Na pomolu demontaža okupacione uprave u BiH

Vedrana Kulaga Simić 25.04.2026 08:18

Foto: Agencije | Ilustracija

BANjALUKA - U Savjetu bezbjednosti Ujedinjenih nacija (SB UN) mogla bi već u novembru da bude otvorena rasprava o sudbini Kancelarije visokog predstavnika (OHR), odnosno ko i pod kojim uslovima može da naslijedi njemačkog diplomatu Kristijana Šmita za kog se spekuliše da će do kraja godine otići iz BiH zbog penzionisanja.

KLjUČNE INFORMACIJE

U novembru moguća rasprava u SB UN o sudbini OHR-a
Spekulacije da Kristijan Šmit odlazi do kraja godine (penzija)
OHR dio Dejtonskog sporazuma, ali uloga proširena „bonskim ovlašćenjima“
Srpska, Rusija i Kina ne priznaju Šmita i traže ukidanje OHR-a
Rusija uslovljava izbor novog predstavnika: kratak mandat i zatvaranje OHR-a
Moguća podrška Kine tim uslovima
SAD bi mogle prihvatiti rješenje koje vodi gašenju OHR-a
Neizvjesan stav Velike Britanije i Francuske (pravo veta)
Mogući scenariji: izbor novog predstavnika, vakuum bez njega ili postepeno gašenje
Zaključak: realna mogućnost slabljenja ili ukidanja OHR-a u BiH

Otvaranje pitanja OHR-a u UN

Visoki predstavnik je, naime, sastavni dio BiH gotovo od njenih temelja iz Dejtona i to kroz Aneks deset koji propisuje da je njegova uloga da "prati", "održava tijesan kontakt sa stranama", "pomaže".

Ali kako je i Dejton, odnosno Ustav BiH mijenjan, najčešće silom stranaca, tako je mijenjana i uloga visokih predstavnika, koji su dobili u ruke oruđe zvano "bonska ovlašćenja", odnosno moć da donose amandmane, nameću čak i zakone te iste mijenjaju po svom nahođenju, bez ikakve kontrole, smjenjuju funkcionere, oduzimaju prava i lična dokumenta bez prava na žalbu.

Šmit je u fotelji visokog predstavnika od 2021, ali ga Srpska, za razliku od FBiH, ne priznaje, tvrdeći da nije imenovan u skladu sa procedurama u SB UN i da iza njega stoji samo Savjet za primjenu mira (PIK).

Taj stav poslednjih godina drže i Ruska Federacija i Kina, stalne članice u SB UN, tvrdeći da uz to i da je OHR prevaziđen te da je potrebno okončati strani protektorat u BiH.

Uslovi za novog visokog predstavnika

S druge strane, priče o Šmitovom odlasku su sve glasnije. Na te spekulacije je pažnju skrenuo i profesor Aleksandar Vranješ govoreći u četvrtak na naučnom skupu u republičkoj Akademiji nauka i umjetnosti na temu saradnje Srpske sa Rusijom, SAD-om i Evropskom unijom.

Vranješ je ukazao da izgleda da i Šmit ima ograničenja od 68 godina i mora ići u penziju te da na novembarskoj sesiji u Savjetu bezbjednosti UN možemo očekivati da će se otvoriti pitanje ko će biti Šmitov nasljednik, odnosno da je prilično realno da će se u Njujorku pričati o demontaži okupacione uprave u BiH.

Ruska Federacija, kao stalna članica SB UN sa pravom veta, je, podsjetio je za "Glas", prije izvjesnog vremena stavila do znanja pod kojim uslovima bi glasali za novog visokog predstavnika.

- To su da novi diplomata dođe isključivo na ograničen mandat, ne duže od godinu, dvije, da njegov isključivi zadatak bude zatvaranje OHR-a i da nema govora o korišćenju bonskih ovlašćenja, nametanju - izjavio je Vranješ koji vjeruje da bi iza tih uslova stala i Kina.

U cijeloj priči je, dodaje, i pitanje kako bi se postavile zapadne zemlje.

Mogući rasplet i slabljenje OHR-a

- Ključna je Amerika, a pretpostavka prema sadašnjim pokazateljima interesa za BiH i kašnjenja kada je u pitanju finansiranje OHR-a, govori šta misli o OHR-u, a nisu nešto oduševljeni ni Šmitom. Zbog toga je pretpostavka da bi i SAD bile rade da, ako treba neko da bude imenovan, bude onaj koji će zatvoriti OHR - kaže Vranješ.

U tom slučaju postojale bi tri supersile u SB UN za ograničeni mandat, ali čak i tada je pitanje šta bi u tom slučaju Velika Britanija i Francuska, takođe sa pravom veta.

- Bile bi dovedene pred svršen čin jer, u slučaju da ulože veto, ne bi bilo izabran novi visoki predstavnik, Šmit bi već bio otišao i ostao bi OHR. To bi bio novi presedan jer bez visokog predstavnika nema ni Kancelarije visokog predstavnika. Mogu krenuti i tumačenja da OHR može samostalno da postoji mimo visokog predstavnika, ali se sigurno ne bi desilo da Amerika ponovo prihvati da Savjet za primjenu mira zaobiđe Savjet bezbjednosti i imenuje nekog novog. Sve u svemu, imamo tri hipotetičke situacije od kojih samo jedna, ako bi se ostvarila, bi dovela da novog visokog predstavnika - zaključio je Vranješ.

Potencijalni rasplet je, dodao je, nazvao demontažom okupacione uprave.

- Koja god, od ovih hipotetičkih situacija bi se ostvarila, svjedočili bi jednoj vrsti demontaže te okupacione, totalitarne uprave međunarodnih faktora koji su nam 30 godina, mimo Dejtona te principa demokratije i vladavine prava, nametali i činili pravni haos u BiH. Tako da vjerujem da pozicija OHR-a, PIK- i tih stranih ambasadora će biti značajno oslabljena koja god od opcija dođe - zaključio je Vranješ u izjavi za "Glas".