Na dnevni red Skupštine HNK ne može konstitutivnost Srba

Mostar - Kolegijum Skupštine Hercegovačko-neretvanskog kantona /HNK/ nije se mogao usaglasiti da se na dnevni red iduće sjednice Skupštine stave amandmani na Ustav HNK kojima bi Srbi postali konstitutivan narod u ovom kantonu, rekla je Srni potpredsjednik Skupštine iz reda srpskog naroda Vesna Saradžić /SDP/.

"Na Kolegijumu jednostavno nema volje ni spremnosti da se ovo pitanje stavi na dnevni red. Ja ovo pitanje predlažem za svaku sjednicu i uvijek je isto. Klub Hrvata ne želi da se ovo pitanje stavi na dnevni red", istakla je Saradžićeva.

Ona navodi da se kao izgovor sada navodi to da se čeka mišljenje Vlade HNK koja to mišljenje ne dostavlja.

Saradžićeva je dodala da još nije određen datum održavanja sjednice, te ističe da će na sjednici tražiti dopunu dnevnog reda.

Koordinacija srpskih organizacija u Mostaru zatražila je početkom ove sedmice od nadležnih da ovo pitanje konačno riješe na idućoj sjednici Skupštine HNK.

Predsjednik Koordinacionog odbora srpskih organizacija u Mostaru Dušan Golo rekao je da Koordinacija traži da se nakon 15 godina sprovede odluka Ustavnog suda BiH i da Srbi postanu konstitutivni u HNK, ali i da se ta odluka implementira na terenu.

"Svi problemi nastaju, jer mi nismo konstitutivan narod kao druga dva naroda bez obzira što nama govore uporno da smo mi konstitutivni. U Ustavu Federacije mi imamo taj status, a poznato je da Ustav FBiH ima supremaciju nad ustavima kantona", rekao je Golo.

On je podsjetio na brojne probleme i nesprovođenje odluka o konstitutivnosti kada je u pitanju zapošljavanje, finansiranje institucija kulture, obrazovanje i upotrebu pisma i nacionalne grupe predmeta.

Potpredsjednik Skupštine HNK iz reda hrvatskog naroda Tomislav Martinović /HDZ BiH/ koji zajedno sa Vesnom Saradžić i predsjedavajućim Skupštine Šerifom Špagom /SDA/ čini Kolegijum, nije odgovarao na pozive.

U Ustavu FBiH nakon amandmana visokih predstavnika precizirano je da su Srbi konstitutivan narod u Federaciji, a u više amandmana i odluka navodi se da one obezbjeđuju da konstitutivni narodi i pripadnici grupe ostalih budu proporcionalno zastupljeni u organima vlasti kantona, ali i opština, te pravosudnim institucijama i to u skladu sa popisom stanovništva iz 1991. godine do potpune provedbe Aneksa sedam.

Bivši visoki predstavnik Pedi Ešdaun čak je precizirao da "ove izmjene i dopune imaju veću pravnu snagu od nedosljednih odredaba kantonalnih ustava, zakona, propisa i akata".

"Za stupanje na snagu ovih izmjena i dopuna u kantonima nije potrebno donijeti dodatne normativne akte. Međutim, organi vlasti kantona i dalje imaju obavezu da svoje ustave usklade sa Ustavom FBiH", naveo je Ešdaun.

Upravo tu obavezu u HNK, ali i još tri kantona, nikad nisu sproveli.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.