Milan Tegeltija, predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta BiH: Istrage ratnih zločina su i svjesno razvlačene

Politički pritisci na pravosuđe postoje i mi reagujemo na njih, ali sam siguran da je u cjelini pravosuđe BiH nezavisno, iako postoje pojedinci koji popuštaju pritiscima, što predstavlja kršenje sudske i tužilačke etike i zbog toga bi trebalo da budu disciplinski gonjeni i kažnjavani, rekao je predsjednik Visokog sudskog i tužilačkog savjeta (VSTS) BiH Milan Tegeltija.

* GLAS: Da li sudije, tužioci i čelnici institucija krijući se iza nezavisnosti ponekad postaju nezavisni i od svog posla, a račune ne polažu ni VSTS-u koji ih bira?

TEGELTIJA: Zakon ima manjkavosti i nije predviđeno ocjenjivanje sudija i tužilaca Suda i Tužilaštva BiH. To je problem jer ih VSTS bira, a nema mehanizma da ih kontroliše i ocjenjuje. Jedino ih teretimo kada naprave disciplinski prekršaj. To mora biti riješeno kao i pitanje prijevremenog prestanka mandata.

* GLAS: Da li je smanjena produktivnost Suda i Tužilaštva BiH pogotovo u predmetima ratnih zločina?

TEGELTIJA: Takve tvrdnje su pogrešne, jer je produktivnost porasla i imamo veći broj završenih predmeta i u tužilačkom i u sudijskom sektoru. Rokovi dati Strategijom za rješavanje predmeta ratnih zločina su probijeni u dijelu koji se odnosi na najsloženije predmete zato što su preambiciozno postavljeni. Imamo oko 350 predmeta iz kategorije jedan koji su već trebali biti okončani, a oni obuhvataju 3.500 osoba. Postoji i još oko 300 predmeta koji treba da budu završeni u dužem roku. Uz sve to postoji oko 600 predmeta ekshumacija koje nisu završene i predmeti će biti otvoreni kada budu pronađene kosti. Tu je i oko 900 predmeta u kojima je nepoznat počinilac. Kada se to ima u vidu postavljanje prekratkih rokova je preambiciozno i opasno. Krajnji rok za realizaciju Strategije je 2023. godina i on je realan.

* GLAS: Kako komentarišete strukturalni dijalog o reformi pravosuđa od kojeg je mnogo očekivano i u sklopu kog je trebalo da bude donesen zakon o Sudu BiH kako bi bila neutralisana retroaktivna primjena zakona i izbjegnut neravnopravan tretman u različitim sudovima za isto krivično djelo?

TEGELTIJA: Strukturalni dijalog je dobro zamišljen i ima ciljeve koji nadilaze jedan zakon. Cijelo pravosuđe treba unaprijediti. Zakon o Sudu BiH je zapeo zbog političkog kamena spoticanja. Neophodno je da donesemo zakon o Sudu BiH i zakon o sudovima u BiH jer moramo riješiti probleme. Nemamo dvostepenost kada je riječ o Sudu BiH jer on odlučuje i o žalbama na vlastite odluke. Sudije u Apelacionom vijeću imenuje predsjednik Suda BiH, a ne VSTS. Normalno je da drugi sud odlučuje o žalbama prvostepenog suda i da sudije Apelacionog vijeća bira organ koji bira i sudije koje sude u prvostepenom postupku. Postoji i problem nadležnosti. Jedan od razloga probijenja Strategije za rješavanje predmeta ratnih zločina je i činjenica da ratne zločine rješavaju Sud i Tužilaštvo BiH za razliku od drugih zemalja u okruženju gdje postoji niz tužilaštava koja se bave istim problemom. Sud i Tužilaštvo BiH tretiraju i organizovani kriminal, terorizam i neke aspekte opšteg kriminala. Imamo situaciju da kada dvije krave pređu granicu i to treba da tretiraju Sud i Tužilaštvo BiH jer se to vodi kao krijumčarenje. Puno je tereta na njima da bi ga mogli efikasno iznijeti. Sada se vrlo malo predmeta prosljeđuje na niže sudove, a vrijeme protiče, svjedoci umiru, dokazi se uništavaju... Hitno mora što veći broj predmeta biti distribuisan na niže pravosudne institucije i tek tada će se moći brže raditi na predmetima ratnih zločina.

* GLAS: Kako komentarišete činjenicu da još nije zauzet stav o analizi rada na predmetima ratnih zločina u kojoj je britanski sudija Džoana Korner upozorila na velike propuste?

TEGELTIJA: Sud BiH se na naš zahtjev odredio prema analizi, ali Tužilaštvo to još nije učinilo jer se mnogo više nalaza odnosi na njih, a i u toj instituciji je došlo i do ozbiljnih promjena. Korner je ukazala na nedostatke i to je izuzetno koristan dokument u kojem treba razmotriti svaki pojedinačni navod. Postoji nalaz da se juri za normom nauštrb kvaliteta i to nije pojava samo u Tužilaštvu BiH, niti na predmetima ratnih zločina. Norme su velike, utiču na kvalitet i zato se mora naći pravi balans.

* GLAS: Zašto veliki predmeti kao što su "Dobrovoljačka ulica", "Tuzlanska kolona", "Atif Dudaković" i drugi ni poslije prohujalih godina nisu dočekali epilog?

TEGELTIJA: Svi se nalaze u Tužilaštvu BiH i nedopustivo je da tako dugo stoje. To ne može da izdrži test povjerenja javnosti i te predmete treba rješavati. Znam da se na njima radi i siguran sam da će dobiti epilog. VSTS ima velike primjedbe zbog toga što ti predmeti još nisu završeni, jer je vrijeme koliko se radi na njima bilo sasvim dovoljno da budu završeni. Siguran sam da ima i subjektivnih okolnosti jer oni koji su radili na njima nisu uložili dovoljno napora da ih završe. Vjerujem da će neki od tih predmeta biti završeni veoma brzo.

* GLAS: Šta Vam govori činjenica da nijedan glavni tužilac Tužilaštva BiH nije dočekao kraj mandata?

TEGELTIJA: Neću da prejudiciram stvar u slučaju Gorana Salihovića jer disciplinski postupak još traje i ne znamo kako će završiti. Mislim da je na Tužilaštvu BiH veliki teret i teško je naći osobu koja može da ga iznese. Postavlja se i pitanje da li je izbor bio pravi. Nisam učestvovao u izboru nijednog glavnog tužioca, ali činjenica da niko nije dočekao kraj mandata govori da su očekivanja prevelika, a da izbor očito nije bio dobar.

* GLAS: Kada će biti izabran predsjednik Suda BiH?

TEGELTIJA: Konkursna procedura je u toku i siguran sam da će novi predsjednik biti izabran do isteka mandata aktuelnog predsjednika Suda BiH.

Slučaj "Radončić"

* GLAS: Da li bi pravosudne institucije u BiH trebalo da reaguje na navode koje je u sudu u Prištini iznio lider SBB-a Fahrudin Radončić?

TEGELTIJA: Svaki tužilac i policijski organ ima ovlaštenja da na osnovu medijskih navoda ili bilo kakvih indicija o izvršenju krivičnog djela pokrene istragu. U ovom slučaju očito je da su mediji nešto pisali i očito je da je nešto rečeno. Neću da ulazim  u sadržaj tih navoda niti da kažem šta treba ili ne treba tužilac da radi, ali ima ovlašćenja da otvori istragu i da se pozabavi tim navodima.

Pratite nas na našoj Facebook i Instagram stranici i X nalogu.