Mirko Šarović, ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH: Mljekari i prerađivači mesa ugroženi SSP-om

Pitanje adaptacije Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju (SSP) između BiH i EU nije crno-bijelo. Niti je potpuno tačna ocjena da ne valja ništa, niti je tačna ocjena da je odlično, kaže ministar spoljne trgovine i ekonomskih odnosa BiH Mirko Šarović.

* GLAS: Da li je adaptacija SSP-a dobro ispregovarana, odnosno da li je štetna za domaću privredu, a posebno poljoprivredni sektor?

ŠAROVIĆ: Ne bih mogao reći da je štetna, rekao bih da vjerovatno nije sjajna, ako mogu da iznesem tu ocjenu. Problem je što je SSP na neki način postao političko pitanje, a manje se razgovara o elementima unutar njega, odnosno o tome šta smo eventualno dobili, a šta izgubili. Nije moguće da u pregovorima sve dobijete. Pitanje je šta preteže u tome. To je pitanje za struku, ali ovih dana je takva atmosfera da nema prostora za stručno razmišljanje. U svakom slučaju, kako sada stvari stoje, male su šanse za prihvatanje adaptacije SSP-a, ali za takvo nešto moraćemo trpjeti posljedice i evropski put će biti vjerovatno zaustavljen.

* GLAS: Predstavnici RS u pregovaračkom timu BiH konstantno su upozoravali na to da je predloženi model adaptacije štetan za privredu i poljoprivredu Srpske. Kako to komentarišete i zbog čega su se svi oglušili o ta upozorenja?

ŠAROVIĆ: Samo su djelimično u pravu. Najmanje dva sektora će biti ugrožena, ali ima i onih koji će reći da je SSP u redu. To će se loše odraziti na mljekarski sektor u jednom dijelu, ali ne u potpunosti. U zemlju će u prvoj godini moći da uđe kvota od 5.000 tona mlijeka bez carina. Loše će se odraziti i na prerađevine od mesa, ali ne i na uvoz mesa, jer ga i sada uvozimo na desetine tona bez carina. To su dva najjača sektora i potpuno je jasno da bi oni trpjeli ako bi ovakav model adaptacije SSP-a bio prihvaćen. S druge strane, u ovakvom sporazumu sigurno bih pozitivnu ocjenu dao dijelu koji se odnosi na ribarski sektor, jer su dobili mogućnost da bez carina izvoze nekoliko vrsta pastrmke i šarana, što je za njih veoma značajno. Vjerovatno su zadovoljni i proizvođači vina, jer će imati mogućnost da gotovo sve količine izvezu u Hrvatsku i druge zemlje. Djelimično će biti zadovoljna šećerana koja će imati mogućnost izvoza 1.200 tona šećera i sigurno će biti zadovoljni povrtari i voćari, jer će ponovo biti uvedene privilegovane autonomne trgovinske mjere, odnosno postojaće mogućnost da bez carina izvezemo neograničene količine voća i povrća ako ga imamo. Znači, pitanje adaptacije SSP-a nije crno-bijelo. Niti je potpuno tačna ocjena da ne valja ništa, niti je tačna ocjena da je odlično. Ali, kod nas će se najčešće čuti isključivi stavovi.

* GLAS: Ko će, dakle, biti ugrožen ako bi predložena adaptacija SSP-a bila prihvaćena?

ŠAROVIĆ: Biće ugrožen mljekarski sektor u BiH, da posebno ne govorimo o RS i FBiH, jer sada ne možemo da mjerimo ko više, a ko manje u jednom ili drugom entitetu. Biće ugroženi i prerađivači u mesnoj industriji, jer će biti veća konkurencija.

* GLAS: Da li će SSP biti adaptiran, s obzirom na to da se tome, uvažavajući stav Vlade RS, usprotivio član Predsjedništva BiH iz RS Mladen Ivanić?

ŠAROVIĆ: Ne znam kada će biti stečeni uslovi za to. To nije u nadležnosti Ministarstva spoljne trgovine i ekonomskih odnosa, već pitanje za Predsjedništvo. Oni su utvrdili pregovarački tim i platformu na kojoj je pregovarački tim radio. Kada će i da li će prilagođavanje SSP-a u ovoj godini uopšte doći na dnevni red, ne znam. Mnogo je faktora koji na to utiču, ali u svakom slučaju, dok god ovo pitanje na neki način ne bude zatvoreno, vjerovatno će naš evropski put biti zaustavljen. Dobra stvar je što je ovo pitanje ostalo otvoreno i što ga nismo potpuno eliminisali. Dakle, postoji šansa da se na neki način pokuša naći kompromis kroz unutrašnji dogovor. Ako se to ne desi, Brisel će nam vjerovatno reći: "Dobro, do viđenja, javite nam se u neko drugo vrijeme". Vjerovatno će se nivo saradnje o ovom pitanju svesti na marginalne ljude iz Brisela i to tako funkcioniše. Oni ne insistiraju da mi prihvatimo SSP. Što se njih tiče, sve je po principu uzmi ili ostavi i uopšte neće vršiti pritisak na nas kada je riječ o adaptaciji.

* GLAS: Da li je BiH u krizi, jer je popis još više poremetio odnose od adaptacije SSP-a?

ŠAROVIĆ: Jeste, sigurno. U krizi su procesi u zemlji. Bliže se lokalni izbori i atmosfera je takva da je teško rješavati stvari. Popis je bio okidač i mislim da je BiH nanesena velika šteta odlukom direktora Agencije za statistiku BiH Velimira Jukića. Mislim da je nanio neprocjenjivu štetu, poremetio odnose i uveo zemlju u krizu, čiji su dometi i posljedice još nepoznati. Teško da iko to može predvidjeti. Pametnije je bilo da smo pitanje popisa rješavali dogovorom, jer se samo tako može ostvariti uspjeh. Rezultati popisa su nekredibilni i neće ga prihvatiti institucije RS, ni srpski predstavnici u institucijama BiH.

* GLAS: Kako ocjenjujete saradnju sa Vladom RS?

ŠAROVIĆ: Naravno da sarađujem sa Vladom RS. Da budem precizniji, sarađujem sa ministarstvima nadležnim za određene oblasti i mi se naslanjamo jedni na druge. Ne slažemo se o određenim pitanjima, ali bože moj.

Zabrana uvoza zbog bolesti

* GLAS: Da li je još na snazi zabrana uvoza mesa i stoke iz Srbije, Makedonije i Bugarske zbog bolesti kvrgave kože goveda?

ŠAROVIĆ: Ta bolest je zahvatila Bugarsku, Tursku, Grčku, Makedoniju i početkom jula jug Srbije. Pojavili su se i prvi slučajevi u Šapcu i to je bio alarm za nas da zabranimo uvoz, što je i naša obaveza. Preduzimamo mjere zajedno sa institucijama na entitetskom i nižem nivou kako bismo spriječili da bolest pređe granicu BiH, jer ako pređe, imaćemo velike posljedice i biće zabranjen izvoz mesa i mesnih prerađevina iz BiH, a vjerovatno i mlijeka.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.