Milenko Krajišnik, predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske: Kina, Rusija i SAD na dobitku, EU gubi

BiH ima karensi bord, odnosno konvertibilna marka čvrsto je vezana za evro, tako da sve ono što se trenutno negativno dešava u zemljama “rezervne valute,” zbog rata u Ukrajini, lančano se preliva i na našu ekonomiju, što znači da ćemo biti prinuđeni da dijelimo sudbinu EU, a pogotovo jer smo zavisni od nje i kada je pitanju uvoz, ali i izvoz robe.

Istakao je ovo za “Glas Srpske” dekan Ekonomskog fakulteta u Banjaluci i predsjednik Fiskalnog savjeta Srpske, Milenko Krajišnik, analizirajući aktuelnu finansijsku i ekonomsku krizu u svijetu.  

- Inflacija koju trenutno imamo uvezena je spolja. U uslovima kada imamo takozvanu troškovnu inflaciju, onda je neminovnost da se povećaju plate i penzije, jer se na taj način obezbjeđuje socijalna sigurnost, a s druge strane i agregatna tražnja koja je vrlo bitna. BiH, pa samim tim i Srpska, nema drugih finansijskih instrumenata za borbu protiv ove uvozne inflacije - smatra Krajišnik, dodajući da ono što ga posebno zabrinjava jeste to što bi ova kriza mogla potrajati, jer su tri od četiri ključna igrača na svjetskoj sceni još uvijek u ekonomskom dobitku.

GLAS: Koje su to zemlje na dobitku?

KRAJIŠNIK: Pa to su Kina, Rusija i SAD. Ove države i dalje profitiraju od ove krize. Kina će sada vjerovatno doći do još povoljnijih cijena ruskog gasa. Samim tim oni će biti još konkurentiji na svjetskoj pijaci. Amerika iz svakog rata izađe bogatija. Njima odgovaraju visoke cijene energenata. Naravno tu je oružje koje prodaju u ogromnim količinama. Evropa je pak veliki gubitnik što ćemo i mi dijelom osjetiti.

GLAS: Koliko će ova kriza trajati, da li može doći do stagflacije?

KRAJIŠNIK: To je i najveći problem i realna opasnost. To je scenario koji podrazumijeva da u isto vrijeme dođe do inflacije i pada privrednih aktivnosti. Novo štampanje novca kako bi se pokrenula i oporavila privreda samo bi opet povećalo inflaciju. I to je veoma opasno kada se ona otme i počne da hrani samu sebe. Visoke stope, kao što su u Turskoj, razorne su po ekonomske sisteme.

GLAS: Kako bi se izborila sa inflacijom u evrozoni ECB planira povećati kamatne stope. Da li će i kako to uticati na naš finansijski sektor?

KRAJIŠNIK: Doći će do rasta kamata i kod nas, jer su nam i finansijski sistemi povezani. Naše banke su povezane sa bankama majkama koje sa nalaze u Evropi. To će dovesti do rasta kamata i kod ključnih svjetskih finansijera ikreditora kao što su Svjetska banka i EBRD. Znači, novo zaduživanje biće nepovoljnije i skuplje. Šta će se dešavati sa tekućim kreditima to će zavisiti od toga kakav je ugovor korisnik potpisao.

GLAS: Kažu i da svaka kriza može biti i dobra poslovna prilika.

KRAJIŠNIK: Ono što je nekome trošak, drugom je prihod. Rast cijena je doveo i do rasta prihoda u budžetima. Prihod od PDV-a, na robu koja je nekad koštala 100, a sada 150 maraka nije isti. Razlika je ogromna. Veoma je važno da taj inflatorni prihod bude usmjeren u očuvanje potrošnje i ekonomskih kapaciteta. Bilo bi opasno te pare usmjeravati u budžetsku potrošnju koja nije produktivna, a pogotovo ako ona nema neki investicioni karakter. Kriza će jednog dana proći i onaj ko to preživi i spremno dočeka brže će profitirati. Ali to bez radne snage ne može, što je jedan od naših najvećih problema. Ljudi odlaze jer su primanja u zapadnim zemljama veća od naših. To, međutim, ne znači da se tamo toliko bolje živi.

Dvije stope PDV-a

GLAS: Šta mislite o prijedlogu uvođenja dvije stope PDV-a?

KRAJIŠNIK: Jedina loša strana više stopa PDV jeste veća mogućnost poreskih prevara, te je stoga neophodno izgraditi efikasne sisteme kontrole koji bi sprečavali utaju poreza. Sve ostalo su benefiti, jer dvije stope imaju i socijalnu komponentu, jer bi osnovne životne namirnice trebale biti jeftinije, što bi trebalo dovesti do veće potražnje, pa samim tim i veće proizvodnje.  

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.