ČAUŠEVIĆ:  Ne bih se izjašnjavao o tom iznosu. Najbolje će biti da sačekamo najnoviji izvještaj revizora i odluku Upravnog odbora. Ranijim revizorskim izvještajem utvrđeno je da za te dvije godine Federacija BiH duguje RS više od 20 miliona maraka. Predstavnici Federacije u Upravnom odboru Uprave za indirektno oporezivanje su na prošloj sjednici Upravnog odbora smatrali da je taj iznos znatno manji. Ministar Džombić je na toj sjednici Upravnog odbora rekao to za "Telekom" pa je zaključeno da revizori pregledaju dokumentaciju u sva tri telekoma i da na narednoj sjednici, 10. juna, Upravnom odboru podnesu novi izvještaj. Očekujem da će na narednoj sjednici to konačno biti riješeno.

Kakav je vaš stav o ideji iz RS da se indirektni prihodi prikupljaju na entitetskim podračunima i da se odatle i povlače?

ČAUŠEVIĆ:  Nijednu ideju ne treba odbiti. Treba dobro razmotriti sve argumente za tu ideju i izabrati najbolje rješenje kako se na svakoj sjednici Upravnog odbora ne bi raspravljalo o raspodjeli. Imam i ja ideju da se na osnovu dosadašnjih 28 mjesečnih prijava indirektnih poreza utvrde fiksni koeficijenti za raspodjelu. Očekujem da će Uprava za indirektno oporezivanje već na narednoj sjednici konačno staviti tačku na nesporazume oko toga.

 Ponovo je aktuelna ideja o uvođenju diferencirane stope PDV-a Kakav je vaš stav o tome?

ČAUŠEVIĆ: Prije više od godinu dana predsjedavajućem Savjeta ministara Nikoli Špiriću dostavili smo naše viđenje uvođenja još jedne, niže stope PDV-a za neke proizvode. Bio je prijedlog da se stopa za osnovne poljoprivredno-prehrambene proizvode, štampu, lijekove i još neke proizvode smanji sa 17 na pet procenata. Siguran sam da smanjenjem stope PDV-a ne bi došlo do smanjenja cijena tih proizvoda. I dalje se zalažem za jedinstvenu stopu PDV-a. Rješenje se može pronaći kroz dobre socijalne programe.

Do kada će stranac biti na čelu Uprave za indirektno oporezivanje?       

ČAUŠEVIĆ:  Odlukom visokog predstavnika mandat Piteru Nikolu produžen je do 30. juna ove godine. Do tada bi Upravi odbor trebalo da donese odluku o tome ko će od njih šest predsjedavati sjednicama Upravnog odbora. Ako oni ne donesu odluku po automatizmu će to biti ministar finansija i trezora BiH. Vjerujem da neće biti nikakvih problema kada Nikol ode sa te dužnosti i da će, ko god od njih šest bude izabran kvalitetno obavljati tu značajnu funkciju.

Malo ko zna da je Uprava za indirektno oporezivanje najveća institucija u BiH. Možete li navesti neke najvažnije podatke koji to ilustruju?

ČAUŠEVIĆ:  Uprava je zaista najveća institucija i po broju zaposlenih i po teritorijalnoj raspoređenosti svojih organizacionih jedinica. Sada imamo 2.277 zaposlenih koji su raspoređeni u 89 gradova i opština u BiH. Dakle, imamo četiri regionalna centra i 85 ispostava širom BiH i jedina smo institucija koja djeluje na tako velikom području.

Imate li neke konkretne rezultate u Upravi za indirektno oporezivanje?           

ČAUŠEVIĆ: Rezultati su i te kako značajni. Od kada smo formirani, na osnovu naših prijedloga Parlament BiH usvojio je deset zakona iz oblasti indirektnih poreza i gotovo 200 podzakonskih akata kojim je poboljšano funkcionisanje Uprave za indirektno oporezivanje. Mnogo su značajniji finansijski efekti našeg rada. Za nešto više od dvije godine prikupili smo 12,1 milijardu indirektnih poreza, a za tri godine ranije šest poreskih administracija prikupile su 8,5 milijardi. To znači da smo u odnosu na prethodne tri godine mi prikupili 3,6 milijardi maraka više indirektnih prihoda iako smo imali neke otežavajuće okolnosti. Kada smo formirani u punom zamahu stupio je na snagu sporazum o slobodnoj trgovini sa zemljama jugoistočne Evrope. I pored toga što su carine sa susjednim zemljama i sa Bugarskom, Rumunijom i Turskom ukinute, mi smo povećali prihode od carina.

 Koji su najveći problemi u radu Uprave za indirektno oporezivanje?

ČAUŠEVIĆ: Osim ove zgrade koju nam je dala na korišćenje Vlada Republike Srpske u Banjoj Luci, na mnogim lokacijama u BiH gdje rade naši službenici imamo veoma loše uslove za rad. Prostorije su neuslovne u regionalnim centrima u Banjoj Luci, Tuzli, Mostaru i Sarajevu. Pored toga, problem su nam i niske plate koje nisu povećavane od kada je osnovana Uprava. One se kreću od 400 do 2.300 maraka, zavisno od radnog mjesta. Zbog toga nas je napustilo 250 službenika sa visokom stručnom spremom.

Vi ovih dana zagovarate neke promjene u organizaciji Uprave za indirektno oporezivanje. O čemu se radi?

ČAUŠEVIĆ: Iskreno mislim da su četiri regionalna centra uprave za indirektno oporezivanje malo. Smatram da smo jako daleko od poreskih obveznika. Na primjer, poreski obveznik iz Trebinja, da bi riješio neki svoj problem, mora da dođe u Mostar, čovjek iz Velike Kladuše ili Šamca mora da dođe u Banju Luku. Poreski obveznik iz Višegrada mora u Sarajevo i slično. Za to ću predložiti Upravnom odboru da utvrdimo šest regija.

 Koje ćete nove regionalne centre predložiti?

ČAUŠEVIĆ: S obzirom na geografsku udaljenost, predložiću Upravnom odboru da se novi regionalni centri otvore u Doboju i Bugojnu. Tako bismo u svakom od šest regionalnih centara imali otprilike po sedam hiljada poreskih obveznika. Na taj način bili bismo bliže poreskim obveznicima, smanjili bismo svoje troškove putovanja a povećao bi se broj kontrola i prihodi na jedinstvenom računu. I u materijalno-tehničkom opremanju Uprave predlagali smo, pored ostalog, i uvođenje fiskalnih kasa. Žao mi je što taj naš prijedlog nije usvojio Upravni odbor. Ovdje je najvažnije da Uprava za indirektno oporezivanje ima stalnu konekciju sa poreskim obveznicima, odnosno njihovim fiskalnim kasama bez obzira na to ko ih uvodi. Na taj način ne bi bilo nesporazuma oko krajnje potrošnje.

Ovih dana najavljuje se potpisivanje Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju BiH i Evropske unije. Šta će to značiti za Upravu za indirektno oporezivanje s obzirom na to da će neke carine biti ukinute?

ČAUŠEVIĆ: Mi već radimo neke izmjene u našem informacionom sistemu kako bismo spremno dočekali potpisivanje i primjenu Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju. Zbog smanjenja carina na uvoz iz zemalja Evropske unije samo u drugoj polovini ove godine očekujemo smanjenje naših prihoda za 115 miliona. Značajno će biti smanjeni prihodi i u idućoj godini. Da bi entiteti kompenzirali taj gubitak prihoda predložili smo novi zakon o akcizama kojim će se one povećati i tako nadomjestiti taj gubitak.

Brčko uzrok sporenja

Odlukom visokog predstavnika Brčko dobija 3,55 odsto prikupljenih indirektnih prihoda. Da li je to, po vašem mišljenju, previše i da li je ta odluka pravedna?

 ČAUŠEVIĆ: Po PDV prijavama Brčko distriktu ne pripadaju toliki prihodi. Osim toga, prema statističkim podacima, u Brčkom živi tek dva odsto stanovnika BiH a oni dobiju 3,55 odsto poreskih prihoda. Pored  toga, zašto bi neko ko je zaposlen u administraciji Brčko distrikta imao više od dva puta veću platu nego zaposleni u administraciji entiteta ili BiH. Možda je tako visok koeficijent za Brčko i razlog zbog kojeg se stalno spore entiteti u raspodjeli indirektnih prihoda.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.