Momčilo Krajišnik: Mir izbrisao pluseve i minuse mučnih pregovora

Banjaluka, Sarajevo - Nisu 21. novembra 1995. godine svi bili saglasni sa onim što je bilo napisano u Dejtonskom sporazumu, ali je ključno bilo što je konačno uspostavljen mir. I danas kada se saberu i oduzmu svi plusevi i minusi, moramo biti zadovoljni, kaže Momčilo Krajišnik koji je bio učesnik istorijske mirovne konferencije.

Dejtonski sporazum parafiran je na jučerašnji dan prije 21. godinu i time stavljena tačka na iscrpne pregovore u američkom gradu Dejtonu po kojem je i dobio ime. Tim dokumentom BiH je podijeljena na dva entiteta, RS i FBiH, te Brčko distrikt. Dugi i mučni dani i neprospavane noći u američkoj vojnoj bazi ne blijede u Krajišnikovom sjećanju. Emocije su sa ove vremenske distance pomiješane. Moglo je i bolje, ali i gore.

- I danas ostaje žal zato što neke stvari nisu išle kako je očekivano. Imali smo dogovoren izlaz na more, nije bio prekid teritorije RS kod Brčkog i imali smo mapu koja je najveći dio naših etničkih prostora u zapadnom dijelu, odnosno Drvar, Glamoč i Grahovo ostavljala u RS. Bili smo u šoku što je izgubljeno Sarajevo jer su imali njegov dio. Bio sam i lično zatečen jer sam tada postao izbjeglica, a naši borci su odbili 30 ofanziva na Sarajevo i odbranili ga. To su propusti koji su učinjeni u pregovorima vođenim mimo nas u noćnim satima. Bili smo iznenađeni i zato naša delegacija nije tada potpisala sporazum, kao ni hrvatska. Krešimir Zubak je odbio, ali su drugi u ime njih potpisali sporazum vještački napravljen između Alije Izetbegovića, Franje Tuđmana i Slobodana Miloševića kao da su te tri strane ratovale - kazao je Krajišnik.

Uvjeren je da su u pregovorima ispuštene prilike za bolja rješenja, ali je manje razočaran kada se prisjeti da su mogla doći i lošija jer mnogo toga nije išlo u prilog našoj delegaciji.

- Srbija i Crna Gora su bile pod sankcijama, bio je veliki pritisak, a SAD, kao domaćin konferencije, su pod svaku cijenu htjele njen uspjeh. Kada uzmemo sve minuse i pluseve, šta smo mogli dobiti i ono što nismo izgubili, moramo biti zadovoljni sporazumom - rekao je Krajišnik.

Dejtonski sporazum je potpisan 14. decembra 1995. godine u Jelisejskoj palati u Parizu i postao temelj uređenja BiH. Zvaničnici RS, međutim, ističu da je Dejtonski sporazum raspakovan nasiljem visokih predstavnika. Predsjednik RS Milorad Dodik kaže da u BiH mora biti vraćena praksa da više ništa ne može da se desi izvan ovlašćenja BiH i bez sporazuma dva entiteta.

- Na taj način, približićemo se onome što je Dejton - rekao je Dodik i dodao da će RS voditi politiku vraćanja otetih nadležnosti zbog čega je neophodno jedinstvo njenih političkih snaga.

Da vraćanje nadležnosti RS treba biti prioritet svih političkih struktura, smatra i premijer Željka Cvijanović.

- Opredjeljenje RS je da zadrži Dejtonski sporazum kao okvir koji je verifikovao njeno postojanje, jer je ona nastala prije tog sporazuma i prije ratnih dešavanja - istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Narodne skupštine RS Nedeljko Čubrilović izjavio je da je Dejtonski sporazum važan dokument i da BiH može biti prosperitetna jedino ako tri naroda budu iskrena u saradnji na svim poljima i pošteni do kraja jedni prema drugima.

Predsjednik FBiH Marinko Čavara kaže da je Dejtonski sporazum bio dobro rješenje za kraj rata.

- Svjesni smo da dejtonski ustav kao dio sporazuma nije uspostavio ravnopravne odnose u BiH, niti je stvorio uslove za efikasno funkcionisanje sistema i danas se svi slažu da to nije rješenje na kome BiH u potpunosti može biti demokratska, napredna i efikasna - rekao je Čavara.

Ministar spoljnih i evropskih poslova Slovačke i nekadašnji visoki predstavnik u BiH Miroslav Lajčak rekao je da je Dejtonski sporazum jedini ustavni okvir koji ima BiH.

- Niko neće nametati neki drugi, ali 20 godina nakon rata trebalo bi da budemo u drugoj priči i da imamo ustav i okvir koji omogućava bolju funkcionalnost države - rekao je Lajčak.

Incko

Visoki predstavnik u BiH Valentin Incko izjavio je da Dejtonski sporazum niko ne bi trebalo da potcjenjuje.

- Čini se da u BiH postoje dvije političke realnosti. Prva je nastojanje da se zemlja kreće na putu ka EU, a druga su negativni trendovi koji su počeli u RS prije deset godina i sada se raširili i na FBiH - naveo je Incko.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.