Mirko Lujić:SIPA nije učestvovala u Karadžićevom hapšenju

Direktor Državne agencije za istrage i zaštitu BiH Mirko Lujić kaže da ova policijska agencija nije imala direktnog učešća u hapšenju Radovana Karadžića, ali ima apsolutno tekuće saradnje sa svim agencijama koje su mogle doprinijeti tome uključujući i SIPA-u.

 - Mi smo u stalnom operativnom kontaktu sa svim agencijama koje su, između ostalog, mogle biti zadužene za hapšenje haških bjegunaca i aktivno učestvujemo u prikupljanju obavještenja, kako je to zakon rekao. Potraga i hapšenje haških optuženika je teret ovoj državi i susjednoj Srbiji. To može biti objektivna smetnja za dalji razvoj ovih država, prvenstveno sa aspekta integracije u Evropu. Ako je to jedna od barijera, koje treba da savladamo, onda treba da to završimo i odradimo, pa da idemo dalje, da ne bude više metoda i sredstava za ucjenjivanje ili bilo šta drugo - kaže Lujić.

 * Da li je Agencija za istrage i zaštitu učestvovala u hapšenju Radovana Karadžića?

LUJIĆ: Policijska agencija nije imala direktnog učešća u hapšenju Radovana Karadžića, ali ima apsolutno tekuće saradnje sa svim agencijama koje su mogle doprinijeti tome uključujući i SIPA-u. Mi smo u stalnom operativnom kontaktu sa svim agencijama koje su, između ostalog, mogle biti zadužene za hapšenje haških bjegunaca i aktivno učestvujemo u prikupljanju obavještenja, kako je to zakon rekao. Potraga i hapšenje haških optuženika je teret ovoj državi i susjednoj Srbiji. To može biti objektivna smetnja za dalji razvoj ovih država, prvenstveno sa aspekta integracije u Evropu. Ako je to jedna od barijera, koje treba da savladamo, onda treba da to završimo i odradimo, pa da idemo dalje, da ne bude više metoda i sredstava za ucjenjivanje ili bilo šta drugo. Uvažavam stav i mišljenje dijela javnosti u vezi sa tim pitanjem i apsolutno sam za to da svako ko je optužen treba da se pojavi u sudnici, a onda će se vidjeti šta će biti. Neka sud donese odluku. Treba da radi svako svoj posao. SIPA je poslije hapšenja Karadžića pojačala prisustvo oko 80 objekata koje obezbjeđuje kao i neznatno prisustvo na terenu.

*Koliko je od početka rada, SIPA obradila predmeta ratnih zločina i o kojima je riječ?

LUJIĆ: Nemamo tu informaciju, ali prema podacima šestomjesečnog izvještaja, SIPA trenutno postupa po 800 predmeta ratnih zločina. Oni su različitog nivoa i to od početne provjere, početnih saznanja o učinjenom djelu ratnog zločina do onih samih završnih faza istrage, koje Tužilaštvo vodi prema optuženima za ratne zločine.

*Da li ima problema u radu na istraživanju ratnih zločina? Koji su to problemi?

LUJIĆ: Problemi su opštepoznati. Osnovni problem SIPA-e je popunjenost. U policiji se ne smatra da je ispod 75 odsto popunjenost adekvatna, a SIPA je popunjena sa svega 65,17 odsto mjesta. Maksimalna popunjenost je 1.950 mjesta trenutno je svega 1.299 zaposlenih, od čega je oko 530 policajaca. Uglavnom su upražnjena mjesta u Sarajevu. Samo odjeljenje za ratne zločine funkcioniše sa dvije trećine personala. Ako se uzme u obzir obim aktivnosti, to nije dovoljno. Jer u okviru problematike ratnih zločina, nalažu se razgovori sa žrtvama, svjedocima, i eventualno sa osumnjičenima. Vrijeme izmiče jer je prošlo 13 godina od rata. Svjedoci i žrtve su se raselili, neki umiru, itd. Biologija ide stvarno protiv nas. Dio ljudi je već izgubio i volju da svjedoči. To su problemi sa kojima ćemo se sve češće susretati i sve je izglednije da ćemo sve teže, što vrijeme odmiče, da završimo što nam je potrebno za okončanje istraga. Međutim, dajemo sve od sebe. U skladu sa zahtjevima tužilaštva, prije svega BiH, mi smo unutrašnju strukturu po centrima za ratne zločine podesili da bude slična strukturi tužilaštva. Popunili smo timove koje smo uspjeli i to funkcioniše. Ti ljudi imaju enormno veliku produkciju. Nema dana kada do šest timova nije na terenu. Nekada i više, zavisno od potreba. Intenzivno se intervjuišu svjedoci, žrtve itd.

* Osim ratnih zločina, koja su to krivična djela u prioritetu rada SIPA-e? Za koja djela je najviše izvještaja proslijeđeno Tužilaštvu BiH?

LUJIĆ: To su krivična djela iz nadležnosti finansijsko- obavještajnog odjeljenja, odnosno pranje novca i finansiranje terorizma. Ne po broju prijava, odnosno izvještaja tužilaštvu, nego po važnosti, po šteti koja je nanesena državi. Tu je značajan i broj djela iz organizovanog kriminala, a takvih oko 80 slučajeva nanovo smo registrovali ili započeli istragu i dostavili izvještaje tužilaštvu. Ali zbog važnosti za državu i opšteg stanja, skloni smo da favorizujemo istrage pranja novca i tu imamo značajne pomake. Tu su još teška djela organizovanog kriminala. Zadovoljni smo kako sada teče broj predmeta u radi i broj istraga koje se vode. Moramo reći da istrage vodi tužilaštvo, a SIPA kao njegov servis je obavezna zakonom da pruži pomoć. Kako javnost stvarno doživljava rezultate SIPA-e je jedan drugi aspekt, u smislu da li hapsi ove ili one zbog ratnih zločina i slično.

Koliko je, po Vama, SIPA uspješna u otkrivanju krivičnih djela "pranje novca"? Koliko je otkriveno slučajeva u posljednje dvije godine? O kojim sumama novca se radi? Koji su to veliki "perači"?

- Imamo sve podatke o tome. Ali o imenima i nazivima ne možemo govoriti, to je u nadležnosti tužilaštava i do faze presude ne bismo komentarisali. U ovoj godini SIPA je podnijela 13 izvještaja o izvršenom djelu "pranje novca" i izvršiocima protiv ukupno 47 lica. Osnovano se sumnja da je izvršeno "pranje" oko 63 miliona KM, a šteta koja je mogla nastati je oko 16 miliona maraka. To je u dramatičnom porastu u odnosu na prošlu godinu. Inače, broj tih djela progresivno raste za oko 40 odsto godišnje u odnosu na prethodne godine tako da imamo potrebe za tim da i naši kapaciteti treba da rastu i jačaju.

Da li SIPA radi išta u vezi s aferom "crne liste" koja je potresla RS i otkrivanjem "reketiranja" lica?

- Ne. Nismo radili niti očekujemo naloge od tužilaštava u vezi sa tim. Cijenim da će i dalje MUP RS biti taj koji će voditi i preduzimati mjere i radnje po nalogu tužilaštva.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.