Mirko Lujić - Izvještaj nepotpun, nestalo daleko više eksploziva

SARAJEVO - Izvještaj o nestanku 11,5 tona eksploziva, koji je Ministarstvo odbrane proslijedilo Predsjedništvu BiH, nepotpun je i ima puno nedosljednosti u njegovom sadržaju. Količina eksploziva kojom se barata je diskutabilna. Radi se o daleko većoj količini.

Rekao je to "Glasu Srpske" direktor Agencije za istrage i zaštitu BiH (SIPA) Mirko Lujić.

- Količina eksploziva kojom se barata je diskutabilna. Radi se o daleko većoj količini. Taj predmet je još aktivan i odnosi se ne samo na period za prošlu i ovu godinu, nego je "Pretis" i ranije zbog "petljavina" sa minsko-eksplozivnim sredstvima i oružjem bio pod istragom SIPA - rekao je Lujić.

Ministarstvo odbrane u izvještaju upućenom Predsjedništvu navelo je da je preduzeće "Pretis" iz Vogošće neovlašćenom prodajom, radi sticanja finansijske ili druge dobiti, prekršilo zaključeni ugovor sa Ministarstvom.

Najavljeno je da će hitno biti pokrenuti mehanizmi za regulisanje vraćanja nedostajućih sredstva, te da će se analizirati organizacione jedinice MO i Zajedničkog štaba Oružanih snaga BiH (ZŠ OS), kao i različito izvještavanje Sektora za nabavku i logistiku i ZŠ OS, s ciljem utvrđivanja disciplinske i druge odgovornosti zaposlenih uključenih u taj posao.

Izvještaj MO BiH o nestanku eksploziva sačinjen je i dostavljen na zahtjev člana Predsjedništva BiH iz RS Nebojše Radmanovića.

Ministar bezbjednosti BiH Sadik Ahmetović rekao je da je ovaj slučaj "na postupanju u Tužilaštvu BiH".

- Vidjećemo šta će istraga pokazati. Kod nas su pravosudne institucije nezavisne i sačekaćemo rezultate istrage - kazao je Ahmetović.

Ministarstvo odbrane je sa "Pretisom" 31. maja 2010. godine zaključilo pilot projekat za uništavanje 506,7 tona municije i minsko-eksplozivnih sredstava.

Prilikom posjete tima MO "Pretisu" 14. aprila ove godine rečeno je da je preduzeću "Vitezit" iz Viteza prodato 10.600 kilograma TNT-a.

U izvještaju je navedeno da su se predstavnici Sektora za nabavku i logistiku sastali sa direktorom "Pretisa" 19. i 26. aprila, te da su zahtijevali da se vrate nedelaborirana sredstva i proizvedeni eksploziv.

- Kad je u pitanju navodni nedostatak tromblonskih mina, Sektor ne raspolaže informacijom o njihovom nestanku, a obrazloženo je da su trombloni uništavani u preduzećima "Pretis" Vogošća i "Binas" Bugojno. Navedeno je da je vraćeno 7.723 upaljača tih mina, koliko je tromblonskih mina i predato. Podatak ZŠ OS BiH o 7.886 komada tromblonskih mina nije dodatno obrazložen - stoji u izvještaju.

Ministarstvo je, navedeno je, sa preduzećem "Binas" iz Bugojna zaključilo tri ugovora tokom 2006, 2007. i 2008. godine.

- Navedeni ugovori i proces uništavanja, zbog netransparentnosti i neprikazivanja stvarnog stanja od strane predstavnika MO BiH i preduzeća "Binas" predmet su krivične istrage Državne agencije za istrage i zaštitu (SIPA) - navodi se.

U izvještaju Ministarstva odbrane navodi se da, u vezi sa sredstvima, koja su bila predmet povrata iz "Pretisa", raspolaže različitim podacima.

Prema izvještaju Sektora za nabavku i logistiku, istaknuto je, iz "Pretisa" nije vraćeno 11.550 kilograma TNT eksploziva, dok je ZŠ OS BiH konstatovao da je preuzeto 11.530 kilograma eksploziva manje od potrebnog, kao i manje tromblonskih mina u količini od 7.886 komada. U oba izvještaja navedeno je i da je vraćen višak dopunskih punjenja za metak 90 milimetara, ali da se i broj tih metaka razlikuje u tim izvještajima.

Tajni podaci

Ministar bezbjednosti Sadik Ahmetović rekao je "Glasu Srpske" da su pokrenute aktivnosti da se unaprijedi sistem zaštite tajnih podataka, ali da za njihovo sprovođenje nedostaje novca.

Ahmetović je u godišnjem izvještaju o izvršenom operativnom i tehničkom nadzoru u oblasti zaštite tajnih podataka u 2010. godini, koji je objavio "Glas Srpske", naveo da u BiH ne postoje uslovi za adekvatnu zaštitu tajnih podataka, kako to propisuju direktive Evropske unije i NATO.

- Nažalost, sve dok nemamo usvojen budžet ne možemo pokrenuti bilo koju aktivnost koja bi se finansirala iz institucija Ministarstva bezbjednosti ili bilo koje druge institucije - kazao je Ahmetović.

Na pitanje "Glasa Srpske" hoće li do usvajanja budžeta tajni podaci i dalje da "cure", a telefoni građana biti prisluškivani, Ahmetović kaže da se ova pitanja "drže na nivou, koji je u ovom trenutku iznad drugih agencija u BiH".

Ministarstvo bezbjednosti lani je na raspolaganju imalo ukupno 14,6 miliona maraka, što je za oko tri miliona više u odnosu na budžet iz 2009. godine. Povećanje ukupnog budžeta pratili su veći izdaci za plate i naknade zaposlenih, naknade troškova zaposlenih te veći putni i telefonski troškovi.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.