Foto: Mirsad Ćeman, predsjednik Ustavnog suda BiH: Možemo bez stranih sudija, ali to nije pitanje za nas
Za dvije decenije rada Ustavni sud BiH riješio je više od 60.000 predmeta i donio više od 30.000 odluka.
S obzirom na opšte društvene odnose i uticaj pojedinih odluka iz oblasti apstraktne ocjene ustavnosti, naravno da su najsloženija i uslovno rečeno najvažnija pitanja u državi i u entitetima kao što je ocjena ustavnosti nekog zakona, rekao je predsjednik Ustavnog suda BiH Mirsad Ćeman.
* GLAS: Gdje je Ustavni sud BiH mogao napraviti iskorak?
ĆEMAN: Ono što treba da bude bolje jeste da Ustavni sud što brže rješava apelacije. Trenutno Ustavni sud u radu ima više od 3.000 predmeta među kojima je i stotinjak iz 2014. godine. Tu bismo morali biti efikasniji.
* GLAS: Koliko odluka Ustavnog suda nije sprovedeno?
ĆEMAN: Prema posljednjem i verifikovanom podatku, 13 odluka Ustavnog suda nije sprovedeno. U odnosu na ukupan broj, mada to nije opravdanje i adekvatno obrazloženje, to i nije veliki broj. Međutim, jedna nesprovedena odluka Ustavnog suda ili bilo kojeg suda je atak na ustavni poredak. Pored jednog broja iz apelacione nadležnosti, uglavnom se radi o obavezama zakonodavnih organa na nivou BiH, a nešto na entitetskim nivoima, odnosno više na FBiH nego na RS.
* GLAS: Predstavnici srpskog i hrvatskog naroda smatraju da strane sudije treba da se povuku iz Ustavnog suda. Kako to komentarišete, jer ste i Vi rekli da Ustavni sud može bez stranih sudija?
ĆEMAN: Imamo vrlo osposobljenu stručnu podršku i vrlo iskusne ljude koji rade na predmetima kao savjetnici. U sudijskom sastavu su ljudi koji imaju bogato iskustvo i nisam bez razloga rekao da što se nas tiče u tom pogledu Ustavni sud i u ovom i u mogućem personalnom sastavu iz baze unutar BiH sasvim sigurno bi mogao vršiti svoju ulogu. Međutim, nije moje da ulazim u područje zakonodavca, odnosno ustavotvorca. Postoji i institut izdvojenog mišljenja i nisu uvijek kompaktne u stavovima ni strane, ni domaće sudije, niti u etničkom smislu. Razlikuju se ponekad u stavovima Bošnjaci, Srbi i Hrvati.
* GLAS: Da li u drugim zemljama stranci rješavaju ustavna pitanja?
ĆEMAN: Ne, ali mi smo donekle specifični. Ali, o tom potom, to je druga tema.
* GLAS: Domaće sudije, prema Vašoj statistici, rješavaju više od 99 odsto predmeta, a plenarne sjednice zavise od prisustva stranih sudija i održavaju se svaka dva mjeseca. Da li to znači da strane sudije u međuvremenu i ne borave u BiH i da li oni sve vrijeme redovno dobijaju platu?
ĆEMAN: Da. Strane sudije u Ustavni sud dolaze samo kad je plenarno zasjedanje i redovno primaju naknadu koja je u visini plate redovnog našeg sudije. Oni, procentualno gledajući, učestvuju u malom broju predmeta, ali mora se naglasiti da su predmeti koje razmatramo na plenarnoj sjednici sve predmeti iz područja apstraktne kontrole ustavnosti. To su ocjene ustavnosti zakona, pitanja deblokade Parlamenta, ocjena vitalnog interesa i predmeti iz apelacione nadležnosti u kojima u sastavu od šest domaćih sudija, ne uspijemo postići dovoljan broj glasova, a to je minimalno pet.
* GLAS: Da li Vam je bilo nešto neprihvatljivo u ključnim prijedlozima zakona o Ustavnom sudu BiH, koji je došao iz RS, a koji su predviđali zamjenu stranih sudija domaćim i uvođenje modela da sudije iz bilo kojeg naroda ne mogu biti preglasane?
ĆEMAN: Molim Vas da Vam ne odgovorim na to pitanje iz vrlo principijelnog razloga. Može se desiti da zakon takav ili drugačiji, govorim hipotetički, bude donesen i da kao ustavno-pravno pitanje dođe pred Ustavni sud i bilo kojim stavom o tom pitanju prejudicirao bih svoj stav kao sudija. To bi me diskvalifikovalo u odlučivanju o ocjeni o ustavnosti.
* GLAS: Da li je preglasavanje sudija iz jednog naroda, obično srpskog, uz pomoć stranih sudija, rak-rana Ustavnog suda BiH?
ĆEMAN: S tom ocjenom se ne slažem i upućujem Vas na brošuru koju smo izdali povodom 20 godina rada u kojoj je navedeno kad je i u kojem predmetu koji od sudija preglasan. Ne priznajem kvalifikaciju preglasan, jer se mi ne preglasavamo, već svoja pravna stajališta izražavamo glasanjem. Pregled izdvojenih mišljenja pokazuje da smo u vrlo bitnim pitanjima za bošnjački narod ostajali u manjini koleginica Palavrić i ja, a da su u vrlo bitnim pitanjima po srpski i hrvatski narod i sudije iz srpskog i hrvatskog naroda ostajali u manjini.
* GLAS: Za Ustavni sud često možemo čuti tvrdnje da je pod velikim uticajem bošnjačke politike, a posebno SDA i Bakira Izetbegovića, s obzirom na to da ste Vi i Seada Palavrić visoko kotirali u toj stranci. Kako to komentarišete?
ĆEMAN: Više puta sam o tome govorio i razumijem što se to pitanje potencira. Prije nego što sam bio politički angažovan decenijama sam bio pravnik. Nakon što sam se politički angažovao sve vrijeme sam radio na ustavno-pravnim pitanjima. Nakon što sam izabran u Ustavni sud samo sam preuzeo obavezu da odlučujem u skladu sa Ustavom. Da sam odlučivao rukovođen svojom političkom prošlošću ili svojom nacionalnom odrednicom, onda bi u više odluka moji glasovi bili drukčiji. Analiza odluka pokazuje da se zaista radi o profesionalnom pristupu. Ne mogu niti želim retuširati svoju političku prošlost, ali prije nego što sam bio političar, bio sam pravnik.
* GLAS: Smatrate li da je Ustavni sud bez potrebe ulazio u neke slučajeve upuštajući se u više političke nego ustavne procese, na čemu su vam zamjerili i bivše sudije Ustavnog suda i pravni stručnjaci?
ĆEMAN: Mogu pretpostaviti na šta mislite, ali ću Vam jednako tako uopšteno odgovoriti. Ustavni sud postupa isključivo prema zahtjevu ovlašćenog predlagača, mi ne možemo birati predmete i zato moramo donijeti odluku.
* GLAS: Šta je neophodno učiniti da bi Ustavni sud dobio povjerenje javnosti i izgradio narušeni kredibilitet?
ĆEMAN: Mislim da Ustavni sud ima dovoljno kredibiliteta, a treba poštovati sve njegove odluke, a ne samo one s kojima se slažete. Imamo situaciju da Ustavni sud napadaju onda kada se neko ne slaže sa njegovim odlukama, a vrlo tendenciozno prećutkuju odluke koje tim istim idu u prilog.
* GLAS: Koja Vam je situacija bila najneprijatnija u periodu dok ste predsjednik Ustavnog suda?
ĆEMAN: Najneprijatnije mi je bilo što smo povodom odluke o Danu RS okvalifikovani kao neko ko želi da ugrozi kulturu, tradiciju i vjerska osjećanja srpskog naroda. To jednostavno nije tačno. Meni lično ne smeta, naprotiv. Ne pada mi na pamet da bilo kome osporavam pravo na svetkovine.
GLAS: Kada će biti riješena anomalija da Ustavni sud BiH ne djeluje na osnovu zakona o Ustavnom sudu nego pravila koje je sam donio?
ĆEMAN: To je stvar ustavotvorca i zakonodavca. Ustavni sud radi prema svojim pravilima, ona imaju snagu ustavnog zakona. Sud je o tom pitanju potpuno autonoman na osnovu same odredbe iz Ustava.
Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.