Ministar saobraćaja i veza RS Nedeljko Čubrilović: Mili

Ministar Čubrilović najavio gradnju autoputa Banja Luka - Doboj, dužine 71 kilometar, a završetak radova planiran do 2013. godine

NAKON što je Vlada Republike Srpske prihvatila Odluku o dodjeli koncesije austrijskom preduzeću "Štrabag" koje će ubuduće biti zaduženo za projektovanje, izgradnju i održavanje mreže autoputeva, unapređenje saobraćajne mreže u Republici trebalo bi da krene uzlaznom putanjom. Do sada je izgrađena prva dionica autoputa Banja Luka - Gradiška, dužine 5,7 kilometara, u koju je novac uložila Vlada Srpske. Ovih dana trebalo bi da otpočne gradnja i druge dionice. Prema riječima ministra saobraćaja i veza Nedeljka Čubrilovića, osim ove saobraćajnice, prva na redu bi trebalo da bude gradnja autoputa Banja Luka - Doboj, dužine 71 kilometar. Rok za njegovu gradnju je 2012. ili 2013. godina, a prema procjenama posao će koštati 500 miliona evra. ? Na odobrenje koncesije "Štrabagu" čekalo se prilično dugo. Koji su razlozi zašto dogovor o ovom pitanju nije ranije postignut? ČUBRILOVIĆ: Pregovori o tome kome će se dodijeliti koncesija za gradnju ostatka mreže autoputeva počela je prije godinu i po dana. Postojalo je sedam potencijalnih ulagača na bazi koncesija, a na vrijeme je stigla jedino ponuda "Štrabaga". Tim ljudi iz Vlade pregledao je ponudu i postignuti su okvirni dogovori. Ipak, procedura je trajala nešto duže kako bi se precizno odredili svi detalji oko projektovanja, gradnje i daljeg korišćenja autoputeva da bi se izbjegli problemi. U ovom slučaju obje strane bile su obazrive, jer je to veliki posao, a riječ je o tri milijarde evra. Jedan od naših uslova je da se zaposli domaća radna snaga i mehanizacija. Ovdje bi posao trebalo da dobije između pet i deset hiljada građevinskih radnika. ? Vlada Srpske u ovom projektu preuzela je obavezu gradnje autoputa Banja Luka - Gradiška. Prva dionica je završena a revizijom je utvrđeno da je posao koštao daleko više nego što je planirano. Kako to objašnjavate? ČUBRILOVIĆ: Prvi ugovor o gradnji autoputa Banja Luka - Gradiška, po kojem bi prva dionica puta koštala 43 miliona maraka potpisan je 2002. godine. Izrađen je na bazi idejnog projekta, koji nije davao ni osnovne konture koliko bi to konačno koštalo. Nakon toga, 2004. godine sačinjen je aneks ugovora po kome je cijena posla bila oko 65 miliona maraka. Na kraju glavni revizor Republike Srpske Boško Čeko je izračunao da taj autoput košta 22 miliona maraka po kilometru. Treba imati u vidu da je ovo autoput sa najtežim elementima na koje se može naići u oblasti gradnje. Osim toga, kada se planira gradnja u cijenu puta nikada se ne uračunava rješavanje imovinsko- pravnih odnosa, projekat i plaćanje nadzora, a u revizorskom izvještaju i to je uračunato. ? Da li će se priča oko probijanja budžeta i rokova nastaviti i kada je u pitanju druga dionica puta? ČUBRILOVIĆ: Prošle godine potpisani su ugovori sa izvođačima radova, "Vidonijem" iz Italije, "Konstruktorom" iz Hrvatske i "Integral inžinjeringom" iz Republike Srpske. Nadamo se da će do kraja 2009. godine posao biti priveden kraju. Na ovoj dionici riješeni su imovinsko-pravni odnosi, a ugovorena cijena od oko 80 miliona evra neće se mijenjati. Na Savi će biti sagrađen i novi most koji gradi Hrvatska, a mi učestvujemo sa polovinom novca. Očekujemo da će nas taj posao koštati oko 30 miliona maraka. ? Vazdušni saobraćaj ne može da se pohvali dobrim rezultatima. Šta je sa preduzećem "Skaj Srpska" i u kakvom je trenutno stanju Aerodrom Banja Luka? ČUBRILOVIĆ: Vlada je donijela odluku da se formira kompanija "Skaj Srpska", ali da bi ona mogla početi sa radom mora se prethodno nabaviti jedna letjelica, dok je planirano da se druga uzme na lizing. Kada će se to učiniti teško je reći. Planirali smo da to bude ovog proljeća, ali problem je u tome što svi proizvođači letjelica zahtijevaju da se najmanje godinu dana unaprijed ugovori posao. Banjolučki aerodrom se nastoji uključiti u vazdušni saobraćaj angažovanjem nekih drugih kompanija kao što je "Jat ervejz". Imamo ugovor i sa austrijskom kompanijom iz Salcburga. Inače, aerodrom je imao ranije problema oko dobijanja sertifikata za rad. U međuvremenu obnovljena je pista, a Vlada nastoji da pomogne da se aerodrom opremi. Problem koji koči njegov razvoj je to što je aerodrom akcionarsko društvo i sitni akcionari nemaju mogućnosti da ulažu u njega. D. VIDOVIĆ KONCESIJE ? Kako Vlada Srpske gleda na koncesije kao vid stranog ulaganja u domaću infrastrukturu? ČUBRILOVIĆ: Vlada daje koncesije u mnogim oblastima i to kada je riječ o poljoprivrednom zemljištu, hidroelektranama, izgradnji energetskih potencijala. Koncesije su normalna pojava u svijetu. Ovaj način koji smo izabrali je prihvatljiv, jer niko u BiH ne bi mogao da garantuje kredit od tri milijarde evra.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.