Može li BiH uhvatiti korak sa Evropom: Mapa puta do popisa na vidiku

Vedrana Kulaga Simić
Dodaj glassrpske.com kao Google izvor
Foto: Može li BiH uhvatiti korak sa Evropom: Mapa puta do popisa na vidiku

SARAJEVO, - U BiH bi ozbiljnije pripreme za novi popis stanovništva, domaćinstava i stanova mogle da počnu u narednoj godini, a jedan od prvih koraka na tom dugom i složenom putu, koji zahtijeva i politički konsenzus je i izrada mape puta koja je uvrštena u planove nadležnih.

Posljednji popis stanovništva u BiH, a istovremeno i prvi poslijeratni je organizovan nakon teških pregovora i dogovora političkih predstavnika naroda u BiH krajem 2013, dvije godine kasnije nego što je prvobitno bilo planirano.

U ovom momentu, naime, niko ne zna kada će popisivači ponovo na teren, a EU, s druge strane, ima u pravilu desetogodišnje popisne cikluse, pri čemu su 2011. i 2021. bile referentne godine prethodnih popisnih krugova, dok je 2031. godina predviđena za naredni EU program popisa stanovništva i stanova.

Ta godina se, prema nekim očekivanjima, povezuje i sa BiH, a da u ovoj nije planirano pokretanje niti donošenje novog Zakona o popisu stanovništva, domaćinstva i stanova u BiH, potvrđeno je u odgovoru na poslaničko pitanje zamjenice šefa Kluba SDP-a BiH u Predstavničkom domu Parlamentarne skupštine BiH Rejhane Dervišević.

Međutim, da bi u skorije vrijeme neke stvari mogle da budu pomjerene sa mrtve tačke, ukazuje prijedlog programa rada Agencije za statistiku BiH za 2027. u kojem je otkriveno da je u planu priprema mape puta naredni popis stanovništva, domaćinstava i stanova, ali bez navođenja drugih detalja.

Priprema popisa stanovništva je, s druge strane, kako je nedavno navedeno u odgovoru Savjeta ministara na poslaničko pitanje, veoma složena, skupa i dugogodišnja statistička aktivnost te, osim statističkih institucija u BiH, obuhvata i čitav niz drugih tijela uprave te učesnike na različitim nivoima vlasti.

Pripremne aktivnosti imaju strogo utvrđen redoslijed, a zakon o popisu se, prema tim navodima, donosi na kraju višegodišnjih priprema, kada je posve izvjesno da više neće biti bitnih izmjena u brojnim metodološkim, organizacijskim, tehničkim i logističkim rješenjima.

Pojedinosti, koje traže i konsenzus, između ostalog, uključuju utvrđivanje datuma početka popisa i pitanja, razrađen budžet i izvore finansiranja te izradu vazdušnih snimaka i karata za približno 25.000 popisnih krugova i probni popis.

- Statističke institucije u BiH nastoje uskladiti praksu i metodologiju sa zahtjevima EU, što je i obaveza u procesu pridruživanja. Relevantnom uredbom EU-a definisano je da su godine koje završavaju sa 1 referentne godine za popis stanovništva. U skladu s tim, aktivnosti na izradi zakona biće moguće i potrebne u kasnijem periodu, ne u ovom trenutku - zaključeno je u odgovoru Savjeta ministara.

Od posljednjeg popisa stanovništva 2013. bilo je određenih koraka s ciljem organizacije novog, ali ništa konkretno nije dogovoreno. Vlada Srpske je još u novembru 2019. dala saglasnost da se pristupi izradi nacrta novog zakona o popisu, uz učešće i saglasnost nadležnih predstavnika Republike Srpske, uz uslov da se pri izradi nacrta pomenutog zakona obavezno poštuju ustavno uređenje i nadležnosti BiH i Republike Srpske.

U BiH je, prema podacima koje je objavila Agencija za statistiku, a na osnovu obrade popisnica poslije popisa 2013. živjelo 3.531.159 stanovnika.

Posljednji popis je protekao uz velike probleme, a sve je rezultovalo time da je Republika Srpska, na kraju, objavila svoje podatke koji se u određenoj mjeri razlikuju od onih iza kojih su stale njihove kolege na nivou BiH.

 

Sporni potez

Republičke institucije su, tri godine nakon popisa 2013. godine, odlučile da Srpska objavi svoje rezultate nakon što je Agencija za statistiku BiH obradila podatke, odnosno jer su ljudi iz 196.000 popisnica uvršteni u stalno stanovništvo u BiH iako godinama žive i rade u inostranstvu.

Zahvaljujući tom manevru, kako su tvrdili i kako i dalje tvrde zvaničnici Srpske, broj Bošnjaka u BiH prešao je polovinu ukupnog broja stanovnika i iznosi 50,11 odsto, što je i bio cilj bošnjačke političke elite na kojem su radili i sa pojedincima iz statistike.

Diplomirani novinar. U redakciji „Glasa Srpske“ radi od februara 2009. godine. Uža oblast unutrašnja politika.

Sve vijesti autora →

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.