Muzej Srpske pravoslavne crkve u Sarajevu godišnje pos

Muzej može da se pohvali kvalitetom zbirke pravoslavnih ikona... U njemu se čuvaju radovi domaćih i stranih slikara, stare rukopisne i štampane knjige, starinsko oružje, rukotvorine duborezačke vještine...

PODATAK da sedamdeset hiljada turista iz cijelog svijeta godišnje posjeti Muzej Stare srpske pravoslavne crkve u Sarajevu, iznenađenje je samo za one koji ne znaju vrijednosti koje njegova riznica krije. Dovoljno je izdvojiti da spada među pet muzeja po kvalitetu zbirke pravoslavnih ikona u svijetu, odmah iza kolekcije ikona manastira Svete Katarine na Fineju. Sveštenik mitropolije Dabrobosanske u Staroj crkvi jerej Vanja Jovanović rekao nam je da su u svijetu svjesni njegove izuzetne vrijednosti, jer su od spomenutog broja turista većina stranci. Sudeći po njihovim zapisima zabilježenim u Knjizi utisaka, dodao je Jovanović, nije ni čudo što iz godine u godinu broj putnika namjernika ima sve više. Naravno, ne manjka ni onih domaćih. U trenutku kada smo posjetili Muzej, zatekli smo Miru Andrić iz Višegrada koja je prvi put u Staroj crkvi i Muzeju, iako je mnogo puta bila u Sarajevu. - S obzirom na to da u mojoj porodici ima sveštenika, znala sam da Stara crkva ima Muzej, ali ne i da je tako poznat. Ovdje se zaista ima šta vidjeti. I za one koji nisu dobri poznavaoci pravoslavnih starina, jasno je o kakvim se vrijednostima radi - rekla nam je Andrićeva. Otac Vanja pričao je da su najbrojniji predmeti u Muzeju slikarski radovi domaćih i stranih slikara i da se mogu podijeliti na stare umjetničke slikarske radove, stare rukopisne i štampane knjige, crkvene tkanine i vez, metalne predmete, bogoslužbene stvari, stari novac, etnografske rekvizite, starinsko oružje, rukotvorine duborezačke vještine i zbirku obrađenog kamena. Izdvojio je: desno krilo carskih dveri iz manastira Banje kod Priboja sa likom svete Bogorodice iz 16. vijeka, svetog Kirijaka Otšelnika, remek-djelo iz 17. vijeka, oštećenu ikonu svetog Jovana Preteče od Maksima Tujkovića, svetog Stefana, rad baroknog majstora Jovana Hadži-Perovića iz 1797. godine, ikone italokriptske škole Deisis-Moljenje, čitav niz ikona svete Bogorodice, radovi nepoznatih italokritskih majstora. Poklonjenje mudraca, rad nepoznatog majstora venecijanskog ili dalmatinskog slikarstva... - U Muzeju se čuva veći broj rukopisnih i štampanih crkvenih knjiga velike istorijske i umjetničke vrijednosti. Tu je, prije svega, Sarajevska Krmčija na pergamentu iz prve polovine 14. vijeka, dva cetinjska oktina Đurđa Crnojevića iz 1493. 1494. godine, kao i Psaltir iz manastira Mileševe. Tu su i ručne kadionice, panagrijari, petohljebnice, domaća i mletačka kandila, sitni dubrovački, turski, mletački i noviji austrijski i srpski novac... - nabrojao je otac Vanja. Pričajući o istoriji Muzeja, on je podsjetio da je nastao iz riznice Stare crkve i da je od svog osnivanja 1889. godine do danas, više puta, u krugu Crkve, mijenjao prostor i renoviran je. - Za njegovo otvaranje posebno je zaslužan crkveni tutor Jeftan Destić, koji je na ideju da se riznica pretvori u Muzej, došao 1889. godine, poslije otvaranja Zemaljskog muzeja u Sarajevu. Posvećen je Prvomučenici Tekli. Prve pisane podatke o Riznici u Sarajevu iznio je Giljferding, a prvu monografiju posvećenu riznici Stare crkve napisao je 1936. godine profesor Bogoslovskog fakulteta u Beogradu dr Lazar Mirković. Otac Vanja Jovanović napomenuo je da je Muzej nakon minulog rata renoviran i u njegove prostorije ugrađena je najsavremenija oprema, poput one za klimatizaciju. Muzej Stare srpske pravoslavne crkve u Sarajevu otvoren je svakim danom, osim ponedjeljkom, od 10 do 17 časova. M. DžEPINA OSVEŠTANjE Prostoriju u kojoj su smješteni muzejski eksponati osveštao je u maju 1890. godine mitropolit Đorđe Nikolajević. Tim povodom pročitana je objava Crkvene opštine u kojoj, između ostalog, stoji: "Muzeji su od vrlo velike važnosti i za izučavanje i proučavanje prošlosti i istorije narodne. Već mi u ovom našem muzeju u Staroj crkvi imamo lijepih stvari, koje nam kazuju prošlost sarajevsku."

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.