Ministri pred izbore zaboravili na rad

Sarajevo - Savjet ministara BiH postavio je sebi normu prema kojoj je u prošloj godini trebao realizovati više od 600 programskih zadataka, ali su na kraju jedva premašili polovinu.

Pokazao je to izvještaj o radu Savjeta ministara BiH, koji je usvojen na jučerašnjoj sjednici. Prema programu rada Savjeta ministara za 2014. godinu ministri su trebali da realizuju 628 programskih zadataka. Kada je na kraju godine Generalni sekretarijat Savjeta ministara podvukao crtu utvrđeno je da je realizovano 353, odnosno 56 odsto.  U Savjetu ministara juče nisu mogli da daju podatke o tome ko je imao najmanje, a ko najviše ispunjenih zadataka.

Pohvalili su se, međutim, da su tokom poplava na deset sjednica donosili odluke i zaključke s ciljem uspostavljanja pretpostavki i kapaciteta za djelovanje u vanrednim okolnostima. Dio izvještaja posvećen je i konačnom preuzimanju kontrole nad nebom iznad BiH od 1. oktobra prošle godine čime se, kako je navedeno, otvara novo poglavlje saradnje sa Evropskom agencijom za avio-saobraćaj i istovremeno donosi finansijsku korist za BiH i njeno civilno vazduhoplovstvo. Savjet ministara je naveo da su 2014. godine usvojili i Strategiju za borbu protiv organizovanog kriminala od 2014. do 2016. godine.

Konsultant Centra civilnih inicijativa za monitoring rada Parlamenta i Savjeta ministara BiH Ivica Ćavar kaže da su prošlogodišnji rezultati ministara ispod očekivanja jer se vjerovalo da će u izbornoj godini pojačati tempo rada kako bi se u što boljem svjetlu pokazali građanima u borbi za njihove glasove.

- Očekivalo se lani puno više od svih institucija vlasti jer je, ipak, bila izborna godina, ali se desilo suprotno jer su ostali na realizaciji manje od polovine planiranih zadataka - rekao je Ćavar.

On je istakao da su cijeli mandat odlazećeg Savjeta ministara BiH obilježile turbulencije i promjene u ministarskim foteljama. Naglasio je i da su na rad ministara i ostalih institucija na nivou BiH negativno uticale i prošlogodišnje poplave, ali da one ne mogu da budu alibi za polovične rezultate.

- Poplave su u određenoj mjeri usporile rješavanje zadataka od maja do avgusta, ali ne treba tražiti alibi jer se moglo više uraditi. Dokaz za to je stepen realizacije programskih zadataka na kraju 2013. godine - kazao je Ćavar i naglasio da se izborna kampanja vodila cijelu godinu, a ne samo od septembra kada je zvanično počela.

Sličan stav iznio je i poslanik SNSD-a u Predstavničkom domu Parlamenta BiH Lazar Prodanović ocijenivši da je kabinet Vjekoslava Bevande mogao bolje kao i druge institucije BiH.

- Bila je izborna godina i očigledno je da za neka pitanja nije bilo interesa da se dovedu do kraja. Bilo je dosta potresa i raznih smjena i rezultat je takav kakav jeste - rekao je Prodanović naglasivši da je rezultat toga izostanak investicija, rasta BDP-a i novih radnih mjesta, ali i zastoj na putu ka EU koji je i danas vidljiv.

Prodanovićev stav dijeli i Savjet ministara iz kojeg je poslije jučerašnje sjednice saopšteno da mehanizam koordinacije i primjena odluke Evropskog suda za ljudska prava u predmetu "Sejdić i Finci" kao uslov EU uprkos uloženim naporima još nisu ispunjeni. Navodi se da je BiH od 26 zadataka EU u kratkom roku ispunila 24, ali da su ta dva najvažnija ostala nerealizovana.

- Savjet ministara BiH je u kontinuitetu razmatrao dokumente nadležnih ministarstava i institucija i donio niz odluka koje su BiH približile evropskom putu - ocijenili su u Savjetu i dodali da su među nerealizovanim programskim zadacima ostali i neki međunarodni kreditni aranžmani i to zbog blokade u entitetima.

Generalni sekretarijat Savjeta ministara zadužen je da ovaj izvještaj dostavi Parlamentu BiH.

Prošlogodišnji izvještaj o realizaciji programskih zadataka Savjeta ministara BiH pokazao je da su zaključci te institucije u mnogim slučajevima ostali mrtvo slovo na papiru i da ih ne sprovode čak ni ministri koji su za njih glasali. Pregled realizacije zaključaka Savjeta ministara pokazao je da su najviše neispunjenih zadataka imali ministri inostranih poslova Zlatko Lagumdžija i spoljne trgovine i ekonomskih odnosa Mirko Šarović, koji je smijenjen sa te funkcije.

Region

Razlika u rezultatima rada Savjeta ministara BiH i vlada susjednih zemalja je, prema navodima nedavno objavljenog monitoringa CCI-a, takvog stepena da se ne može opravdati nikakvim specifičnostima unutrašnjeg uređenja BiH. Od novembra 2011. godine Savjet ministara BiH je usvojio 106 zakona, Vlada Crne Gore 349, Srbije 501, a Hrvatske 765 zakona.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.